Da li se papa doista trebao ispričati za ovo? - Monitor.hr

Slične vijesti

14.12. (17:00)

Govorim to ne kao Argentinac, već kao čovjek

Pilsel: Papa Franjo bi trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir

Istaknuti katolici su već dobivali Nobelovu nagradu za mir (redovnica Majka Tereza, na primjer, 1979. ili argentinski laik i borac za ljudska prava Adolfo Pérez Esquivel, 1980.), a dobivali su ga i drugi kršćani (anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, 1984.) i vjerski lideri (Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama, 1989.), ali ni jedan papa tu nagradu nije dobio, kažu, jer je u komitetu bilo predrasuda. Bila bi to potvrda da se, nagradivši jednog šefa države (a Franjo to jest), ipak ne nagrađuje sila koju ta osoba predstavlja koliko nada koju slavodobitnik nudi i pobuđuje. Intenzivno lobiranje da se zaustavi rat Rusije protiv Ukrajine ili sva sila kontakata u korist Palestinaca u Gazi (Papa u novoj knjizi otvara mogućnost da su možda u pravu oni koji tvrde da se tamo vrši genocid) prilika je da se još jednom vidi kako je potrebno dati prostora nadi, unatoč svim lošim vijestima koje nas pritišću i tjeraju u malodušnost. Papa Franjo, uvjeren sam, nudi jasnu političko-etičku i oslobodilačku perspektivu nade. Drago Pilsel za Autograf.

18.08. (09:00)

Čitajte djeco. I to je to

“Pismo Svetog oca Franje o ulozi književnosti u obrazovanju”, kako ga čita jedan Franjin čitatelj

Odmah na početku Papa piše da je najprije htio pisati o ulozi književnosti u svećeničkom formiranju, da bi odmah zatim proširio temu i na sve druge koji se bave pastoralnim radom, ali onda je shvatio da su mu zapravo na umu svi kršćani. “Ono čime bih se želio pozabaviti jest značaj čitanja romana i pjesama na svačijem putu prema osobnoj zrelosti.”. Oni na koje se Franjo poziva, govoreći o pjesništvu i o književnosti, i u čijem djelu traga za jezikom, niti su pisci iz crkvenih klupa, niti pripadaju onome što bi se u duhu površne hrvatske pedagogije i propagande dalo nazvati piscima kršćanskog nadahnuća. Papa ne spominje pobožne teme. On vidno izbjegava tumačenje književnosti, ili općenito umjetnosti, kao pomoćnih crkvenih, obrednih, imaginativnih ili teoloških disciplina. Književnost iz perspektive njegova eseja nije nešto sporedno. Ona je bit – kaže Miljenko Jergović u svom osvrtu na neobičan Papin esej.

29.06. (09:00)

Papa na mukama

Katolička Crkva možda će doživjeti raskol, Sinodalni put zahtijeva liberalizaciju, ženske svećenice i LGBT prava

Dok njemačka Katolička crkva nastavlja svoj Sinodalni put, kako se naziva progresivni pokret koji trese Svetu Stolicu ‘skarednim’ zahtjevima, primjerice da žene postanu svećenice i da Crkva podrži LGBTQ+ ciljeve, Vatikan je sve češće na meti kritičara. Politico piše da je ‘papa Franjo izgubio kontrolu nad svojom liberalnom revolucijom’, a ugledna povjesničarka i teologinja Anna Maria Grünfelder tumači za tportal što se zapravo događa: Sinodalni put predlaže veće uključivanje žena u Crkvu, promjene u svećeničkom celibatu i prihvaćanje LGBTQ+ osoba, što podržava dobar broj njemačkih vjernika. No, njemački kardinal upozorava da njemački biskupi moraju slijediti upute iz Rima i da ne mogu sami donositi odluke koje se tiču cijele crkve. Iako papu Franju napadaju konzervativci da je otišao predaleko po pitanjima homoseksualnosti i pobačaja, s druge ga strane napadaju da je prekonzervativan.

30.05. (18:00)

"Ako je osoba gay, a traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da joj sudim?”

Pilsel: Papa nije rekao ‘pe*erčine’, već ‘pe*eri’, ali to nije ni bit priče

Simpatično mi je zgražavanje novinara (koji traže senzaciju) i drugih koji su se ulovili na jedan loš prijevod (preuzevšii vijest Hine): uglavnom svi mi, manje ili više, koristimo riječi ”peder” i ”lezba”, zašto to ne bi smio uraditi i Papa na zatvorenom sastanku? Stvar je krenula ne od objave talijanskog portala za tračeve (često pouzdane) Dagospia, već kada su hrvatski mediji stali krivo prevoditi što je Papa rekao.

Na sjednici Talijanske biskupske konferencije koja je održana 20. svibnja u Vatikanu, u djelu u kojem se razgovaralo o pomanjkanju duhovnih zvanja i o stanju u sjemeništima, Franjo je, tvrdi portal Dagospia (objavom prošle nedjelje), iskoristio ove riječi: ”Nella Chiesa c’e troppa aria di frociaggine” (u prijevodu, ne doslovno, jer Papa koristi idiom, frazu, već preneseno: “U Crkvi imamo značajnu klimu pederluka”. Moglo bi se kazati i da je Papa želio kazati da su ”sjemeništa već puna pedera”). Talijanskim biskupima Papa je objašnjavao da se i dalje protivi primanju gay osoba u svećeničke redove. Postrožena su pravila promatranja i pristupanja kandidata kako sjemeništima tako đakonatu i svećeništvu. Nihil novi, reklo bi se. I jasno je zašto je Papa iskoristio spornu riječ. Drugi je par rukava sviđa li se to nama. Nacional

17.01. (20:53)

Papa: Seksualni užitak dar je od Boga, ali bi Katolici morali izbjegavati pornografiju

09.01. (17:00)

Je li moguć korak naprijed?

Kako zaustaviti tajne veze svećenika? Jednostavno – ukinuti celibat

Nadbiskup Charles Scicluna s Malte, savjetnik pape Franje, iznosi kontroverzni prijedlog o ukidanju celibata za svećenike, što naziva “ozbiljnim razmišljanjem”. Ističe da je “Crkva izgubila mnoge velike svećenike jer su odabrali brak. Celibatu je bilo mjesta, ali Crkva je također morala uzeti u obzir da se svećenici ponekad zaljube i da su prisiljeni birati između toga i svog poziva. Neki svećenici s tim se nose upuštajući se u sentimentalne veze potajno“.  Unatoč mogućim oznakama hereze, Scicluna naglašava da Crkva mora preispitati pravilo celibata kako bi očuvala svećeničke redove. Ovo nije prvi put da se otvara rasprava o celibatu unutar Katoličke crkve, a Papa Franjo je ranije dao različite signale o tom pitanju. Oženjeno svećenstvo već postoji u nekim kršćanskim denominacijama, a zagovornici promjena tvrde da bi to moglo ublažiti krizu zvanja i druge probleme u Crkvi. (Index)

20.03.2023. (13:00)

Duhovni otac

Pilsel: Deset godina Franjina pontifikata obilježavaju dva pojma – služenje i milosrđe

Kada daje intervjue argentinskim medijima, on sebe predstavlja kao običnog svećenika, ‘’cura’’ (tako ih nazivaju u Argentini), kao onoga koji je pozvan da liječi i propovijeda (curar znači liječiti). Tko je pratio njegove nastupe i čitao njegove enciklike i poslanice, vidi da kod njega postoji potreba da se usredotoči na bitno ili na ono što je ljepše, veće, privlačnije i istodobno nužnije. Papa Franjo smatra da svaki naš čin stvaranja, posjedovanja, uživanja, proizvodi trenutni osjećaj moći. U pozitivnom smislu to daje osjećaj sigurnosti, samopouzdanja, ali u negativnom to se može reflektirati kroz aroganciju, ponos, taštinu… I protiv toga, zahvaljujući asketskom držanju i strogoj ignacijanskoj duhovnosti, on se bori, jer povezuje moć i odgovornost. Sve što vidimo kod Pape, od reforme Kurije (najvažniji doseg pontifikata) do brige za migrante, polazi od njegova uvjerenja, ti naši formativni autori to su nam usadili, da je Bog blizina, milosrđe i nježnost. Drago Pilsel za Nacional.

02.02.2023. (14:00)

Amen

Pilsel: Braćo pederi, sestre lezbe: Bog vas voli! I ja isto

Prošli tjedan u televizijskom intervju za Associated Press (AP), Franjo je postao prvi Papa koji je pozvao na dekriminalizaciju homoseksualnosti. Povijesni je to korak, i poziv Katoličke Crkve da se svi, ali ama baš svi zauzmemo za ranjive LGBTQ osobe u cijelome svijetu. Iz konteksta intervjua za AP moglo se zaključiti da je Papa govorio o homoseksualnosti misleći u tom slučaju na ”homoseksualne čine”, a ne na sâmo homoseksualno stanje. Možemo li očekivati da će Crkva raskinuti svoj povijesni pakt s vladajućim snagama i stvarno se solidarizirati sa svima koji su lišeni svojih prava? Imajmo i mi, kao Martin Luther King, jedan veliki san: san da ćemo jednog dana biti zaista jednaki pred zakonima. Drago Pilsel za Autograf.

17.04.2022. (16:00)

Ne navikavajmo se na rat

Papa Franjo: Neka bude mir za izmučenu Ukrajinu, tako teško iskušanu nasiljem i razaranjem besmislenog rata u koji je uvučena

“Iza nas su dvije godine pandemije koje su ostavile teške tragove. Bilo je vrijeme da zajedno izađemo iz tunela, ruku pod ruku, udružujući svoje snage i resurse… Ali umjesto toga pokazujemo da u nama još uvijek postoji Kajinov duh, koji na Abela ne gleda kao na brata, već kao na suparnika, i razmišlja kako ga ukloniti… Neka bude mir za izmučenu Ukrajinu, tako teško iskušanu nasiljem i razaranjem okrutnog i besmislenog rata u koji je bila uvučena… Mir je moguć, mir je dužnost, mir je primarna odgovornost svih” – poručio je papa Franjo u svojoj današnjoj poruci “Gradu i svijetu”. HRT

27.12.2021. (17:00)

Nešto je pošlo krivo

Papa Franjo: Čini se da je puno ljudi izgubilo želju za djecom. To je tragedija

“Čini se da je puno ljudi izgubilo želju za djecom. Mnogi parovi radije nemaju djece ili imaju samo jedno dijete… To je tragedija… koja je u suprotnosti s našim obiteljima, našom državom i našom budućnošću”, rekao je papa Franjo u svom tjednom obraćanju ispred Bazilike svetog Petra. U Italiji se prošle godine rodilo 404.892 djece, 15.192 manje nego 2019. Prošle godine je umrlo 746.146 ljudi, a ukupan broj stanovnika pao je na otprilike 59,3 milijuna. Telegram