Deset argumenata za odbacivanje poreza na nekretnine - Monitor.hr
05.09. (22:00)

To je kao da za vlastitu nekretninu državi plaćaš najam

Deset argumenata za odbacivanje poreza na nekretnine

Porez na nekretnine je financijski nepotreban. Porezni prihodi su rasli u 2023. za 40 posto u odnosu na dvije godine radnije. Poželjno je smanjivati proračunske rashode, a ne povećavati proračunske prihode, i to kroz nove poreze. Treba koristiti tek u dva slučaja kao ‘posljednje financijsko utočište‘ uslijed većih budžetskih anomalija, ili kao kompenzaciju za smanjen PDV koji je i dalje među najvišima u EU. Nadalje, vladajuće stranke povećavaju svoju političku moć. Ono se odnosi i na vlast lokalnih jedinica. Građani su porez na nekretninu već platili i to oporezivanjem rada odnosno svojih dohodaka iz kojih su kupili nekretninu. To je i poruka građana da se štednja u nekretninama ne isplati, jednako kao ni rad odnosno trud. Vlada nije jasno objasnila iz kojih razloga se uvodi porez na nekretnine, stoga ovaj porez nema legitimitet javnosti, itd. Lider


Slične vijesti

25.10. (20:00)

Fiskalni Halleyjev komet

Gotovac: ‘Sjajna’ ideja poreza na nekretnine

Porez na nekretnine, kako nam se servira, nije ništa do demagoški klin koji će produbiti podjele u društvu. Jer će potencirati razlike bogatih i siromašnih, između generacija onih koji su stanove u socijalizmu dobivali ili devedesetih osvajali iz stambenog fonda JNA i onih drugih – današnjih mladih kojima za kvadrate traže silne tisuće eura. Dijelit ćemo se na samce i višečlane obitelji, brojiti kvadrate po članu kućanstva. Pa će netko izbore pokušati dobiti i onom „Imaš kuću – vrati stan!“ Već viđeno. Ali i opet djeluje. Za budale. Korisne. Viktor Gotovac za Nacional.

22.10. (12:00)

Prije doprinos satiri

Rašeta: Porez na nekretnine kao ‘doprinos domovini’

Porez na nekretnine bi trebalo nazvati “doprinos domovini“!? Ovu genijalnu fiskalno-lingvističku inovaciju predsjedničkom kandidatu savjetovali su “neki ljudi”. Osnovano sumnjamo da su to bili trojanci u Primorčevoj kandidaturi. Pa to zvuči kao gola zajebancija napaćenog naroda – “doprinos domovini”! U osam i pol godina mandata Andrej Plenković nije proveo ni jednu jedinu tzv. strukturnu reformu; sve se svodi na mijenjanje poreza, doprinosa, tehniciranje, žongliranje itd., no ideja o “doprinosu domovini” doista je dubok pad, nakon kojega slijedi duboko oranje po poljanama satire. Jedini doprinos domovini bilo bi – smanjenje poreza, podizanje efikasnosti javnog aparata, digitalizacija (kompjutere i algoritme ne možete “podmazati”), racionalizacija i sl. Ukratko, Dragan Primorac morao bi mijenjati savjetnike ili ambiciju – uz ovakve akrobacije ne bu dopeljal svoja kola do Pantovčaka, strm je uspon do tog brda. Boris Rašeta za Novosti.

02.10. (14:00)

Prilika: Iznajmljujem stan 300 km od Zagreba!

Hrvatska ima 600 tisuća praznih stanova, ali mnogi nisu tamo gdje ih želimo

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima oko 600 tisuća praznih nekretnina za stanovanje, što je oko 30% ukupnog broja stambenih jedinica. Prazne nekretnine najčešće se nalaze u ruralnim područjima poput Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije, gdje taj postotak prelazi 50%. Iako Vlada planira uvođenjem poreza potaknuti vlasnike da ih stave na tržište, problem je što mnoge od tih nekretnina nisu atraktivne za život, zbog čega njihov utjecaj na cijene stanovanja ostaje upitan. Forbes

30.09. (16:00)

Ni njima se ne plaća njihov porez

Državne nekretnine se sporo prodaju, a država više troši na plaćanje pričuve nego što bi plaćala porez na nekretnine

Prema podacima Državne nekretnine d.o.o., koja upravlja državnim nekretninama, Hrvatska ima više od 7000 stanova u svom vlasništvu. Ukupna površina im iznosi 321.775 m². Hipotetski, kada bi svi bili pogodni za stanovanje i u potpunom vlasništvu države, godišnje bi država morala plaćati između 193 tisuće i 2.6 milijuna eura poreza na nekretnine. U stvarnosti država uopće ne zna koliko nekretnina ima ni koliko vrijede, zbog čega proces prodaje teče jako sporo. Prije nekoliko godina je broj navedenih stanova u državnom vlasništvu bio manji nego danas, pa se može dobiti dojam da država zapravo stalno kupuje nekretnine. U stvarnosti ih samo “pronalazi” i još se ne zna konačan broj. Branimir Perković za Index.

28.09. (09:00)

Od betonske oaze do poreznog labirinta

Vizek: Evo zašto se porez naplaćuje po kvadratu, a ne po vrijednosti nekretnine

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu govorila je o uvođenju poreza na nekretnine, naglasivši da bi to bio “kopernikanski obrat” u hrvatskoj svijesti i poslovanju. Istaknula je da je nekretninski sektor u Hrvatskoj postao porezna oaza, bez adekvatnog oporezivanja, što stavlja i puno prostora za pranje novca. Smatra da će odluke lokalnih vlasti o visini paušalnog poreza utjecati na ponudu nekretnina, što bi moglo stabilizirati ili sniziti cijene. Vizek je također upozorila na potrebu boljeg sustava procjene vrijednosti nekretnina kako bi se takav porez uveo na pravi način. Razlozi su jednostavnost i transparentnost, smanjenje administrativnog tereta, ali i tehnološka ograničenja. Net

26.09. (09:00)

Država će nekima ipak progledati kroz prste

Objavljeno u kojih devet slučajeva se neće plaćati porez na nekretnine

Iznimke od plaćanja poreza na nekretnine (Index):

  • Nekretnine koje služe za stalno stanovanje.
  • Nekretnine koje se iznajmljuju za stalno stanovanje (ugovor o najmu).
  • Nekretnine koje se koriste u javne svrhe ili za institucionalni smještaj osoba.
  • Nekretnine namijenjene prodaji, ako je od unosa u poslovne knjige prošlo manje od šest mjeseci.
  • Nekretnine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja (također do šest mjeseci od preuzimanja).
  • Nekretnine koje nisu primjerene za stanovanje zbog proglašenja prirodnih nepogoda.
  • Nekretnine kod kojih je onemogućena stambena namjena iz drugih razloga.
  • Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.
  • Nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave unutar njihovog teritorija.

Ove iznimke će biti ključne za građane i vlasnike nekretnina u određivanju njihovih obaveza prema novim poreznim pravilima.

25.09. (01:00)

Prati oglase i vidi koliko će biti više nekretnina za prodaju

Vizek: Konačno korak naprijed – OK, ima tu rupa, ali čemu tolika drama oko poreza na nekretnine?

Sama činjenica da se povećava porezno opterećenje stambenih jedinica koje se koriste za kratkoročni najam i pokušaj poreznog tretmana praznih stambenih jedinica predstavljaju kopernikanski obrat u hrvatskoj kolektivnoj svijesti i načinu života. Podaci iz prethodna tri Popisa stanovništva sugeriraju da se u Hrvatskoj kontinuirano povećava broj i udio stambenih jedinica koje ne služe za stambene svrhe, što znači da se istovremeno kontinuirano smanjuje i broj i udio stambenih jedinica koje služe.

Stopa prenapučenosti stambenih jedinica u Hrvatskoj iznosi 33,4 posto i jedna je od najvećih u Europskoj uniji. Hrvatska djeca se iz roditeljskih domova iseljavaju u prosjeku tek s pozne 33 godine, a istovremeno rezultati nedavno objavljene ankete poznatog lanca trgovina namještajem sugeriraju da u 35 posto hrvatskih kućanstava barem jedna osoba koristi dnevnu sobu za spavanje.

Prijedlog doista prepoznaje uzroke krize stanovanja u Hrvatskoj, no izvjesno je da će se on u budućnosti morati dorađivati i rafinirati ako se želi postići i što je moguće veća pravednost poreznih izmjena, ali i njihova učinkovitost kada je u pitanju rješavanje krize stanovanja u Hrvatskoj. Maruška Vizek za tportal.

24.09. (09:00)

Kad apartman postane luksuz – za vlasnika

Sve jedinice koje dosad nisu imale porez na nekretnine ubuduće će ga morati uvesti, barem uz minimalnu stopu

Najveći porezni udar doživjet će vlasnici kuća za odmor u velikom broju gradova i općinaOvisno o lokaciji, lokalne vlasti mogu odrediti stopu između 0,6 i 8 eura po kvadratu. Vlasnici nekretnina u gradovima s najvišim porezom, poput priobalnih turističkih mjesta, mogu očekivati da će porez za stan od 70 kvadrata skočiti s 350 na 560 eura godišnje. S druge strane, u gradovima bez postojećeg poreza, minimalna stopa bi značila godišnji trošak od samo 42 eura za istu površinu. tportal

21.09. (13:00)

I nekretnina mora platiti stanarinu

Porez na nekretnine plaćat će dvadeset posto Hrvata i više od 100 tisuća stranaca

Novi porez na nekretnine cilja vlasnike praznih stanova i vikendica koje se ne koriste za stanovanje ili dugoročni najam. Ideja je prebaciti dio poreznog tereta s rada na imovinu, uz predviđeni raspon od 1 do 10 eura po kvadratnom metru. Iako se uz porez očekuje smanjenje praznih stanova, iskustva iz inozemstva pokazuju da to neće značajno riješiti stambene probleme. Kritičari ističu kako porez sam po sebi neće povećati ponudu nekretnina ni smanjiti cijene najma, dok iznajmljivači brinu o rastu troškova. S obzirom na nekonzistentnost podataka, teško je procijeniti na koliko će nekretnina ‘udariti‘ porezna politika, no samo vikendica (stranih i domaćih) i objekata za kratkoročni najam očigledno ima više od 500 tisuća. Strani državljani su u samo posljednjih 10 godina kupili oko 77 tisuća nekretnina vrijednih oko 6,9 milijardi eura. Lider

17.09. (19:00)

Ostavljeni na milost i nemilost

O porezu na nekretnine mogli bi odlučivati lokalni čelnici koji ga ne moraju ni primijeniti

Kako neslužbeno doznaje Net.hr, razmatra se iznos između 0 do 8 eura po četvornom metru za porez na nekretnine, o čemu će odluke donositi lokalni čelnici. Oni mogu odlučiti da ne primjenjuju porez. To je prijedlog zbog različitih stanja nekretnina na kontinentu i u Primorju. To znači da neke lokalne jedinice porez uopće ne moraju uvoditi. Stvar je posebno zanimljiva kad se zna da su dogodine lokalni izbori, a odluka o visini poreza na nekretnine je na jedinicama lokalne samouprave. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se u izbornoj godini postaviti lokalni čelnici koji mogu i ne moraju svojim građanima i potencijalnim biračima uvesti novi porez. Plenković je prošli tjedan ponovio kako je cilj poreza na nekretnine da se na tržištu pojavi veći broj stanova za priuštivi najam. Struka je sumnjičava oko toga hoće li biti tako. Lider