Da bi se Mars mogao kolonizirati, prvo se mora riješiti proizvodnja hrane, a za to postoji rješenje - Monitor.hr
11.11. (20:00)

To je samo jedan od problema

Da bi se Mars mogao kolonizirati, prvo se mora riješiti proizvodnja hrane, a za to postoji rješenje

Perklorati, toksini sastavljeni od klora i kisika, prisutni su u tlu Marsa u koncentracijama oko milijun puta većim nego na Zemlji. Poljoprivredna upotreba tla u prirodnom stanju stoga je teško moguća jer otrov sprečava rast biljaka. Prema izvješću Massachusetts Institute of Technology (MIT), znanstvenici stoga intenzivno rade na metodi uklanjanja otrovne soli s Marsovog tla. Marsov regolit, tj. rastresiti sloj pijeska, prašine i stijena, mogao bi se osloboditi perklorata pomoću procesa termičkog čišćenja. Kada se tlo zagrije na oko 400 stupnjeva Celzijevih, toksini se razgrađuju. Međutim, ova metoda zahtijeva snažan izvor energije, poput nuklearne elektrane. Stoga je vjerojatno najrazumnija metoda uporaba mikroorganizama koji razgrađuju toksine i tako čine tlo spremnim za poljoprivredu. Na Zemlji se tla s mikroorganizmima već oslobađaju otrova, a sad je pitanje može li ta metoda osloboditi i tlo Marsa od toga. Revija HAK


Slične vijesti

18.10. (17:00)

Samo ih nemojte donositi na Zemlju, gledali smo dovoljno takvih filmova

Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli postojati neki mikroorganizmi

Naslage leda mogle bi štititi takve oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojega je na površini tog planeta život gotovo nemoguć, piše britanski Independent. No nova studija ukazuje na to da bi se takvi oblici života trebali nalaziti dovoljno duboko, u dovoljno debelom sloju leda koji bi ih štitio od ultraljubičastog zračenja, ali bi istodobno morali biti smješteni dovoljno plitko kako bi primili vidljivu svjetlost zbog fotosinteze. U sklopu studije znanstvenici su napravili model da bi im pokazao postoji li takva točka s obzirom na prašinu i vrstu leda koja se nalazi na Marsu. Nacional

20.09. (12:00)

Znači, Musk laže? Šokiran sam

Korlević o životu ljudi na Marsu: To je za prodati priču

Dio nedavnog intervjua za RTL Direkt, naš poznati astronom Korado Korlević tvrdi kako to što tvrdi Elon Musk o mogućem životu na Marsu su “štupidade”, odnosno reklama da može poslati još satelita u svemir da stvori još brži satelitski internet. Život na Marsu za ljude nije moguć zbog tamošnjih uvjeta, prije svega sastava tla. To je za nas toksična prašina koja bi nam uništila pluća kada bi je udisali, kaže Korlević.

20.07. (10:00)

Tajne Crvenog planeta

Rover na Marsu slučajno polomio stijenu i pronašao – sumpor u čistom stanju

Naime, stručnjaci su smatrali da na Crvenom planetu ne bi trebalo biti stijena od čistog sumpora. “Pronaći polje stijena od čistog sumpora je kao otkriti oazu u pustinji. Nisu se trebale tamo nalaziti pa sada to moramo objasniti”, rekao je planetarni znanstvenik Ashwin Vasavada iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory. Sulfati su soli koje nastaju kada se sumpor, obično u obliku spoja, spaja s drugim mineralima u vodi. Kada voda ispari, minerali se osuše, ostavljajući za sobom sulfate. Čisti sumpor, s druge strane, nastaje samo u specifičnim i ograničenim uvjetima. Index

21.06. (12:00)

Barem znamo da je tamo hladnije nego tu

Novo otkriće na Marsu – tisuće tona zamrznute vode

Istraživači su se usredotočili na područje vulkana Tharsis, koji su najviši u cijelom Sunčevom sustavu. Ove planine nalaze se na ekvatoru crvenog planeta, a važnost otkrića vode u zamrznutom stanju (150.000 tona) je velika jer je voda osnovni pokazatelj mogućnosti života, smatraju znanstvenici. Moguće je da je ono što smo promatrali zapravo ostatak drevnog klimatskog ciklusa na Marsu, gdje je u prošlosti bilo kiše, a možda čak i snijega u vulkanskom području… N1

16.04. (10:00)

Sorry, Marsovci

NASA po prvi put uspješno skrenula putanju asteroida koji je potencijalno prijetio Zemlji. Problem je što sada prijeti Marsu

NASA je tijekom svoje nedavne misije istraživanja mogućnosti skretanja asteroida koji predstavljaju prijetnju za Zemlju odlomila cijelu hrpu golemih stijena koje bi u budućnosti mogle zaprijetiti ljudima na Marsu, pokazalo je novo istraživanje. Misija provedena u rujnu 2022. bila je fascinantan uspjeh, međutim, nova analiza putanja stijena koje je udar letjelice DART izbacio s asteroida Dimorphos otkrila je da bi neke od njih mogle biti na putu sudara s Marsom. Njihove analize pokazale su da one neće zaprijetiti Zemlji. Međutim, četiri gromade doći će dovoljno blizu Marsa da bi mogle udariti ravno u njega – dvije za oko 6000 godina, a dvije kroz 15 000 godina. Index

20.03. (19:00)

Susjedni planet

I Marsova jezgra je tekuća i metalna, ali manja i gušća nego što se mislilo

Seizmički valovi generirani udarom meteorita u drugu stranu Marsa od NASA-ina landera InSight dali su nove podatke o dubokoj unutrašnjosti Crvenog planeta. Novi seizmički podaci ukazuju na prisutnost do sada nepoznatog sloja rastaljenog kamenja koji okružuje tekuću metalnu jezgru – najdublju komponentu planeta – koja je manja i gušća nego što se prethodno procjenjivalo, objavili su znanstvenici. Udar meteorita koji se dogodio u planinskom području Marsa pod nazivom Tempe Terra 18. rujna 2021. izazvao je potres magnitude 4,2 i ostavio krater širok oko 130 metara. Ponašanje valova pokazalo je da prethodnim procjenama Marsove unutrašnjosti nešto nedostaje – prisutnost rastaljenog silikatnog sloja debelog oko 150 km koji okružuje jezgru. Za razliku od Marsa, Zemlja nema rastaljeni sloj oko svoje jezgre. HRT

09.12.2023. (12:00)

Toplice na Marsu

Raos: Magnezijevi minerali otkrivaju tekuću vodu na Marsu

Ima tome skoro dvanaest godina kako je ma Mars sletio rover Curiosity, “pleno titulo” MSL Curiosity, gdje ovo MSL stoji za Mars Science Laboratory. I doista je laboratorij, jer se na njemu nalaze mnogi instrumenti za kemijsku i mineralošku analizu stijena. U mineralogiji se uči da je poznato već više od pet tisuća minerala na Zemlji, a samo šezdesetak u svemiru. No u jednoj jedinoj stijeni pronađeno ih je ravno deset. Zaključak: na mjestu kratera Gale bilo je jezero koje je presušilo. Tu na scenu stupa magnezijev sulfat. On kristalizira sa sedam molekula vode. Baš u magnezijevim je mineralima zapisana geološka i klimatska povijest Crvenog planeta. Najvažniji nalaz „na mjestu bušotine“ Canaima je mineral starkeit, MgSO4·4H2O. On je nastao iz kiserita, no kako taj mineral ne nastaje u hladnom, temperatura vode u jezeru trebala je biti viša od 69 oC. Odakle toplina? Iz Marsove unutrašnjosti, iz hidrotermalnih izvora. Nenad Raos za Bug.

30.08.2023. (12:00)

Sorry, vanzemaljci, nije bilo namjerno

Znanstvenik: Možda smo pronašli dokaz života na Marsu, ali smo ga slučajno ubili

U svim dosadašnjim istraživanjima Marsa nisu pronađeni dokazi koji zadovoljavaju rigorozne standarde za tvrdnju da ondje doista postoji život. Ipak, nova istraživanja pokazuju da su tomu bili jako blizu, i to 1970-tih, nakon prve američke misije koja je sigurno sletjela na Crveni planet i istražila ga. Jedan istraživač sada ističe mogućnost da je život postojao u uzorku tla na Crvenom planetu, ali da su ga u potrazi da ga pronađu, jednostavno zgazili. U svojoj kolumni objavljenoj na Big Thinku, on navodi da su korištene metode mogle biti destruktivne same po sebi. Jedan od nalaza proglasili su kontaminiranim, i to proizvodima za čišćenje, a samim time zabilježena je i nulta detekcija bioloških znakova (Science Alert). Znakovi života bili su puno jači u suhim uvjetima, bez uzorkovanja vodom. Jesu li ti eksperimenti otkrili znakove života koje smo možda odbacili? Ti su znakovi, neka bude jasno, još uvijek kontradiktorni i daleko od konačnih. Green

24.07.2023. (21:00)

Živi bili pa vidjeli

Mjesec Phobos jednog će dana izgledno udariti u Mars

Tamo, za kojih 50 milijuna godina, izračunali su astronomi, budući da se Marsov mjesec u svojoj orbiti približava za oko 2 metra svakih sto godina. Ili to ili će izaći iz orbite kruženja oko susjednog nam planeta. U svakom slučaju, iz NASA-e su sigurni kako je sudbina ovog nebeskog tijela poznata. Za razliku od našeg Mjeseca, koji se od Zemlje sve više udaljava, i to za oko 4 cm svake godine. IFL Science

14.07.2023. (00:00)

Konačno?!

Pronađena organska tvar: Je li ovo dokaz života na Marsu?

Rover Perseverance potvrdio je pronalazak organskih spojeva u krateru Jezero na Marsu. Premda ovo nije konačni dokaz da je tamo nekad bilo života, rezultati upućuju na iznenađujuće složene organske uvjete za ‘ključne građvne spojeve za život’. Naime, organiski spojevi ne moraju nužno nastati kao posljedica bioloških procesa, no da bi se njihovo podrijetlo potvrdilo, morat ćemo ih pregledati izbliza. Nakon što su istraživači promotrili Perseveranceovu analizu, uzorke će morati bolje pogledati u zemaljskim laboratorijima nebili izvukli daljnje zaključke o njihovom podrijetlu. Organske molekule poput onih uočenih u krateru Jezero uvijek sadrže atome ugljika, a često i vodika. Ove su tvari ključne komponente života kakvog poznajemo na Zemlji, no stvar je u tome što se mogu razviti i abiološki. Oni su uzbudljiv trag za astrobiologe budući da se o njima često razmišlja kao o gradivnim elementima života, rekao je Joseph Razzell Hollis, koautor studije u razgovoru za Newsweek. tportal