Da bi se pomoglo Kijevu, bitno je imati jasnu sliku o dinamici rata, bez mitova i predrasuda - Monitor.hr
20.09.2022. (13:00)

Guardianova analiza rata u Ukrajini

Da bi se pomoglo Kijevu, bitno je imati jasnu sliku o dinamici rata, bez mitova i predrasuda

Rat u Ukrajini | Politika | DW | 07.03.2022

Usredotočujući se na ‘hardware’, vojnu opremu i tematiku, vojni stručnjaci propuštaju obratiti pozornost na ‘softver‘ rata u Ukrajini – kvalitetu ukrajinskog vodstva, moral i motivaciju, donošenje odluka i upravljanje te angažman društva. Mnogi na Zapadu pogrešno misle da je Ukrajina ista kao Rusija, ali slabija, korumpiranija i kaotičnija.  Volodimir Zelenski iznimno je učinkovit u stabilizaciji situacije: ostao je u Kijevu i održava redovite briefinge. Njegov rad na jačanju morala i organiziranju društva oko potpore ratnim naporima bio je ključan za ukrajinske uspjehe. Ova društvena mobilizacija i kohezija su se isplatile tijekom cijelog sukoba. Visoki moral ukrajinskih oružanih snaga odražava opću društvenu odlučnost da se odupre ruskoj agresiji. Ukrajinski građani i privatni sektor svakodnevno rade na podršci vojsci, a svaka tvrtka, obitelj i grad pružaju dodatnu podršku vojnicima na bojnom polju. Medijske kuće prikupljaju sredstva i kupuju bespilotne letjelice za postrojbe u kojima služe njihovi novinari. Jutarnji /Guardian


Slične vijesti

30.06.2023. (16:00)

Dominacija tech kompanija

Google i dalje najsnažniji medijski brand, Twitter oštro pao

Kuća Brand Finance procijenila je vrijednost i rangirala nasjnažnije brandove iz industrije medija. Ispostavilo se da prednjače digitalne platforme, dok je Twitter u “slobodnom padu”. Na prvom mjestu našao se Google, koji i nije striktno medijska kuća, no tamo je već tri godine zbog svoje dominacije u području pretraživanja Interneta. Kad je riječ o društvenim mrežama i servisima s najbržim rastom vrijednosti branda, tu prednjači LinkedIn, a slijede ga Instagram, ponovno YouTube te Bloomberg i Warner Bros. Na drugom kraju poretka je Twitter, za koji Brand Finance procjenjuje da je u velikom padu – od lanjskog je izvješća pao za 8 mjesta i sada je tek na 34. mjestu u poretku, s vrijednošću marke od 3,9 milijardi dolara. Bug

31.12.2021. (11:00)

A u nama nemir

Vladimir Gligorov: Hrvatski slučaj

Ove godine obilježava se pedeseta godišnjica Hrvatskog proljeća, pa Vladimir Gligorov analizira promjene koje su se dogodile: U Hrvatskom proleću nije sve bilo o “našim novcima”, ali svakako je to bio osnovni privredni zahtev. Mislilo se, doduše, na nemačku marku, a pre svega na doprinose saveznom budžetu i na transfere nerazvijenim regijama. A i na zapostavljenost nerazvijenih regija u samoj Hrvatskoj. Stvari se nisu mnogo promenile, osim što se sada računa s transferima iz budžeta Evropske unije. Novi magazin

30.01.2021. (19:30)

Propaganda željenog svjetskog poretka

Što kineski suveren govorom u Davosu poručuje SAD-u i Bidenu, a što EU. I zašto je jednu frazu triput spomenuo

“Svijet prolazi kroz promjene neviđene u stoljeću i sada je vrijeme za veliki razvoj i veliku transformaciju.” Ovo je već bio rekao nekoliko puta na partijskim sastancima, ponavlja se. Zato što je to sukus njegove politike: transformacija Kine u autokratsku državu pod njegovom punom kontrolom i gradnja ‘globalnog poretka s kineskim karakteristikama’, primjerice ne vladavina prava nego vladavina zakonima u svoju korist. To je konačni cilj, koliko god slatko zvučale Xijeve riječi, a na demokracijama je da ne dopuste da se ostvari. Analizira Željko Trkanjec za Jutarnji list

24.09.2016. (13:27)

U banani republika

RBA: Hrvatska ovisnost o prihodima od turizma postaje rizična

Udio prihoda od turizma u BDP-u (koji se približio 20%) sugerira na veliku ovisnost, ali i rizičnost oslanjanja samo na ovaj segment gospodarstva. Štoviše turizam kao izvoz na licu mjesta bi trebao svojim multiplikativnim učincima mobilizirati i poticati rast i razvoj mnogih djelatnosti u gospodarstvu (poput poljoprivrede i/ili prehrambene industrije), pišu RBA analitičari.