Depresivni ljudi drugačije koriste jezik - Monitor.hr
25.05.2023. (18:00)

Samo pozitiva

Depresivni ljudi drugačije koriste jezik

Oni sa simptomima depresije koriste značajno više zamjenica u prvom licu jednine i znatno manje zamjenica u drugom i trećem licu. Ovaj obrazac sugerira da su ljudi s depresijom više usredotočeni na sebe, a manje povezani s drugima. Korištenje zamjenica indikativniji je simptom depresije nego negativni govor/tok misli. Oni koji pate od depresije često vide svijet crno/bijelim, što se odražava u načinu na koji komuniciraju. Razumijevanje jezika depresije može nam pomoći da shvatimo na koji način depresivne osobe razmišljaju, što ima efekta u liječenju. IFL Science

 


Slične vijesti

30.10. (22:00)

Malo te strese struja

Nature: Depresija se može liječiti stimulatorom kod kuće. No postoji problem

Neinvazivna terapija, poznata kao transkranijalna stimulacija istosmjernom strujom (tDCS) isporučuje bezbolnu, slabu električnu struju putem elektroda postavljenih na vlasište, a osmišljena je tako da stimulira područja mozga povezana s regulacijom raspoloženja. Ova metoda može biti izuzetno korisna za više od jedne trećine osoba s depresijom koje ne reagiraju na standardne tretmane, poput antidepresiva ili psihoterapije. Iako su preliminarna istraživanja pokazala obećavajuće rezultate, znanstvenici upozoravaju da se efekti tDCS-a mogu razlikovati od osobe do osobe. Studije su pokazale da čak 30% ljudi može reagirati suprotno od očekivanog na iste postavke uređaja, ovisno o individualnim karakteristikama poput genetike, hormona, pa čak i lijekova koje koriste. Index

21.06. (13:00)

Polako nam ulaze u glavu

Skeniranje mozga otkriva najbolju terapiju za liječenje depresije

Snimanje mozga u kombinaciji sa strojnim učenjem može otkriti podtipove depresije i anksioznosti. Naime, istraživači Stanford Medicine razvrstali su depresiju u šest bioloških podtipova, odnosno “biotipova”. Uz to, oni su uz pomoć tehnologije identificirali i tretmane koji će dati najbolje rezultate u liječenju svakog od njih. Kako bi bolje razumjeli biologiju koja leži u pozadini depresije i tjeskobe, istraživači su uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) izmjerili aktivnosti mozga stotina ljudi koji pate od depresije i uzimaju jedan od tri često korištena antidepresiva ili posjećuju bihevioralnu terapiju.

Pacijenti s podtipom koji karakterizira pretjerana aktivnost u kognitivnim regijama mozga najbolje su reagirali na antidepresiv venlafaksin. Onima čiji su mozgovi u mirovanju pokazivali višu razinu aktivnosti najviše je pomogla bihevioralna terapija razgovorom. A oni s nižom razinom aktivnosti u mirovanju u moždanom centru koji kontrolira pažnju, imali su najmanje šanse za poboljšanje terapijom razgovorom. Bug

22.05. (01:00)

Znači, nikako ne lizati žabu!

Žablji otrov privlači ljude zbog halucinogenih svojstava, ljekovit, ali samo kada se obradi

Žaba Bufo alvarius, poznata i pod imenima Colorado river toad ili Sonora-pustinjska – živi na jugozapadu Sjeverne Amerike. Duga je gotovo 18 centimetara i jedna je od najvećih žaba Sjeverne Amerike. Ako se ta žaba osjeća ugrožena ona izlučuje vrlo jak otrov, koji ju štiti od neprijatelja. Taj otrov može usmrtiti i većeg psa. Ali, izgleda da žablji otrov ipak privlači ljude. Oni traže otrov te žabe koji sadrži tvar „5-MeO-DMT”. Njega se smatra dosad najjačim poznatim halucinogenom. Otrov se može osušiti u kristale i može biti pušen u luli. Halucinacija koju on izaziva je vrlo jaka i kratkotrajna u usporedbi s drugim psihodeličnim tvarima, i traje 15 do 30 minuta. Ali, žabu ne bi trebalo lizati ne samo zbog zaštite životinja nego i zato što bez sušenja, isparavanja ili slične obrade tvari u tijelo mogu dospjeti i drugi otrovi i izazvati ekstremne nuspojave. DW

27.04. (10:00)

Couch potato, ali level up

“Bed rotting” – trend pasivnosti i izolacije među generacijom Z

Koliko često vaš tinejdžer izlazi iz sobe i kreveta? Samo kad ogladni? Možda je dio sve prisutnijeg bed rotting trenda među mladima, odnosno stanju u kojem se osoba izolira od svih i najviše vremena provodi u svojoj sobi, odnosno u krevetu. Iako se čini bezazlenim, dugotrajno truljenje u krevetu može ukazivati na tjeskobu ili depresiju. Stručnjaci ističu važnost razlikovanja odmora od navike te preporučuje podršku roditelja i, ako je potrebno, stručnu pomoć. (HRT)

15.04. (20:00)

Kroz igrice je sve lakše

Teška depresija uspješno se liječi u virtualnoj stvarnosti

U testovima su korišteni Meta Quest 2 naglavnici i niz igara, video zapisa s putovanja, ali i VR satovi fitnessa, programi za chat i razne obrazovne aplikacije. Nakon četiri tjedna primijećeno je značajno smanjenje simptoma depresije. Štoviše, mnogi ljudi koji su koristili VR uređaje rekli su da su im virtualne aktivnosti pomogle da izađu iz kuće i postanu aktivniji u stvarnom svijetu. Dakako, potrebne veće i dugoročnije studije kako bi se pronašli najbolji načini za provođenje virtualne bihevioralne aktivacije i otkrile najbolje ciljane VR terapije te dodatno obrazovalo terapeute, psihologe i liječnike primarne zdravstvene zaštite. No, istraživači vjeruju da su relativno niska cijena i jednostavnost mnogih VR platformi, posebno onih koje koriste mobilne telefone umetnute u jeftine kartonske naočale, dobar razlog da se inzistira na takvoj vrsti terapije. Bug

11.04. (15:00)

Što su telefoni pametniji, djeca su nam tužnija

Tjeskoba skrolanja: porast mentalnih bolesti kod djece i adolescenata direktno povezan s pametnim mobitelima

Oko 25 posto djece i adolescenata na internetu provodi više od sedam sati dnevno, pri čemu se više od dva sata dnevno smatra “pretjeranim vremenom pred ekranom”, te da su funkcije platformi poput neograničenog skrolanja “psihološki trikovi čija je svrha da konzumenti stalno budu prisutni“. Među štetnim utjecajima pretjerane izloženosti ovim funkcijama u izvještaju se navode depresija, tjeskoba, nisko samopoštovanje, problemi s doživljajem vlastitog tijela, poremećaji prehrane, visoke razine stresa, zanemarivanje obitelji i prijatelja, gubitak samokontrole, poremećaji spavanja, kompulzivno kupovanje, zanemarivanje obaveza koje dovodi do lošeg uspjeha u školi, poremećaji pažnje, impulzivnost… Iako autora članka optužuju za “digitalno križarenje”, statistički podaci ukazuju na tako jasan i oštar trend koji se kronološki poklapa s pojavom pametnih telefona i društvenih mreža da se ta pojava jednostavno ničime ne može relativizirati. Novosti

15.01. (20:00)

Malo da se i njega izrešeta pitanjima za promjenu

Podcast Premalo čitam: Aleksandar Stanković pričao o borbi s depresijom


Predzadnja epizoda druge sezone podcasta Premalo čitam koji vodi Goran Živković – Žika, inače poznatiji kao pjevač punk rock benda Overflow, donosi razgovor s Aleksandrom Stankovićem. Druga sezona podcasta posvećena je mentalnom zdravlju, a poznati HTV-ov voditelj, koji je nedavno objavio knjigu Depra, pričao je o svojoj borbi s depresijom, kako je sve počelo, u čemu ga je bolest najviše paralizirala i gdje nalazi podršku. U podcastu, koji se može preslušati na ovoj stranici, gostovala su brojna poznata lica, poput Marija Kovača, Domagoja Jakopovića Ribafisha i drugih.

S02E09 – gost Aleksandar Stanković

07.01. (18:00)

Gluhi i sretni

Redovito nošenje slušnog aparata smanjuje depresiju i produljuje život

Prethodna istraživanja već su pokazala da neliječeni i netretirani gubitak sluha može rezultirati skraćenim životnim vijekom, društvenom izolacijom, depresijom i demencijom. Međutim, dosad nitko nije pomnije istražio može li uporaba slušnih pomagala smanjiti rizik od prerane smrti. Nova studija proučila je podatke o više od 10.000 osoba, prikupljenih kroz 13 godina, i otkrila veliku razliku u riziku od smrtnosti između osoba s oštećenim sluhom koje redovito koriste slušna pomagala i onih koje ih nikad ne koriste, bez obzira na njihov stupanj gubitka sluha, dob, etničku pripadnost itd. Iako ova studija nije ispitala zašto slušna pomagala pomažu, druga istraživanja ukazuju na to da njihovo korištenje kod osoba s oštećenim sluhom smanjuje razinu depresije i demencije. Bug

13.12.2023. (15:00)

Čovjek nije otok

WHO: Usamljenost proglašena svjetskom brigom

Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO), usamljenost proglašava značajnim faktorom rizika za zdravlje i označava je kao svjetski zdravstvenu brigu, čime naglašava ozbiljnost problema. Iako se često percipira kao emocionalno stanje, WHO je usamljenost odlučio prepoznavati kao ozbiljan zdravstveni izazov. Dugotrajna usamljenost može dovesti do brojnih fizičkih i mentalnih problema, između ostalog dovodi do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, depresije i smanjenog imunološkog sustava. WHO naglašava potrebu za preventivnim mjerama i tretmanima koji se bave usamljenošću na razini zajednica. Aktivnosti koje potiču socijalnu interakciju, podrška zajednici i jačanje mehanizama za očuvanje mentalnog zdravlja postaju ključni elementi. Razvijanje društava koja potiču povezanost, razumijevanje i podršku postaje imperativ za suočavanje s globalnim izazovom usamljenosti. (Index)

28.11.2023. (13:00)

Umoran... umoran sam prijatelju, umoran...

Zimski blues i depresija: s početkom sezone prehlada ljudi kao da padaju u svojevrsni zimski san

Zimi se češće osjećamo umorno, iscrpljeno i bezvoljno. A kako se godina bliži kraju i dolazi vrijeme za svođenje računa, što smo sve više zamišljeniji i melankoličniji, “zimski blues” nas sve više drži pod kontrolom. Međutim, pokraj bluesa tu je zimska depresija koja kod ljudi izaziva da više ne osjećaju radost, osjećaju se bez nade i prazno te se zbog toga povlače iz društvenih aktivnosti. Uzroci zimske depresije su složeni i još nisu do kraja istraženi. Međutim, nedostatak svjetla vjerojatno igra značajnu ulogu jer izbacuje naš unutarnji sat iz ravnoteže. Rješenje? Upiti više dnevnog svjetla u jesen, kao potpornu mjeru. DW