26.08.2018. (11:25)
Kada nam netko postavi jednostavna pitanja o globalnim trendovima: koliki postotak svjetskog stanovništva živi u siromaštvu, zašto se broj ljudi u svijetu povećava, koliko djevojčica završava osnovnu školu, sustavno biramo pogrešne odgovore. Toliko pogrešne da će čimpanza, koja odgovore bira nasumice, uvijek bolje pogoditi od učitelja, novinara, dobitnika Nobelove nagrade ili investicijskog bankara’, stoji u opisu knjige na stranicama izdavača. ‘Hans Rosling, vrsni švedski liječnik i statističar, uz pomoć Anne Rosling Rönlund i Olea Roslinga u ‘Faktologiji’ predstavlja novo radikalno objašnjenje zašto se to događa i otkriva deset instinkata koji iskrivljuju našu perspektivu – od naše sklonosti da dijelimo svijet u dvije kategorije (obično na ‘nas’ i ‘njih’) preko načina na koji konzumiramo sadržaje koje nam serviraju mediji (a koji potiču naš strah) do toga kako percipiramo napredak (pri čemu vjerujemo da se većina stvari pogoršava). Naš je problem što smo zapravo nesvjesni svoga neznanja i što predrasude koje nosimo duboko u sebi utječu čak i na naša nagađanja’, dodaju iz VBZ-a. tportal
Počinje u utorak, 12. studenog i traje do nedjelje 17. studenog. Svake godine posjećuju ga mase ljudi što dokazuje da ljubav prema književnosti ne jenjava i da se knjige još uvijek čitaju. Na Interliberu se može pronaći svašta. Od kuharica, znanstvenih dijela, poezije, slikovnica, krimića i brojnih drugih djela. Journal donosi popis zanimljivijih klasika. Ove godine u fokusu je Mađarska koja će predstaviti svoju književnu, umjetničku, gastronomsku i kulturnu scenu. Interliber donosi i glazbenu pozornicu s drugim popratnim sadržajima. Uz sajamske popuste na knjige, na ovogodišnjem izdanju Interlibera predstavit će se novi naslovi, nastupati hrvatski i inozemni autori, te održavati književne radionice, okrugli stolovi, predavanja i kvizovi u cilju isticanja važnosti knjige i čitanja. Očekuje se više od 300 izlagača iz Hrvatske i inozemstva. HRT
Iako statistike pokazuju poraznu stopu pročitanih naslova, milenijcima i generaciji Z (!) najviše se može zahvaliti što se uopće išta čita. U Hrvatskoj, konkretno, prema podacima koji su objavljeni na otvorenju manifestacije ‘Noć knjige‘, postotak ljudi koji su pročitali barem jednu knjigu tijekom godine pao je s 49 na 38 posto. Ta se vjerojatnost povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana (61 posto) ili osoba s višim primanjima u kućanstvu (49 posto), a knjige najviše kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina. Podaci iz Ujedinjenoga Kraljevstva optimističniji su i pokazuju da je lani oboren rekord s 669 milijuna prodanih tiskanih knjiga. Njih najviše kupuju predstavnici generacije Z, koji više posjećuju i knjižnice (rast od 71 posto). U Americi pak generacija Z čita više knjiga od bilo koje generacije, a 70 posto preferira knjige u tiskanom izdanju. Lider
Rijedak primjerak “Malog princa” u prodaji za 1,25 milijuna dolara
Iako digitalno doba mijenja način na koji čitamo, knjige ostaju važan dio našeg života. Antikvarijati poput onog obitelji Brala, otvorenog 1989., nude utočište ljubiteljima tiskanih knjiga. Unatoč napretku tehnologije, ljubitelji knjiga i dalje cijene fizičku prisutnost knjiga zbog mirisa, dodira i osobnih priča vezanih uz njih. Iako je popularnost digitalnih sadržaja u porastu, knjige kao fizički predmeti imaju posebnu vrijednost i, prema riječima urednika Andrije Škare, opstajat će i u budućnosti, jer svaki čitatelj uživa u svojoj jedinstvenoj vezi s knjigom. HRT
Unatoč izazovima koje predstavljaju online trgovine poput Amazona koji je u Americi glavna stranica za online kupovinu svega pa tako i knjiga te rastuća popularnost e-knjiga, knjižare doživljavaju comeback u posljednjih nekoliko godina. Da, mnogi su se davno oprostili od fizičkih knjiga i sve čitaju preko tableta. No, knjižare, posebno nezavisne, svjedoče oživljavanju. Ima nekoliko razloga zašto, a tiču se promjena u ponašanju potrošača, angažmana zajednice i potragom za malo osobnijim iskustvima. Iako možda ne ostvaruju toliko prihoda kao veliki online trgovci, mnoge su profitabilne i održive zahvaljujući specifčnim strategijama. Postale su centri zajednice. Mnoge knjižare u današnje vrijeme nude book clubs, čitanja autora, predstavljanja knjiga, radionice pisanja i druge događaje koji potiču osjećaj pripadnosti… Journal
Cijelu listu svih 100 najboljih knjiga 21. stoljeća možete pročitati ovdje. Journal donosi top 5:
Kako bi smanjili emisije ugljika i troškove, izdavači prelaze na tanji papir i manje fontove, što rezultira lakšim i tanjim knjigama. Smanjenje broja stranica ne samo da smanjuje emisije, već i troškove proizvodnje, dok održivi fontovi poput Sustainable Serif omogućuju manji, ali čitljiv tekst. Stručnjaci poput Andreasa Stobberupa predlažu smanjenje stranica za do 50%, ali su estetski kompromisi neizbježni. Pandemija je dodatno povećala troškove papira, prisiljavajući izdavače da traže ekološki prihvatljivije i jeftinije načine proizvodnje. Forbes