Luksemburg i Danska nisu baš zemlja proleterska
Cijena rada u Europskoj uniji
Where labour costs the most (and least) in the European Union https://t.co/TumRWFXSoU #work pic.twitter.com/JmKMLe5VZE
— World Economic Forum (@wef) August 17, 2019
Where labour costs the most (and least) in the European Union https://t.co/TumRWFXSoU #work pic.twitter.com/JmKMLe5VZE
— World Economic Forum (@wef) August 17, 2019
Najskuplji sati rada su u Danskoj (46.9 eur/h), a najjeftiniji u Bugarskoj (7 eur/h) i Rumunjskoj (8.5 eur/h), a i mi smo blizu njima sa 11.2 eura po satu. Trošak radnog sata u Hrvatskoj rastao samo za 17.89 posto u odnosu na 2012. i po tome smo među najlošijima. Nije da radnici u Hrvatskoj rade malo ili loše rade, nego je gospodarstvo Hrvatske takvo da uloženi rad nije dovoljno produktivan. Da bi se postigla veća produktivnost, treba proizvoditi više roba i usluga, koje će biti vrjednije od dosadašnjih. To je moguće samo uz više investicija u znanje, tehnologiju, strojeve i robote te napuštanje starih, radno intenzivnih industrija. Hrvatska u istraživanje i razvoj (R&D) ulaže samo 1.3 posto BDP-a, što je daleko ispod prosjeka EU od 2.3 posto. Najjeftinija cijena rada po satu u većini država je u građevinskom sektoru. Index
Where labour costs the most (and least) in the European Union https://t.co/TumRWFXSoU #work pic.twitter.com/8VbyPjc5oB
— World Economic Forum (@wef) September 17, 2019
Pokrenut je novi sajt Poslovna aktiva (na Poslovna-aktiva.com), baza podataka koliko je netko naplatio određeni posao. Sajt je u fazi stvaranja velike baze poslova, a prvenstveno je namijenjen onima koji tek počinju nešto raditi da znaju otprilike koliko da taj svoj posao naplate. Postupak unosa vrlo je jednostavan, a i anoniman pa je tako jedan brodograditelj napisao da je plaćen 8.000 kuna mjesečno, prijevod knjige košta 17.000 kuna, instrukcije iz kemije 100 kuna po satu itd.