Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije - Monitor.hr
09.11.2021. (16:00)

Više razmišljanja, manje filozofiranja

Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije

Filozof se određuje prema filozofiji. On se izgrađuje izgrađujući svoje djelo, čijim posredništvom čitalac na jedan povratni način određuje tko jest njegov autor. U namjeri filozofa ogleda se način njegovog filozofskog utemeljenja, njegovo polazište i osnova mišljenja, njegov izvor i svjetonazor. Ako bismo se i mogli složiti da bit filozofije, ma koliko to zvučalo kao pleonazam, jest u filozofiranju, odnosno da se do odgovora na pitanje: „što jest filozofija?“ dospijeva samo filozofskim pitanjima, time još nije dovoljno rečeno što znači biti filozof. Ovo prvo odnošenje spram filozofije nije u biti samo subjektivno, već i nefilozofsko, jer se gradi na uvjerenju, a ne na nekom pouzdanom saznanju, iako odmah treba dodati da jedno pouzdano saznanje u ovoj vrsti činjenja ne može pružiti ništa, pa čak ni ostvareno djelo. Već u ovom početnom stadiju filozofiranja postaje jasno da filozofija mora biti nešto prisno, a ne neka oblast u kojoj se odrađuju dnevni zadaci. Predrag Finci, Lupiga.


Slične vijesti

03.12. (14:00)

Od "nedovoljno marksističkog" magisterija do borbe protiv "previše napretka"

Razgovor Žižeka i Varoufakisa: Filozofija koja trese temelje svijeta

Slavoj Žižek, kojeg mnogi opisuju kao “najopasnijeg filozofa Zapada,” u razgovoru koji moderira Yanis Varoufakis, dijeli svoj fascinantan životni put i intelektualno nasljeđe. Od odrastanja u bivšoj Jugoslaviji i borbe za demokratizaciju Slovenije do svojih provokativnih stavova o umjetnoj inteligenciji, klimatskim promjenama i konceptu napretka, Žižek izaziva ustaljena razmišljanja. Ovaj događaj pruža priliku za dublje razumijevanje njegovih ideja i raspravu o ključnim pitanjima našeg vremena. Pretplatite se za ekskluzivne uvide iz njegove najnovije knjige Protiv napretka, kažu u opisu ovog videa.

07.07. (22:00)

Za svako rješenje oni nađu problem

Filozof dovodi u pitanje Einsteinovu teoriju relativnosti, tvrdi da fizičari ignoriraju problem

Ugledni američki filozof znanosti Tim Maudlin je u intervjuu Indexu rekao da fizičari uglavnom odbijaju prihvatiti da su fizikalni eksperimenti za koje je 2022. dodijeljena Nobelova nagrada već pokazali da Einsteinova teorija relativnosti ima temeljenih kontradikcija te da je treba mijenjati. Činjenica da su fizičari u eksperimentima potvrdili kvantnu spregu, koju je Einstein nazvao “sablasnim djelovanjem na daljinu”, nagoviješta da brzina svjetlosti u vakuumu nije nužno granična brzina koju ništa ne može premašiti, što bi trebalo značiti da Einsteinova teorija relativnosti ne stoji. Doveo je u pitanje koncept prostor-vremena utemeljen na teoriji relativnosti, ustvrdio da fizika već desetljećima ne daje neke nove velike uvide te da ne uspijeva povezati kvantnu mehaniku i teoriju relativnosti u smislenu zajedničku teoriju. Index

23.04. (00:00)

A mi se pitamo - gdje je nestao čovjek?

300 godina od rođenja velikog filozofa: Cijeli je život tražio odgovor na pitanje – što je čovjek?

Za razliku od mnogih filozofa prije njega, on smatra da ljudski um ne može odgovoriti na pitanja kao što su postojanje Boga, duše ili početka svijeta. Čovjek to naprosto mora izdržati. Kant je vjerovao da je čovjek sposoban preuzeti odgovornost za sebe i za svijet, i u svojim djelima je pozvao ljude da se oslobode bilo kakvih uputstava za život (kao što su Božije zapovijesti). Smatrao je da čovjek treba živjeti vođen razumom i za to je formulirao osnovno pravilo: „Postupaj tako da maksima tvog djelovanja uvijek može važiti kao načelo opžeg zakonodavstva.” On je ovo nazvao „kategoričkim imperativom” ili „moralnim imperativom”. Danas bi se to možda moglo i ovako reći: Čini samo ono što je za dobro svih. DW

18.04. (00:00)

Ja samo znam da nikad nemam dovoljno vremena

Vrijeme doživljavamo linearno, no možda nam se samo tako čini – filozofski pogled podržan u znanosti

Tradicionalna shvaćanja vremena kao linearnog niza događaja su izazvana teorijama poput onih Alberta Einsteina. Njegova teorija relativnosti i ideja vremenske dilatacije otkrivaju da vrijeme nije apsolutno, već ovisi o kontekstu. Filozofski pogledi Henrija Bergsona i Friedricha Nietzschea dodatno potiču sumnje o prirodi vremena. Možda je vrijeme fluidno, subjektivno iskustvo uma, ili čak iluzija. Ovaj susret filozofije i fizike osvjetljava složenost našeg shvaćanja vremena, te nas potiče da ispitamo temelje našeg postojanja i svijeta oko nas. (Geek)

21.02. (20:00)

Zlo teško da može biti banalno

Zona interesa: Jalovost banalnosti

Najveći problem ljudi koji se koriste izrazom banalnost zla kako bi opisali određene situacije nije u tome što nisu u pravu kad to čine, već u tome što nisu čak ni u krivu. Ustvrditi da je neko zlo banalno svakako ne znači to da je neko zlodjelo svakodnevno i uobičajeno. Je li onda Zona interesa – koja je građena oko svakodnevice bračnog para Höss – film koji uprizoruje banalnost zla? Hedwig Höss – “kraljica Auschwitza” – predstavljena je kao osoba koja je upućena u to što se događa s one strane zida koji dijeli njezinu kuću iz snova od poprišta najgoreg zločina protiv čovječnosti. No zid je dovoljno visok. Još kad bi bršljan izrastao, da prekrije bodljikavu žicu, njezin bi život bio savršen. Hedwig se ne grize zbog zla od kojeg profitira premda zna uzroke profita koji omogućuje njeno blagostanje. Krikovi koji dopiru s one strane zida njoj se čine normalnima, kao što je buka automobila normalna, odnosno neprimjetna, nekome tko živi uz gradsku prometnicu. Bilo bi pogrešno reći da je Hedwig lik bez empatije. Kulturpunkt

19.02. (18:00)

Apokalipsa dan poslije sutra

Predavanje Srećka Horvata: Mesija će doći onda kada više nikome ne bude potreban. On neće doći posljednjeg dana, doći će dan nakon posljednjeg dana

Apokalipsa je medijski sveprisutna, a takav simptom vremena u kojem živimo Horvat će nazvati “hiperinflacijom apokalipse”. Navodi poput “apokaliptični uvjeti u Gazi” ili “hoće li UI izazvati apokalipsu” ukazuju na to da je apokaliptično diskursno usidreno u svakodnevnicu i pojavljuje se u različitim iteracijama, istovremeno i višestruko. Za razliku od tumačenja značenjski bližem kataklizmi koja donosi kraj svijeta (grč. kataklysmos), apokalipsa o kojoj on govori čuva izvorno značenje za koje je ona prizma promatranja, proces raz-otkrivenja. Takva je tradicija prevođenja pojma apokalipsa vidljiva i u posljednjoj knjizi Novoga zavjeta, Otkrivenju. Otkrivenje ili raz-otkrivanje do kojega dolazi, za razliku od onoga koje poznaje kršćanstvo, ne završava dolaskom spasitelja, već je suočavanje s eshatološkom realnosti – izumiranjem. Osvrt na predavanje Srećka Horvata u riječkoj Filodrammatici donosi Kulturpunkt.

05.11.2023. (00:00)

I tako nastaju predrasude

Sabato: S narodima se događa isto što i s ljudima

Svaka kultura jest pokušaj da se savlada ono životinjsko u ljudskom biću. Otuda je – kako primjećuje Jung – razmimoilaženje sa samim sobom svojstvo čovjeka kulture. Grci su nam predstavljeni kao olimpijski uravnotežen narod, ali dovoljno je pročitati Bahantkinje pa uvidjeti kako je ta čuvena ravnoteža lažna i površna. Ono što je vidljivo nije uvek najreprezentativnije; ili, bolje rečeno, gotovo nikada nije tako. Ono što neki čovjek – ili neka kultura – tvrdi, prije je izraz želje nego stvarnosti. Ako Dostojevski tvrdi da ne treba ubijati, radije pomislimo kako je Dostojevski zločinac koji se bori protiv svojih nagona. Ako Sokrat preporučuje da zaziremo od tijela, budimo uvjereni da je Sokrat senzualan čovek koji se očajnički bori protiv svojih želja: njegovo mišljenje o nadmoći razuma predstavlja naličje njegove skrivene ličnosti. Misli grčkog fizičara i književnika Ernesta Sabata donosi XXZ

16.10.2023. (13:00)

Tad bi ga trebalo izmisliti

Žižek: Kada Bog ne bi postojao

Često se tvrdi kako je religija sposobna loše ljudi navesti da čine dobro. Međutim, poučeni suvremenim iskustvima, radije bismo se trebali držati mišljenja Stevea Weinberga, koji kaže da bi bez religije dobri ljudi jednostavno radili dobre stvari, a loši ljudi loše. Samo nešto ideološki isključivo poput religije može navesti dobre ljude da čine loše stvari. Dostojevski je upozoravao na opasnosti anarhičnog, bezbožnog moralnog nihilizma, pišući: “Kada Bog ne bi postojao, sve bi bilo dopušteno”. No, nije mogao biti više u krivu! Jer, lekcija koju svakodnevno učimo iz suvremenog terorizma nam jasno govori: “Ako Bog postoji, tek onda je onima koji vjeruju da djeluju u ime Boga baš sve dozvoljeno, pa i da se bombama raznese stotine nedužnih prolaznika”. Jer najvažniji cilj svake religijske ideologije je dobre ljude navesti da čine užasne stvari. Misli Slavoja Žižeka prenosi XXZ.

07.08.2023. (01:00)

Drug sa Zapada

Socijalist Cornel West, kandidat Zelenih na američkim predsjedničkim izborima 2024.

Cornel West | Department of Religion

  • Cornel West je prvi afroamerički student koji je doktorirao na Sveučilištu Princeton, a početkom devedesetih objavio je svoju prvu utjecajnu knjigu “Race Matters” (“Rasa je važna”). Predavao je filozofiju i teologiju na najuglednijim američkim sveučilištima. Politički se deklarira kao socijalist, a osamdesetih godina bio je među osnivačima organizacije Demokratski socijalisti Amerike.
  • Aktivno je sudjelovao u kampanjama niza predsjedničkih kandidata od početka dvijetisućitih naovamo, od Ralpha Nadera preko Baracka Obame, čiji je kasnije postao žestoki kritičar, pa do Jill Stein, Bernieja Sandersa i na koncu Joea Bidena. Podršku Bidenu – prije nego što je postao i njegov kritičar – objasnio je tada potrebom za formiranjem “antifašističke koalicije” protiv Donalda Trumpa, da bi danas govorio kako Bidenova “privremena vlada protiv fašizma” nije način na koji je moguće i izboriti se protiv fašizma. “Ako je jedina alternativa fašizmu koju smo u stanju iznjedriti korporacijskim novcem pogonjena neoliberalna Demokratska stranka, onda će fašizam doći u Ameriku, bit će to vajmarska Amerika”, rekao je u nedavnom intervjuu novinaru Chrisu Hedgesu.
  • “Cilj moje kampanje mržnje protiv pohlepe i nepravde je započeti s razmontiravanjem američkog imperija u ime siromašnih radnih ljudi u zemlji i diljem svijeta”, rekao je Hedgesu, dodavši i da se, kada bi pobijedio na izborima, “ne bi uselio u Bijelu kuću sve dok svaki Amerikanac ne bi imao svoju kuću”. “Ja sam abolicionist – ne želim grickati siromaštvo, beskućništvo, masovno zatvaranje i korporativnu pohlepu, želim ih ukinuti”, jasan je West. Novosti
06.07.2023. (10:00)

Šuška se, šuška

Filozofija: Živi potencijali šuškanja i olajavanja

Još su u Antici razlikovali pojmove doxa i episteme, pri čemu se prvo odnosi na vlastiti stav dok drugo upućuje na znanje utemeljeno na logici i istini. Glasine pak izmiču objema razinama znanja: one ne traže temelj u empirijskim ili racionalnim dokazima, niti iza njih stoji određeni autor, a pritom im upravo manjak i objektivnog i subjektivnog temelja daje tajnoviti autoritet. One su nepouzdane, i same su na lošem glasu, no ipak se brzo šire, dugo ostaju u uhu, ponekad i puknu, a uvijek ostavljaju neizbrisivu mrlju. Glasine su toliko neutemeljene po svojoj biti da očito nisu način kako ljudi dolaze do istine, nego ispunjuju druge funkcije, recimo estetiziraju svakodnevni život ili naprosto omogućuju posredno izbacivanje frustracija. Promišljanja o zanimljivom filozofskom predavanju donosi Kulturpunkt.