Nećemo plastične vrećice
Dabrovi se vraćaju iz nabavke
A beaver carefully bringing home carrots for dinner pic.twitter.com/t3sRgPIorN
— Nature Lovers (@natureslover_s) November 29, 2020
A beaver carefully bringing home carrots for dinner pic.twitter.com/t3sRgPIorN
— Nature Lovers (@natureslover_s) November 29, 2020
Opening a beaver dam
Sound on
pic.twitter.com/gzg16jMhow— Science girl (@gunsnrosesgirl3) November 16, 2024
Kako objašnjava u videu, na navedenom području pale su obilne kiše i postoji opasnost od poplava. Kako bi se voda nešto otpustila, morali su ukloniti jednu takvu branu koju su napravili dabrovi. Rezultat u videu. Inače, dabrovi grade brane kako bi stvorili sigurno i stabilno stanište za sebe, omogućava im sklonište od predatora, olakšava im pristup hrani, a tijekom zime im pomaže u održavanju temperature. Brane istovremeno doprinose bioraznolikosti – iako ih grade zbog sebe, često stvaraju mala močvarna područja koja su staništa za mnoge druge vrste biljaka i životinja.
Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme. Dabrovi su na nekoliko mjesta u Hrvatskoj pušteni u prirodu da bi se obnovila njihova prisutnost. Među lokalitetima gdje je dabar pušten 1997. godine jest i rijeka Drava kod Legrada. Nije mu trebalo dugo da se kao invazivna vrsta počne širiti vrtoglavom brzinom. Uglavnom se kreće uzvodno, a dragi su mu i pritoci rijekama. Danas ih ima skoro u cijeloj Hrvatskoj, viđa ih se u Nacionalnom parku Plitvice, na Kupi i u Gorskom kotaru, izuzetak je još samo Dalmacija. N1, Podravski