Deset argumenata za odbacivanje poreza na nekretnine - Monitor.hr
05.09. (22:00)

To je kao da za vlastitu nekretninu državi plaćaš najam

Deset argumenata za odbacivanje poreza na nekretnine

Porez na nekretnine je financijski nepotreban. Porezni prihodi su rasli u 2023. za 40 posto u odnosu na dvije godine radnije. Poželjno je smanjivati proračunske rashode, a ne povećavati proračunske prihode, i to kroz nove poreze. Treba koristiti tek u dva slučaja kao ‘posljednje financijsko utočište‘ uslijed većih budžetskih anomalija, ili kao kompenzaciju za smanjen PDV koji je i dalje među najvišima u EU. Nadalje, vladajuće stranke povećavaju svoju političku moć. Ono se odnosi i na vlast lokalnih jedinica. Građani su porez na nekretninu već platili i to oporezivanjem rada odnosno svojih dohodaka iz kojih su kupili nekretninu. To je i poruka građana da se štednja u nekretninama ne isplati, jednako kao ni rad odnosno trud. Vlada nije jasno objasnila iz kojih razloga se uvodi porez na nekretnine, stoga ovaj porez nema legitimitet javnosti, itd. Lider


Slične vijesti

Jučer (19:00)

I duplo ćemo ga plaćati

Šonje: Porez na nekretnine ne postoji, ali mi ga već imamo

Svaki porez je porez na neki oblik dohotka (kasnije ćemo vidjeti da se može oporezovati i dohodak koji nije novčani), a nekretnina je u ovom slučaju samo aproksimacija – mjera osnovice, što je imalo smisla kada vlast nije mogla utvrđivati dohotke. Tko pak naslijedi nekretnine ostvario je dohodak u vrijednosti naslijeđenih nekretnina. U nekim zemljama na to se plaća porez na nasljedstva i darove, ali točnije je reći – porez na dohodak od nasljedstva i dara. Tko nema gotovinu za platiti takav porez, prodat će nekretninu. Od toga će dio dohotka (porez) platiti državi, a ostatak dohotka zadržati za sebe. (U Hrvatskoj nema poreza za prve nasljednike).

Lokalne vlasti su u Hrvatskoj 2023. uprihodile 376 milijuna eura ili oko 0,5% BDP-a od komunalne naknade. To je namjenski porez na nekretnine, samo se ne naziva porezom nego naknadom, pa neupućeni misle da kod nas nema takozvanog poreza na nekretnine. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Utorak (13:00)

Ponuda će biti malo veća, i to je to

Stručnjak analizira: Novi porez bi mogao staviti u opticaj nekretnine koje dugo stoje prazne

Bilo kroz dugoročni najam ili prodaju. Takva dinamika mogla bi povećati ponudu na tržištu, a veća ponuda često dovodi do blage korekcije cijena. Ipak, ozbiljni padovi u cijenama kvadrata nisu očekivani, pogotovo ne u segmentu novogradnje i atraktivnih nekretnina. Tako će i ove promjene oblikovati budući smjer kretanja tržišta nekretnina, ali bez velikih, naglih skokova ili padova – kaže direktor tvrtke koja se bavi nekretninama za Forbes.

05.09. (13:00)

Porez nekima, a ne svima

Šajatović: Porez na nekretnine – samo da ne bude previše štete

Pogrešno je vjerovati površnoj impresiji da će se oporezivanjem praznih stanova povećati ponuda na tržištu, pa će to spustiti cijene. Obično se zaboravi mnogo ‘sitnica‘. Primjerice, one kojima su podstanari ostavili štetu i neplaćene režije, uza sudstvo koje nije ponudilo zaštitu, nikakav porez neće nagnati na ponavljanje pogreške. Ako devedeset posto građana živi u svojoj nekretnini, dakle 380 tisuća njih su podstanari. Koliko podstanarskih stanova treba? U kojim mjestima? Koja bi bila prihvatljiva cijena najma garsonijere, jednosobnog ili dvosobnog stana? Koji je, brojčano izražen, cilj prosječne stanarine na koju Vlada cilja poreznim izmjenama? Porez na nekretnine neće riješiti ništa bitno, pa bi dobitak bio da komplikacije i šteta od njegova uvođenja ne budu prevelike. Miodrag Šajatović za Lider.

30.08. (13:00)

Uvesti ili ne uvesti, pitanje je sad

Ekonomski analitičar: Ne postoji razlog za uvođenje poreza na nekretnine

Hrvatska je prelomila – od iduće godine uvodi se porez na nekretnine u kojima se ne živi, već se komercijalno iznajmljuju kratkoročno tijekom turističke sezone. Porez koji raste gotovo 100 posto na nekretninu, neće plaćati oni koji u njoj žive ili takvu nekretninu stavljaju u dugoročan najam. Ekonomski analitičar Neven Vidaković kazao je u HTV-ovoj emisiji “Studio 4” kako se o porezu na nekretnine već dugo pričalo, ali zbog štetnosti i destruktivnosti te odluke, mislio je da ipak neće doći do nje. Osim štetnih posljedica, povećanje nejednakosti, uzimanje novca od građana, kažnjavanja, štednje… Stalno se priča da u proračunu imamo puno novaca. Ne postoji razlog za ovo, rekao je ekonomski analitičar. Ovim se porezom evidentno ne želi napuniti proračun, nego se želi postići drugačija struktura ekonomije, zaključuje.

29.08. (18:00)

Nisu samo klima uređaji na tapeti

Uvodi se porez na nekretnine, ministar Primorac objavio detalje

Porez se ne bi plaćao na nekretnine u kojima se stanuje te one koje se dugoročno iznajmljuje. Primorac je kazao da oni koji najmanje 10 mjeseci godišnje iznajmljuju nekretnine ne bi plaćali taj porez, dok bi ga oni koji se bave kratkoročnim iznajmljivanjem morali plaćati. To znači da će i one jedinice lokalne samouprave koje dosad nisu naplaćivale porez na nekretnine to morati činiti. Također, dosadašnje granice poreza će se povećati. Gornja granica poreza na nekretnine mogla bi se udvostručiti sa sadašnjih 5 eura po metru četvornom na 10 eura po metru četvornom. U ponedjeljak će predstaviti izmjene, cilj je proširiti bazu nekretnina koje će se obuhvatiti porezom i izmijeniti raspon i uvesti obvezu raspona. Index

26.09.2023. (01:00)

A kamo da idem na miru pogledat utakmicu ili da odvedem ljubavnicu?

Vizek: Tri hrvatske anomalije – Prazno čak 276 tisuća nekretnina, a ni p od poreza!

Sada kada znamo da je prazno barem 14 posto stambenog fonda, postavljaju se tri logična pitanja. Zašto je toliko stanova prazno, kako tendencija da stanove koje imamo u vlasništvu uopće ne koristimo utječe na kretanje njihove cijene i priuštivost stanovanja te kako se nositi s tim problemom? Kolektivno je uvjerenje kako je kupnja dodatnih stanova (povrh onog u kojem se živi) najsigurniji oblik štednje. Nepostojanje poreza na imovinu koje bi kažnjavalo nekorištenje stanova također podržava sklonost naših građana da kupuju nekretnine i zatim ih drže praznima. Kupnja praznih stanova generira potražnju za njima te potiče trajno povećanje njihovih cijena i ostvarivanje dugoročne kapitalne dobiti. Kolateralna žrtva u ovom procesu su podstanari, oni koji žele kupiti svoj prvi stan ili koji su taj stan već kupili na kredit, jer te se skupine građana suočavaju sa sve nepriuštivijim stanovanjem. Maruška Vizek za Tportal.

04.08.2020. (11:30)

Izvukli se s mosta, platit ćemo na ćupriji

Zbog manjih poreza Zagreb 1,5 milijarde kuna u minusu, Rijeka 110 milijuna

Najavljeno smanjenje stopa poreza na dohodak s 36 na 30 i s 24 na 20 posto te ukidanje poreza na nekretnine, u idućoj će godini proračune svih gradova i općina u Hrvatskoj umanjiti za tri milijarde kuna prihoda. Redom, Zagreb će ostati bez 1,5 milijarde kuna, Rijeka 110 milijuna, Dubrovnik 40 milijuna, Varaždin 20 milijuna… Gradovi razmišljaju kako da nam izvuku novce s neke druge strane. Jutarnji

25.07.2020. (20:30)

Živi bili pa vidjeli

Plenković ima planove s novcem od ukidanja poreza na promet nekretninama

Socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost oblasti su kojima bi se alocirala sredstva prikupljena ukidanjem poreza na promet nekretninama u postizbornom planu Andreja Plenkovića i Vlade Republike Hrvatske. “Je li riječ samo o listi dobrih želja ili je program ostvariv, provjerit ćemo za četiri godine.” Kako se taj pothvat planira pročitajte u članku. Jutarnji list

06.02.2019. (17:00)

“Poreza na nekretnine neće sigurno biti u naredne dvije godine” – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar (i podsjetio nas da u tom razdoblju idemo četiri puta na izbore)

01.06.2018. (00:38)

Sve što treba je - preimenovati komunalnu naknadu

EK neće odustati, Vlada mora uvesti porez na nekretnine

Prema godišnjem poreznom izvještaju Europske komisije, Estonija, Hrvatska, Litva i Slovačka imaju najmanje porezno opterećenje imovine, mjereno udjelom tog poreza u BDP-u. Kao porez na imovinu, za Hrvatsku se vode porez na kuće za odmor te porez koji se plaća kod promjene vlasništva nad nekretninama, koji je lani smanjen s 5 na 4 posto. No, vlasnici nekretnina u Hrvatskoj godišnje plaćaju oko dvije milijarde kuna, odnosno 300 milijuna eura komunalne naknade, no to se davanje ne smatra porezom na imovinu iako komunalna naknada ima sve osobine poreza. Kad bi se ta naknada pribrojila ostalim imovinskim porezima, tada bi hrvatski porezni prihodi od imovine bili oko jedan posto BDP-a, što bi Hrvatsku smjestilo u zlatnu sredinu, između starih i novih članica EU. Dvadeset osam članica EU u prosjeku od imovinskog poreza prikupe 2,6 posto BDP-a, najviše u Francuskoj – 4,7 posto, a Njemačkoj recimo 1,1 posto BDP-a. Večernji