Crna statistika: Hrvati su najdeblji Europljani - Monitor.hr
22.06.2022. (19:00)

Volimo fino papati

Crna statistika: Hrvati su najdeblji Europljani

Prema podacima iz 2019. u Hrvatskoj samo 34 % stanovništva ima normalnu tjelesnu masu, a čak je 65 % stanovnika pretilo. Prekomjerna težina na žalost, osim fizičkog aspekta, sa sobom nosi cijeli niz drugih zdravstvenih aspekata poput povišenog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i šećera u krvi, povećanog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i povećanog broja lipida u krvi, hiperlipidemije. Stručnjaci savjetuju: regulirati tjelesnu težinu radi zdravstvenog boljitka uopće se mora, i najvažnije od svega – medicinski savjeti su prijateljski i imaju znanstveno uporište i jedini su potvrđeni izvor. Stoga im bez straha pristupite. Tportal


Slične vijesti

04.03. (14:09)

Alarmantni rezultati: Pretilost naglo raste. Hrvatska među najgorima

03.01. (21:00)

Zdravije papam da bolje vidim

Pretilost negativno utječe na vid

U svijetu u kojem je medicina sve naprednija, a pretilost postaje pandemija, postavlja se pitanje koliko smo svjesni ozbiljnih posljedica prekomjerne težine. Dok se fokus javnosti usmjerava na pandemiju koronavirusa, druga, dugotrajnija pandemija – pretilost – ne dobiva dovoljno pažnje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, broj pretilih osoba drastično raste, dosežući brojku od 1,9 milijardi ljudi. No, ono što se rijetko spominje je veza između pretilosti i gubitka vida. Dijabetička retinopatija, katarakta i glaukom samo su neki od ozbiljnih problema koji se mogu javiti kao posljedica pretilosti. Istraživanja pokazuju da ljudi s indeksom tjelesne mase preko 30kg/m2 imaju povećan rizik od katarakte, dok pretilost može uzrokovati visoki očni tlak povezan s glaukomom. Važno je ne zanemarivati sveobuhvatan utjecaj pretilosti na zdravlje, uključujući i oči, te poduzeti preventivne korake kako bismo sačuvali dragocjeni dar vida. (Dioptrija.hr)

30.06.2023. (22:00)

Nema prečice do zdravlja

Što mršave ljude prirodno čini mršavima

Pretpostavlja se da žive zdravije i da vježbaju, no to ne mora nužno biti tako. Neki uspijevaju ostati mršavi čak i uz brzu hranu i zaslađena gazirana pića pa i alkohol. Koja je tajna? Nekad jednostavno unose manje kalorija kroz dan. Pojest će pizzu za ručak, dok za večeru neće imati ništa, npr. Moguće je i da su aktivniji kroz šetnje, vole parkirati dalje od centra i slično. Također, možda je stvar u metabolizmu koji im ne pokreće organizam u istoj mjeri kao kod debljih ljudi. No, svatko u pravilu može ubrzati svoj metabolizam kroz tjelovježbu, hladne tuševe, pažljivo isplaniranu zdravu prehranu itd. Health Insider

18.06.2023. (00:00)

Ipak se isplati živjeti zdravo

Izgleda da gubitak tjelesne težine može usporiti starenje mozga, i to značajno

Naime, naša starost u godinama ne mora se podudarati s biološkom starosti organizma niti s osjećajem i energijom koju imamo. Ako živimo nezdravim životom, naše tijelo može starjeti brže od nas. I obrnuto, biološko starenje izazvano stresnim događajima moglo biti reverzibilno, na što ukazuje i ova studija; odnosno kvalitetnija prehrana bi mogla biti jedna od najjednostavnijih opcija za poboljšanje tjelesnog stanja. Mediteranska prehrana bogata povrćem, plodovima mora i cjelovitim žitaricama usporava znakove ubrzanog starenja mozga koji se obično vide kod pretilih ljudi… Index

26.04.2023. (16:00)

Skidaj kilice nemilice

Mjesto na kojem se debljate otkriva uzrok i koji tip pretilosti imate

Vrste pretilosti kod muškaraca i žena: fotografije

Nije svako debljanje isto kao što nisu ni uzroci. Većina ljudi ima promjenjivu težinu tijekom života, a upravo onaj dio tijela gdje se salo prvo “hvata” upućuje na pravi razlog debljanja, osobito ako se radi o pretilosti. Znanstvenici su identificirali šest okidača debljanja:

  • neaktivnost
  • hrana
  • tjeskoba
  • venska cirkulacija
  • aterogenska pretilost
  • gluten. 24sata

 

16.10.2022. (14:00)

Tijelo kao otvorena knjiga

Mjesto na tijelu na kojem vam se nakuplja masno tkivo upućuje na određene bolesti

Potkožna mast je “sigurnija” masnoća koja se nalazi ispod kože i lakše je se riješiti, dok je visceralna masnoća “opasna” jer je pohranjena dublje u tijelu te utječe na našu veličinu, oblik i tjelesni sustav. “Visceralna masnoća je aktivna, što znači da može mijenjati kemijsku ravnotežu u našem tijelu, a to vodi prema kroničnim bolestima. Isto tako, može se smjestiti oko naših vitalnih organa i utjecati na njihovu sposobnost funkcioniranja”, kaže dr. med. Sarah Garsed, liječnica obiteljske medicine, za The Sun. Primjerice, višak masnoće na licu i vratu može biti znak povećanog rizika od srčanih bolesti. Što je vaš vrat veći, to je vjerojatnije da ćete imati visoke razine LDL-a (“lošeg” kolesterola). Istraživači smatraju da opseg vrata veći od 35 centimetara za žene i 43 centimetra za muškarce upućuje na veći rizik od srčanih bolesti i srčanog udara. Živim

10.10.2022. (22:00)

Tko se rano hrani, manje kalorija grabi

Otkriveno zašto se debljamo kada kasno jedemo

Pretilost je veliki problem suvremenog društva. To nije neobično ako uzmemo u obzir činjenicu da su kalorije danas dostupnije i jeftinije nego ikada u našoj povijesti, te da je sjedilački način života postao dominantan. Dok smo još relativno nedavno u evolucijskoj povijesti morali ulagati dosta tjelesne energije da bismo osigurali dovoljno kalorija, danas ih teško uspijevamo potrošiti. Pritom imamo prirodnu sklonost štednji energije u obliku lijenosti jer je ona bila važna za opstanak u vrijeme kada su nestašice hrane i gladovanja bili uobičajeni. Otkriveno je da kasni raspored prehrane povećava osjećaj gladi tijekom budnosti, mijenja ekspresiju gena masnog tkiva tako da pogoduje povećanom skladištenju lipida te smanjuje potrošnju energije tijekom budnosti. Index

21.07.2021. (23:30)

Ne žulja

Građani Hrvaske i Malte najdeblji u EU

Čak 65% građana Hrvatske i Malte ima prekomjernu težinu. Najmanji postotak ljudi s prekomjernom težinom registriran je u Italiji (46%), Francuskoj (47%) i Luksemburgu (48%), ali je on i dalje blizu EU prosjeka. N1…

21.03.2021. (16:30)

Djeca podmeću leđa

Posljedice pandemije na djecu – deformiteti kralježnice, pretilost i motorička insuficijencija

2004. godine u Hrvatskoj je bilo 20% djece s viškom kilograma – danas ih je 35%, i to 37% dječaka i 33.1% djevojčica, pri čemu je trend porasta kod dječaka zaustavljen, ali raste kod djevojčica, kaže prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović. Dio problema je u ishrani –  66% djece ne konzumira voće svakodnevno, veliki broj djece ne doručkuje, povećala se konzumacija slatkih namirnica. Na to je stigla pandemija koja je unazadila djecu po pitanju sporta, zdravlja i navika. Ravnateljica OŠ Meterize iz Šibenika Margit Vrbičić smatra da će posljedice biti deformiteti kralježnice, pretilost i motorička insuficijencija. Klinička nutricionistica, prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, smatra da je ponašanje odnosno primjer roditelja ključan i procjenjuje da je moguće ako se trendovi nastave, da ta generacija, koji su danas djeca, neće nadživjeti svoje roditelje. HRT