Izolaciju na pustom otoku Restoration napušta jednom godišnje kada odlazi čamcem u Cairns u veliku kupovinu.
U Australiji je često sunčano pa većina zemlje prima više od 3000 sati sunčeve svjetlosti godišnje. Stoga je idealno mjesto za solarne panele gdje više od 3 milijuna domova ima sustave na svojim krovovima. Dakle, svaka treća obiteljska kuća. Ali problem je sa starom i slabo povezanom električnom mrežom pa udari električne energije iz solarnih ploča mogu preopteretiti mrežu. Upravo to se dogodilo prošle subote u državi Victoriji, kada je došlo do pada sustava. U Australiji obnovljivi izvori energije pokrivaju 70% potražnje za električnom energijom. Već 2018. godine instalirano je šest solarnih panela u minuti. Ova stopa se smanjila, ali je omjer visok, više od 25 posto kućanstava ima solarne panele. Revija HAK
Cape Grim smjestio se na 2 sata i 40 minuta vožnje (179 km) od Devonporta. Uporni putnici koji žele vidjeti to mjesto usred ničega, pronaći će moćni vjetar koji divlja dramatičnim liticama i plažama s crnim pijeskom. Budući da su ga ljudi većinom ostavljali na miru, Cape Grim je mogao mirno disati usporenim ritmom te s vremenom i steći titulu mjesta koje se ponosi superčistim zrakom, što marljivo bilježi i postaja za ispitivanje kvalitete zraka. Smještena na vrhu litice Cape Grim Baseline Atmospheric Pollution Station (CGBAPS) stoji još od 1976. godine, potvrđujući kako lokalni izvori onečišćenja kao što su ispušni plinovi ili industrijski dim ne muče taj kutak planeta. Mjesta koja nose titulu najčišćeg zraka na zemlji, osim Cape Grima na Tasmaniji uključuju i stanicu Mauna Loa na Havajima, otok Macquarieu Tihom oceanu, stanicu Casey na Antarktici i grad Ny-Ålesund na Svalbardu. Punkufer
Samohrana majka Lucy Aura (41), podrijetlom iz Velike Britanije, morala se iseliti iz unajmljenoga stana u Kurandi, na sjevernom dijelu Queenslanda u Australiji, jer je tjedno za najam izdvajala čak 350 australskih dolara ili oko 210 eura. Kako nije mogla pronaći povoljniji stan, sa svoje dvoje djece, 7-godišnjim sinom i 5-godišnjom kćeri, odlučila je postaviti dvosobni šator u obližnjem kampu. Premda nikad prije nije pomišljala da bi se s djecom odlučila na tako drastičnu promjenu načina života, sad je zadovoljna: otkrila je jedan novi svijet, puno ljepši i slobodniji nego onaj u kojem je živjela: “Možete se ponovno povezati sa sobom i zemljom. Riječ je o osjećaju sigurnosti gdje god da se nalazim”. Smatra da joj ovakav život pruža veću financijsku slobodu i omogućava joj da odgaja djecu onako kako želi. 24sata
Kina već čitavo desetljeće taktički, korak po korak, priprema strateško zauzimanje megaregije od istočnih obala Afrike pa sve do spoja Istočnog kineskog mora s Južnim kineskim morem, a koje u tom susretu spaja Tajvan kao središte željene zone gospodarske, ali i političke dominacije. Peking je za preuzimanje kontrole nad jednim od najprometnijih međunarodnih pomorskih putova na svijetu, s brojnim najfrekventnijim svjetskim lukama, vojno opremljen i strpljivo nastupa u skladu s izrekom drevnog kineskog filozofa Lao Tzua: “Ako si oprezan na kraju kao na početku, spriječit ćeš neuspjeh.” Južno kinesko more ogromno je vodeno prostranstvo s razvijenim industrijskim ribolovom, a postoje i značajne rezerve nafte i prirodnog plina kojih je Kina itekako svjesna. Stoga je Komunistička partija ustvrdila da ima neosporan suverenitet nad tim morem, što temelji na svom “povijesnom pravu”. Tportal
Iako je jedinstveni australski način za korištenje tehnologije za prepoznavanje lica već izazvao brojne kontroverze i podstaknuo nove strahove vezane za narušavanje privatnosti, pojavila se mogućnost da bi ova zemlja mogla postati i svjetski lider u reguliranju korištenja ove tehnologije. Kada se osoba u Zapadnoj Australiji razboli od covida-19, mora ostati u kućnoj karanteni narednih sedam dana, baš kao i njezini bliski kontakti. Policija provjerava njihovo kretanje tako što periodično šalje tekstualne poruke i zahtjeve za slanjem selfija koji se moraju poslati u roku od 15 minuta. Policija koristi tehnologiju za prepoznavanje lica i GPS praćenje, ne bi li utvrdila da je osoba koja je snimila selfie kući. Ako nije, ubrzo slijedi dolazak na adresu i potencijalno visoka kazna. Australija je i dalje jedina demokratska država koja koristi tehnologiju prepoznavanja lica u cilju primjene procedura zadržavanja zaraženih osoba, dok druge zemlje odbijaju ideju o takvoj vrsti nadzora građana. Slobodna
Australska sveučilišta bila su prisiljena promijeniti način provođenja ispita i njihovo ocjenjivanje jer su se studenti koristili umjetnom inteligencijom za pisanje svojih radova. Dodali su nova pravila koja navode da je korištenje umjetne inteligencije varanje, prenosi The Guardian. “Institucije se proaktivno bave umjetnom inteligencijom i njenom upotrebom kroz obrazovanje studenata, obuku osoblja, redizajniranje procjena i strategija za otkrivanje njenog korištenja. Naša sveučilišta izmijenila su način provođenja ispita u 2023., uključujući nadzirane ispite i veću upotrebu papira i olovke pri pisanju ispita”, rekao je zamjenik izvršnog direktora grupe sveučilišta dr. Matthew Brown. OpenAI u studenom je pokrenuo ChatGPT koji može generirati tekst o bilo kojoj temi i već je zabranjen na svim uređajima u državnim školama u New Yorku zbog zabrinutosti za njegov negativan utjecaj na učenje. Jutarnji
Pariz je ponovno zaoštrio diplomatske odnose s Australijom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ustvrdio je kako je Australija ušla u “nuklearni sukob” s Kinom odlučivši nabaviti podmornice na nuklearni pogon, piše Telegraph. Optužba Macrona stiže godinu dana nakon što se Australija povukla iz ugovora s Francuskom o gradnji 12 konvencionalnih podmornica – najavljujući da će joj Britanija ili SAD umjesto toga osigurati brodove na nuklearni pogon. No Macron je vjerovao kako će se nova australska vlada ipak prikloniti Francuskoj. Tako je još u četvrtak inzistirao na tome da je dogovor s Australcima o gradnji francuskih podmornica “i dalje na stolu”. “Mi smo u džungli i imamo dva velika slona, koji su sve nervozniji. Ako postanu jako nervozni i započnu rat, to će biti veliki problem za ostatak džungle. Potrebna vam je suradnja mnogih drugih životinja – tigrova, majmuna i tako dalje. Naša indo-pacifička strategija je kako osigurati dinamičnu ravnotežu u ovom okruženju”, objasnio je Macron. Jutarnji
Nakon što su australske zatvorene granice dugo onemogućavale dolazak stranih radnika sada je Vlada odlučila povećati migracijsku kvotu. Dozvolit će dolazak dodatnih 35 tisuća radnika, koje poslodavci hitno trebaju jer se suočavaju s ogromnim problemom sada već kroničnog nedostatka radne snage. Kako se stopa nezaposlenosti spustila na samo 3,4 posto, približavajući se povijesnom minimumu, potpuno je jasno da je presušio bazen iz kojeg bi poslodavci mogli “pecati” nove zaposlenike s domaćeg tržišta rada. Od Vlade traže brzu promjenu migracijske politike. Upozoravaju i da to što nekoliko stotina tisuća ljudi još uvijek čeka da se obrade njihovi zahtjevi za izdavanjem vize dodatno destimulira strane i visokokvalificirane radnike da uopće podnesu zahtjev za dobivanje radne dozvole. Boje se da će se ti radnici odlučiti za odlazak u neku drugu zemlju jer nije Australija jedina država s ravijenim gospodarstvom i manjkom radne snage. Jutarnji
U srednjoj školi Davidson u Sydneyju zabilježili su znatno smanjenje problema s ponašanjem te povećanje fizičkih aktivnosti među učenicima nakon što su postrožili pravila korištenja mobitela. Škola je zabranila korištenje mobitela učenicima od 7. do 10. razreda (u toj državi srednja škola traje šest godina). Mogli su ih donositi u školu i odnositi na povratku kući, ali ne i koristiti dok su u školi. Učenici su uređaje morali pohraniti u futrole koje nije bilo moguće otvoriti, a da se ne potrga brava koja ih je zaključavala. Nastavnici su mogli otključati futrole ako je to bilo potrebno. Udruga The Heads Up Alliance u srpnju je zatražila stroža ograničenja korištenja mobitela u školama u pokrajini New South Wales. Pokrenuta je i peticija koju je dosad potpisalo više od 21 tisuće Australaca. Tportal
(…) nakon što su 84 zastupnika u Kongresu od tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Jeffa Sessionsa zatražila da se klimatske aktiviste počne tretirati kao “domaće teroriste”. Sessions je bio čovjek od povjerenja tadašnjeg predsjednika države Donalda Trumpa, a mediji su kasnije objavili da su spomenuti zastupnici od naftnih i plinskih kompanija primili ukupno 36 milijuna dolara donacija za političke kampanje. Presudom se dakle potvrdilo da se ubuduće svatko tko djeluje protiv interesa privatne kompanije na sudu može tretirati kao neprijatelj države. (…) Na drugom kraju svijeta, u Australiji, krajem prošle godine započelo je suđenje također dvjema klimatskim aktivistikinjama koje su se konopcima spustile niz opremu za ukrcaj ugljena u luci Newcastle u Južnom Novom Walesu. U pitanju je najveća svjetska luka za prijevoz ugljena, a aktivistkinjama zbog ometanja ukrcaja prijeti do 25 godina zatvora. Novosti