Decentralizacija i novi zakoni donose veću kontrolu i učinkovitost županijama

Sustavi uvođenja reda: svi čekaju 'peglanje' zakona

Decentralizacija i novi zakoni donose veću kontrolu i učinkovitost županijama

Zakon o upravljanju nekretninama RH doveo je do decentralizacije, omogućujući županijama veću kontrolu nad imovinom, što je olakšalo građanima pristup potrebnim službama. Ministarstvo prostornog uređenja proslijedilo je 13 tisuća predmeta nadležnim institucijama, no procesi su i dalje kompleksni zbog nesređenih zemljišnih knjiga. Zakon o pomorskom dobru učvrstio je županijsku ulogu u upravljanju, uz veću kontrolu gradova i općina. Novi digitalni sustav IRN očekuje se do kraja listopada, a pomorsko dobro sada donosi značajnije prihode. Savjeti

imovina županije

Bogati smo! U prosjeku.

96,5 posto imovine hrvatskih građana je u nekretninama

Prema nedavno objavljenom Allianzovom Izvješću o globalnom bogatstvu, financijska imovina (ne ukupna imovina) hrvatskih građana lani je porasla za 5,3 posto (globalno za 9,7 posto), dok neto financijska imovina (imovina umanjena za dugove) po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 12.510 eura. Time smo na ljestvici najbogatijih zemalja zauzeli 32. mjesto. Samo 3,5 posto imovine Hrvata nalazi u financijskoj imovini, ostalo je u nekretninama. kada bi se pribrojile i nekretnine koje u posjedu ima oko 90 posto hrvatskih građana, po čemu smo svojevrsni rekorderi u EU-u, bogatstvo po stanovniku RH vjerojatno bi bilo značajno veće. Četiri su razloga za to: Povijesno socijalni kontekst – društveni stanovi pridonijeli su visokoj stopi vlasništva. Iskustvo hiperinflacije zbog kojeg je štednja u ciglama i dalje vrlo popularna i percipira se kao zaštita od inflacije. Porezni sustav u kojem se vlasništvo nad nekretninama anje oporezuje od drugih oblika prihoda. Slabo razvijeno tržište kapitala zbog periodičkih šokova. Novi list

imovina

Rich men, poor men

Najbogatije i najsiromašnije zemlje u EU: Danska najbogatija, Hrvatska na vrhu zadnjih 5

Računajući prema prosječnoj financijskoj imovini njenih građana šest najbogatijih zemalja Europske unije su Danska, Nizozemska, Švedska, Luksemburg, Belgija i Francuska. Pet najsiromašnijih su Hrvatska, Poljska, Bugarska, Slovačka i Rumunjska. Između pet najbogatijih i šest najsiromašnijih razlike se ogromne, okruglo deset puta. Dok prosječni Nizozemac ima neto 180 tisuća dolara, prosječni Hrvat ima u prosjeku 17 tisuća dolara u novcu. Index / Bloomberg

imovina

Hrvati imaju 200 milijardi kuna u bankama i još 150 milijardi eura u stanovima

Popis stanovništva iz 2011. pokazao je da građani imaju oko 1,9 milijuna stanova površine od gotovo 170 milijuna četvornih metara. Allianz je izračunao da je sva imovina građana u Hrvatskoj u depozitima, kod osiguravatelja, u mirovinskim fondovima, dionicama, obveznicima i investicijskim fondovima vrijedna 59 milijardi eura, no kad se od te svote oduzme 17 milijardi eura kredita stanovništva, ostane 42 milijarde neto financijske imovine. Po prosječnoj neto imovini građani Hrvatske su na 33. mjestu među 53 zemlje svijeta sa 9.980 € po stanovniku. Prvi Švicarci imaju 173.990 € po stanovniku. Slobodna Dalmacija

imovina

Šaka dolara više

Bogatiji smo za 2,6 posto – imovina hrvatskih kućanstava lani porasla na 9.980 dolara

Financijska imovina hrvatskih kućanstava prošle je godine porasla za 2,6 posto na 9.980 dolara, što je najslabiji rast u šest godina i daleko ispod regionalnog prosjeka, stoji u novom Allianzovom izvještaju. No, u usporedbi s dvijetisućitom, kad smo imali 3.140 dolara, imovina je utrostručena (grafikon gore). Od preko 50 država uključenih u izvještaj Hrvatska je na 33. mjestu, na vrhu popisa je Švicarska s 173.990 dolara, a u regionalnom poretku Hrvatska je ostala na broju 6, regiju predvode Češka (15.290 dolara) i Slovenija (14.260 dolara). Ovdje izvještaj, ovdje pregled po državama.

Allianz bogatstvo imovina rast bogatstva

Na mladima novac ostaje, ali tek kad ostare

Milenijalci će biti veliki nasljednici imovine – kad navrše 60 godina

Milenijalci će biti generacija koja će naslijediti najviše imovine od svih generacija nakon Drugog svjetskog rata, ali će tu imovinu naslijediti prekasno da bi se riješilo njihove probleme sa stanovanjem i nejednakosti bogatstva. Mladi koji danas imaju između između 17 i 35 godina naslijedit će rekordnu količinu bogatstva od svojih roditelja i djedova i baka iz baby-boomer generacije, ali će milenijalci u prosjeku morati čekati do svoje 61. godine kako bi ovu imovinu naslijedili. Vrhunac nasljeđivanja dogodit će se 2035. godine, kad baby boomeri već budu vrlo stari, a količina nasljedstva dotad će narasti za duplo u usporedbi s današnjim stanjem. BBC

imovina milenijalci nasljeđivanje

Puno priče, a na kraju ništa

Propao plan za zapljenu sve imovine stečene na sumnjiv način

Oduzimanje imovine stečene na nezakonit način u praksi ne funkcionira kako bi trebalo, jer se imovina i nakon blokade može prebaciti na nekog drugog, i sud je onda ne može oduzeti. Da se tome stane na kraj javila se ideja da se oduzimanje imovine potpuno prenese u građanski postupak, no to nije prihvaćeno. Jutarnji

imovina kriminal sud

Sustavi uvođenja reda: svi čekaju 'peglanje' zakona