Dejan Jović: Kraljica Elizabeta II. je imala puno veći autoritet nego što to izgleda na papiru - Monitor.hr
10.09.2022. (12:00)

Imala veliki autoritet po funkciji i tradiciji, ali i po ponašanju i ličnosti

Dejan Jović: Kraljica Elizabeta II. je imala puno veći autoritet nego što to izgleda na papiru

“Britanski politički sustav se u velikoj mjeri temelji na očuvanju tradicije, a manje na pisanim propisima pa tako nema ni pisani ustav. U mnogim aspektima svakodnevnog života i sami građani se oslanjaju na takozvani ‘common sense’, dakle na ono što se čini razumnim ponašanjem, i na običajno pravo. Kraljica je bila na čelu državnog aparata (na engleskom: civil servants), što uključuje javne službenike, vojsku, tajne službe, pravosuđe, BBC, Crkvu i čitav niz drugih institucija, obrazovnih i drugih koje su na ovaj ili onaj način povezane s monarhijom. To je ono što se danas zove duboka država koja gleda na političare kao na izraz trenutne volje naroda koji, naravno, imaju pravo donositi zakone u parlamentu, ali zakoni se donose u ime Njezinog Veličanstva, vlada se zove vlada Njezinog Veličanstva.“, kaže Dejan Jović, profesor međunarodnih odnosa s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i bivši profesor na škotskom Sveučilištu Stirling. Index 


Slične vijesti

09.07. (07:00)

Iz političke povijesti

Hrvoje Klasić i Dejan Jović u Kontrapovijesti: Raspad Jugoslavije postao je neizbježan nakon tri povezana momenta

Hrvoje Klasić u 19. Kontrapovijesti razgovara s profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejanom Jovićem o procesu odumiranja socijalističke Jugoslavije. Jović bi počeo od Titove smrti, otkada kreće i postepena liberalizacija društva. Tu su i sve više rastuća nacionalna pitanja među jugoslavenskim narodima. Još je za vrijeme Titova života bilo kritike na Ustav. Tih je godina eskalirala i ekonomska kriza. Iako nominalno socijalističkog sistema, gdje razlika u društvu ne bi trebalo biti, vladale su društvene nejednakosti koje su dovele do konflikata. S druge strane zapadne republike Jugoslavije poput Slovenije nisu željele izdvajati sredstva za razvoj manje razvijenih regija na istoku federacije, iako Jović smatra kako bi od toga imale koristi.

Za raspad su možda najpresudniji bili tada rastući nacionalistički narativi koji su se proširili po cijeloj federaciji, iako je bilo i pozitivnijih priča. Specifičnost Jugoslavije u odnosu na druge slične države je autonomija samih država sastavnica, zbog čega je ideja jugoslavenstva – jedinstvenog naroda, tim problematičnija. Tu su bile i Miloševićeve pretenzije da “smanji” Jugoslaviju gdje bi jedan od naroda bio zastupljen oko 50 posto, odnosno, bio u većini. Očuvanje Jugoslavije je postalo beznadno kad je predsjedništvo SFRJ povuklo vojsku JNA iz Slovenije 1991., drugi su događaji u Vukovaru i Dubrovniku koji se smatraju službenim početkom rata, a treći je međunarodno priznanje Hrvatske 15. 1. 1992.

12.02.2018. (09:36)

Sijede glave

Dejan Jović: Josipović dočekivao Tadića u daleko ležernijoj atmosferi

Profesor Dejan Jović postavlja zanimljivo pitanje na svom Twitteru oko posjeta Vučića Hrvatskoj: “Ivo Josipović je Borisa Tadića dočekivao u daleko ležernijoj atmosferi. Preko 200 ljudi je pozvano u MUO (neki sasvim kritični prema obojici), gdje su svi imali direktan pristup dvojici predsjednika. Sad ‘sterilna zona’ i na ulicama. Što se desilo u međuvremenu, na obje strane?”.

25.07.2016. (07:31)

Bez izlaza

Dejan Jović: Europska unija dovela se u poziciju taoca Turske

“EU je samu sebe stavila u poziciju da bude talac volje Turske i Erdogana, zato što paničari oko izbjeglica, ali i zato što je prošla kroz financijsku krizu, terorističke napade, obnovu nacionalizma, a sada i Brexit. Oslabljena Unija je ojačala poziciju Turske i Rusije i jedno od ključnih pitanja nakon pokušaja udara je možemo li očekivati strategijski zaokret u te dvije zemlje, i to na način da se one približe i time stave Europu u kliješta”, kaže Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti i predstojnik Odsjeka za međunarodnu politiku i diplomaciju. Novi list

16.07.2016. (15:21)

"Ustav omogućuje vojsci da se pojavi kao politički akter"

Jović: Opasnost od građanskog rata je veća od uspjeha ili neuspjeha vojnog udara

“Čak i ako Erdogan ostane na vlasti, broj ljudi koji su ubijeni je velik, podjele u turskom društvu su ogromne i tradicionalne i pitanje je kako će se dalje razvijati stvari. Dakle, opasnost od građanskog rata je veća od samog uspjeha ili neuspjeha vojnog udara u ovom trenutku”, kaže Dejan Jović, predstojnik Odsjeka za međunarodnu politiku i diplomaciju na Fakultetu političkih znanosti o vojnom udaru u Turskoj. Dnevnik.hr

30.04.2016. (17:51)

Na putu prema "katoličkoj demokraciji"

Jović: Erdoganov posjet Hrvatskoj – poruke i rizici

“Interpretacija, poput one Mate Granića, prema kojoj je posjet turskog predsjednika doprinos daljnjoj integraciji muslimana u cjelinu hrvatskog društva problematična je i potencijalno opasna. Kakve veze imaju hrvatski muslimani, kao vjerska, i Bošnjaci/Muslimani, kao nacionalna zajednica, s Turskom? Povezivati hrvatske muslimane s Turcima isto je kao i povezivati hrvatske pravoslavce i Srbe s Rusima: potpuno promašeno i politički opasno. Možda je domaćinima – hrvatskim konzervativnim političarima – također odgovaralo da pokažu kako religija mora biti javna, pa i politička stvar”, piše politolog Dejan Jović nastavljajući polemiku započetu u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Forum

07.01.2016. (17:02)

Lekcije iz hrvatske političke stvarnosti

Profesor Jović podsjeća Oreškovića da za ćirilicu nije bilo rano 2009.

“Ćirilica će doći u Vukovar, ali u svoje vrijeme. Ja mislim da je svima jasno da su sada možda rane još svježe i da nekada vrijeme treba raditi svoje”, poručio je jučer mandatar Tihomir Orešković. Dejan Jović, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu gostujući u Dnevniku N1 je podsjetio da 2009. nije bilo prerano za ćirilicu kada su dvopismeni natpisi propisani Statutom Grada Vukovara i to zahvaljujući glasovima HDZ-ovih vijećnika. “Pitanje ravnopravne uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine u Vukovaru jest važno, ali nije najvažnije političko pitanje. Najvažnije je pitanje jesmo li za poštivanje zakona onda kad stupe na snagu ili onda ‘kad dođe vrijeme'”, poručio je pak još uvijek aktualni ministar uprave Arsen Bauk na svojem Facebook profilu. Telegram

29.11.2015. (09:29)

Zamke reformske demagogije

Jović: Vlada stručnjaka opasnija je od političke vlade

“Autonomija politike u odnosu na pravosuđe i privredu jednako je važna kao i autonomija pravosuđa i privrede u odnosu na politiku. Čini mi se da se to načelo ne razumije kada se predlažu ‘vlada stručnjaka’ ili neko prepuštanje politike, valjda, bankarima, profesorima i privrednicima. Posebno je problematično kad se iz političke sfere istiskuju ljudi koji imaju demokratski legitimitet. Jedino političare građani mogu birati – u svim drugim sferama postoji autonomija, pa čelne ljude biraju ili vlasnici, na primjer menadžere u poduzećima, ili sami pripadnici tog ‘ceha’ – naprimjer sveučilišni profesori, liječnici i slični”, kaže Dejan Jović, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Novi list

28.07.2015. (00:03)

"Već 25 godina ne mogu razriješiti nijedan od velikih problema"

Jović: Logično je da Hrvatska želi van iz arbitražnog sporazuma

“Čini mi se logičnim da Hrvatska želi van iz sporazuma, makar kratkoročno logičnim. Dugoročno to možda ne bi bila dobra odluka. Postavlja se pitanje što nakon izlaska Hrvatske iz arbitražnog sporazuma. Hrvatska i Slovenija će imati zategnute političke odnose za koje ne vidim kako će se razriješiti. Hrvatska već 25 godina ne može neka pitanja sa Slovenijom riješiti, koja proizlaze iz raspada Jugoslavije i nasljedstva, a ovo neće koristiti tom rješavanju”, kaže politolog Dejan Jović. N1

26.07.2015. (13:54)

Granica između 'novog Zapada' i 'novog Istoka'

Jović: Hrvatskoj prijeti opasnost da postane ‘vojna krajina Bruxellesa’

“Mađarska gradi zid prema Srbiji, a s njom ima samo 175 km granica. Hrvatske granice sa zemljama koje su sad izvan EU-a je više od tisuću kilometara duga, a mi imamo upola manje stanovnika u odnosu na Mađarsku. A pretvaranje Hrvatske u ‘vojnu krajinu Bruxellesa’, što sam kao mogućnost najavio još 2002., ostavilo bi duboka traga na karakter hrvatske politike koja bi postala sve više militaristička i sve više ksenofobična i paranoična. Isto bi se događalo i s druge strane granice, u BiH, Crnoj Gori i Srbiji. Europska unija i njezina politika zatvaranja granica time bi postala jedan od glavnih uzročnika mogućeg novog sukoba na Balkanu”, kaže Dejan Jović, politolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti. T-Portal