Crna rupa, uslikana prvi put - Monitor.hr
10.04.2019. (20:00)

In the galaxy far far away

Crna rupa, uslikana prvi put

6,5 milijardi puta je veća od sunca. Slika je snimljena Event Horizon teleskopom. U Messier 87, najvećoj poznatoj galaksiji. Preko 54. Milijuna. Svjetlosnih. Godina. Daleko.


Slične vijesti

27.10. (07:00)

I nastane jedna velika crna rupa. Ili?

Simulacije pokazuju da u milisekundama prije spajanja svaka crna rupa šalje tanki ‘pipak’ – kao pupčanu vrpcu koja ih spaja

Iako se crne rupe često zamišljaju kao izolirani objekti, uvijek postoje tanki tragovi plina, prašine i, ponekad, veći objekti poput planeta ili zvijezda u njihovoj blizini. Ovi objekti gravitacijski djeluju na crne rupe – neki upadaju u njih, nestajući zauvijek, dok drugi samo prođu pokraj njih, smanjujući im orbitalnu energiju. Kad se crne rupe dovoljno približe, one počinju stvarati gravitacijske valove kretanjem kroz prostor-vrijeme. Ovi valovi prenose energiju iz sustava, slično kao što to rade valovi u vodi, no toliko su slabi da počnu ozbiljno ‘usisavati’ energiju tek kad su crne rupe na maloj međusobnoj udaljenosti. Kada se nađu vrlo blizu, počinju se međusobno deformirati. Što se događa unutar nove crne rupe nakon spajanja – ostaje misterij.  tportal

15.07. (12:00)

Silno me privlači ta crna strana

Otkrivena crna rupa u našoj galaksiji velika kao 8.200 Sunaca

U arhivskim podacima svemirskog teleskopa Hubble, istraživački tim je u središtu zvjezdanog “jata” Omega Centauri registrirao sedam zvijezda koje su se kretale ekstremno visokom brzinom. Takvo kretanje zvijezda može se objasniti samo vezivanjem za neku crnu rupu, napisali su istraživači u stručnom listu Nature. Na temelju podataka kojima raspolažu, oni su zaključili: crna rupa u središtu Omege Centauri ima masu koja je 8.200 puta veća od mase našeg Sunca. N1

24.06. (09:00)

Nek ta naša samo i dalje miruje

Po prvi put ‘snimljena’ crna rupa kako guta materijal oko sebe, slično bi se moglo dogoditi s jednom u našoj galaksiji

U galaksiji udaljenoj 300 milijuna svjetlosnih godina opaženo je nešto što prije nikad nje viđeno “uživo”: povećanje sjaja koje se povezuje s naglim povećanjem aktivnosti crne rupe u njezinom središtu. Ono što su zaključili i što je objavljeno u časopisu Astronomy & Astrophysics, jest da smo prvi put u povijesti “uživo” svjedočili “paljenju” jedne crne rupe. Slični fenomeni mogu se dogoditi kad crna rupa proguta zvijezdu, ili prođe kroz period supernove, pa udaljene galaksije odjednom značajno zasvijetle. No, u ovom slučaju povećanje sjaja traje i danas, više od četiri godine nakon inicijalnog opažanja. Galaksija, 300 milijuna svjetlosnih godina udaljena od nas i smještena u zviježđu Djevice, dakle, prolazi kroz nešto još neviđeno. Bug

17.06. (15:00)

Čak i da to nije crna rupa, i dalje joj ne želiš blizu

Možda crne rupe uopće nisu ono što mislimo da jesu

Izvorno su to bili samo hipotetski objekti proizašli iz Einsteinove opće teorije relativnosti, a onda smo ih stvarno “vidjeli”, točnije, otkrili objekte u svemiru koji su se ponašali, i izgledali onako kako je teorija predviđala. Među astrofizičarima kruži teorija da crne rupe možda i nisu ono što mi mislimo da jesu, već su zapravo objekti koje smo nazvali “gravastars/gravastars”. Sva naša znanja i teoretiziranja o njima proizlaze samo iz teoretskih pretpostavki, složenih izračuna, računalnih simulacija i rijetkih snimaka. Nijedna informacija o materiji koja upadne u crnu rupu ne može se poslati natrag u svemir, tako da nikada ne možemo u potpunosti znati što se događa iza “horizonta događaja”. No, gravastar ga uopće nema. N1

26.04. (14:00)

U teoriji lijepo zvuči, malčice je drukčije u praksi

Baterija koju pokreće mikroskopska crna rupa

Kako napraviti bateriju, što tanju i što većeg kapaciteta sa što manjim ugljičnim otiskom, pitanje je koje zaokuplja pažnju istraživača širom svijeta. Snaga crnih rupa mogla bi se iskoristiti za proizvodnju čiste energije, tvrde dvojica fizičara, prema Reissner–Nordströmovoj metrici, rješenju Einsteinovih jednadžbi polja ili opće teorije relativnosti. Haug i Spavieri vjeruju da se takva baterija “ne bi urušila u veću crnu rupu jer bi elektromagnetsko odbijanje neutraliziralo silu gravitacije.” Iako ništa ne može pobjeći iz crne rupe, sićušna crna rupa mogla bi uništiti drugu, što bi oslobodilo određenu količinu energije. A baterija teška jedan kilogram mogla bi generirati 470 milijuna puta veću energiju od litijeve baterije od 200 kilograma, kažu istraživači koji priznaju da bi to bio ogroman tehnološki skok za koji još nismo spremni. Bug

19.04. (18:00)

R2-D2 ju je davno uočio

Otkrivena najmasovnija zvjezdana crna rupa Mliječne staze

Takozvani uspavani div nazvan je Gaia BH3 i ima masu gotovo 33 puta veću od našeg Sunca. Gaia BH3 je udaljena 2000 svjetlosnih godina od Zemlje. Radi se o najmasovnijoj zvjezdanoj crnoj rupi u našoj galaksiji i drugoj najbližoj crnoj rupi koja je dosad otkrivena. Najbliža crna rupa se naziva Gaia BH1 i udaljena je 1500 svjetlosnih godina s masom gotovo deset puta većom od Sunca. Zvjezdane crne rupe formiraju se kada masivne zvijezde kolapsiraju na kraju svog života. (Green)

02.04. (18:00)

Zamisli kak' to može vući

Snimljena nova, jasnija fotografija crne rupe, narančaste linije prikazuju djelovanje magnetskog polja

Crna rupa Sagittarius A* nalazi se na oko 27 tisuća svjetlosnih godina od Zemlje, a oko tisuću je puta manja od one u središtu galaksije M87 (koja je i značajno udaljenija). Zbog toga je njihova međusobna sličnost još zanimljivija, jer očito pojava pravilnog i snažnog magnetskog polja ne ovisi o masi crne rupe. Ono što sada vidimo je da postoje snažna, iskrivljena i organizirana magnetska polja blizu crne rupe u središtu galaksije Mliječna staza. Snimajući polariziranu svjetlost koja dolazi od užarenog plina u blizini crnih rupa, izravno možemo zaključivati o strukturi i snazi magnetskih polja, koja prožimaju protok plina i materije koju crna rupa ‘proždire’ i izbacuje. Polarizirana svjetlost daje nam informacije o astrofizici, svojstvima plina i mehanizmima koji se odvijaju dok se crna rupa ‘hrani'”, kažu voditelji projekta. Bug

19.01. (13:00)

Ako nas ne misli progutati, ok

Novija fotografija supermasivne crne rupe: “Nešto se promijenilo”

Fotografija M87* iz 2018. skoro je identična onoj iz 2017. Svijetli prsten je iste veličine, kao i tamno središnje područje. Masa i udaljenost M87* neće se značajno povećati tijekom ljudskog vijeka, stoga opća teorija relativnosti predviđa da bi promjer prstena trebao ostati isti iz godine u godinu. Iako se veličina sjene crne rupe nije promijenila između 2017. i 2018., to se ne može reći za položaj najsvjetlijeg područja na prstenu koje se zarotiralo za oko 30º u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Dok opća teorija relativnosti ukazuje na to da bi veličina prstena trebala ostati prilično fiksna, emisija iz turbulentnog akrecijskog diska oko crne rupe uzrokovat će da se najsvjetliji dio prstena ‘ljulja’ oko središta. Ove promjene nam mogu pomoći u boljem razumijevanju teorija o magnetskom polju i plazmi u okruženju crne rupe. Index

03.01. (14:00)

Samo da ih ne proguta jedna

Indija pokreće projekt istraživanja crnih rupa

Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO) ostvarila je veliki korak prema istraživanju crnih rupa lansiranjem novog svemirskog opservatorija iz svemirskog centra Sriharikota. Čelnik ISRO-a, Sreedhara Somanath, objavio je uspješnost lansiranja rakete nosača. Satelit namijenjen istraživanju crnih rupa ima očekivani radni vijek od pet godina, a njegova proizvodnja koštala je oko 2.5 milijarde rupija (oko 27 milijuna eura). Ova ambiciozna misija naglašava predanost svemirskim istraživanjima i planovima za budućnost koji uključuju slanje astronauta na Mjesec do 2040., a do 2035. planiraju postaviti indijsku svemirsku postaju. (Index)