Dabar - nekad su ga lovili zbog krzna, a danas spašava svijet - Monitor.hr
14.11.2022. (23:00)

Dobar dabar

Dabar – nekad su ga lovili zbog krzna, a danas spašava svijet

Dabrov je doprinos za zaštitu okoliša ogroman. Njegova je dobrobit kategorizirana kao “obnova vodotoka temeljena na niskotehnološkim procesima”, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu WIREs Water. Danas više nisu ugrožene životinje, iako im je populacija jedno vrijeme smanjena za čak 90% . Glavni krivac tada je bio čovjek, koji je dabrove lovio zbog krzna. Za poljoprivrednike su štetočine, no njihova su staništa ujedno i kritična staništa za druge životinje, poput jelena, losova, riba i ptica. “Bez tih jezerca i kanala, bez dabra, stanište divljih životinja na visokim pustinjskim krajolicima postaje sve oskudnije što se ubrzava s klimatskim promjenama“. Green


Slične vijesti

17.11. (08:00)

Prirodni inženjeri i arhitekti

Evo što se desi kada se ukloni dabrova brana


Kako objašnjava u videu, na navedenom području pale su obilne kiše i postoji opasnost od poplava. Kako bi se voda nešto otpustila, morali su ukloniti jednu takvu branu koju su napravili dabrovi. Rezultat u videu. Inače, dabrovi grade brane kako bi stvorili sigurno i stabilno stanište za sebe, omogućava im sklonište od predatora, olakšava im pristup hrani, a tijekom zime im pomaže u održavanju temperature. Brane istovremeno doprinose bioraznolikosti – iako ih grade zbog sebe, često stvaraju mala močvarna područja koja su staništa za mnoge druge vrste biljaka i životinja.

04.06. (13:00)

Pomahnitali drvosječe

Nekad ugrožena vrsta, dabar je danas dobrano raširen po Hrvatskoj i postaje sve veći problem

Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme. Dabrovi su na nekoliko mjesta u Hrvatskoj pušteni u prirodu da bi se obnovila njihova prisutnost. Među lokalitetima gdje je dabar pušten 1997. godine jest i rijeka Drava kod Legrada. Nije mu trebalo dugo da se kao invazivna vrsta počne širiti vrtoglavom brzinom. Uglavnom se kreće uzvodno, a dragi su mu i pritoci rijekama. Danas ih ima skoro u cijeloj Hrvatskoj, viđa ih se u Nacionalnom parku Plitvice, na Kupi i u Gorskom kotaru, izuzetak je još samo Dalmacija. N1, Podravski

14.04.2022. (21:51)

Dabrovi se vratili u London nakon više od 400 godina

18.02.2021. (15:30)

Zubić sila

Dabrovi prijete Zagorju!

Iako možda na prvi dojam djeluje smiješno, HRT javlja o problemima koje u Zagorju stvaraju – dabrovi. Nekad su bili pred izumiranjem pa su zaštićeni da bi im se posljednjih godina broj udeseterostručio. U čemu je problem? – dabrovi grade brane koje su začepile odvodne kanale čime ugrožavaju ceste i pruge, dok su oranice i livade poplavljene.

21.12.2016. (10:39)

Dabrovi se nakon 200 godina vratili u Vukovarsko-srijemsku županiju

17.02.2016. (11:50)

Foto: Zadnjih dana građani Pakraca sve češće viđaju dabrove na gradskim ulicama