Cijena pšenice skočila 50 posto, tajne službe: Mnogim zemljama prijeti glad - Monitor.hr
06.03.2022. (22:00)

Slavonijo, zlatna ti si

Cijena pšenice skočila 50 posto, tajne službe: Mnogim zemljama prijeti glad

Najveći skok dogodio se od početka ruske invazije na Ukrajinu do danas, kad je cijena skočila oko 40 posto. U nedavnom tajnom izvještaju analitičara ruske sigurnosne službe FSB-a, navodi se kako bi nakon ljeta i sezone žetve mogla zavladati globalna glad u svijetu jer su “Ukrajina i Rusija najveći izvoznici”. Ukrajina i Rusija zajedno drže 25 posto svjetske proizvodnje žita i sigurno će doći do velikih poremećaja na svjetskom tržištu. Ustvari, oni se već događaju. Iz naše perspektive vidimo da je ovo pravi trenutak da prepoznamo da Hrvatska proizvodi dovoljno žita za svoje potrebe. U Hrvatskoj zasad nema velikih skokova u cijeni i imamo je dovoljno za svoje potrebe. Danica


Slične vijesti

29.01. (11:00)

Kad bi štruca kruha mogla pričati, imala bi puno toga za reći

Globalno se godišnje proizvede 750–800 milijuna tona pšenice, oko 94 kg po osobi

Pšenica, jedna od najstarijih poljoprivrednih kultura, uz kukuruz i rižu čini okosnicu svjetske prehrane. Kina, EU i Indija najveći su proizvođači, dok Rusija prednjači u izvozu. Hrvatska je 2024. proizvela 840.000 tona. Od drevnog Egipta do danas, pšenica je bila simbol bogatstva, uzrok ratova i ključna za opstojnost civilizacija. Prilagodljiva i raznolika, dolazi u tisućama sorti, a najvažnije su meka i tvrda, od kojih nastaju kruh, peciva i tjestenina. Agroklub

14.08.2023. (10:33)

Drevna žitarica otkriva tajne – stvara se otpornija krušna pšenica

19.05.2022. (20:00)

Silosi se prazne

Vlakovi s pšenicom u borbi protiv gladi

Prema Njemačkim željeznicama (Deutsche Bahn), do tri teretna vlaka s poljoprivrednim proizvodima svakoga dana putuju u smjeru zapadne Europe. No dok ponovo ne stoje na raspolaganju za utovar može proći i 16 do 30 dana. Ovi transporti ne mogu zamijeniti prethodnu rutu. Ali kapacitet je samo jedno pitanje. Logistika je drugo. Počinje sa širinom kolosijeka: kao dio nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, Ukrajina ima drugačiji željeznički sustav od ostatka Europe. To znači da je širina tračnica drugačija. Na kraju, to znači da se roba mora pretovariti u druge vlakove na granici. EU planira kopnom u Europu dopremiti do 20 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda. Teretni prijevoz Njemačkih željeznica DB Cargo će također biti uključen. U ožujku su željeznice počele dopremati pomoć́ Ukrajini pomoću takozvanog željezničkog mosta. DW

19.01.2022. (17:13)

Cijene pšenice pale na najnižu razinu u četiri mjeseca

09.12.2018. (21:00)

Da nam uvijek rodi žito

Rusija pod sankcijama napravila nešto što joj nije pošlo za rukom još od Oktobarske revolucije

Najveća država na svijetu u tišini stvara dominaciju na jednom tradicionalnom, pomalo zapostavljenom, ali nužnom i definitivno neizbježnom polju – poljoprivrednom. Podaci američkog ministarstva za poljoprivredu pokazuju da je Rusija prije dvije godine zauzela poziciju vodećeg svjetskog izvoznika pšenice. The Economist navodi da se Rusija time vratila na mjesto koje je posljednji puta držala još prije Oktobarske revolucije. Tportal

16.02.2016. (10:57)

Ispeci pa odmrzni

Svaki sedmi kruh i pecivo smrznuti stižu iz uvoza, ovdje se dopeku

Svaki sedmi kruh ili pecivo na našem stolu nisu domaći. Naime, prema statistici HGK-a, u prvih deset mjeseci 2015. uvezli smo kruha, peciva i kolača za čak 94,5 milijuna eura, 11% više nego u istom razdoblju 2014., zbog čega samo čak 3. po uvozu pekarsko-prehrambenih proizvoda. Uvozimo smrznuta pa zatim dopečemo, a to se najviše odnosi na trgovačke lance poput Spara, Kauflanda i Lidla koji vani zakupljuju čitave tvornice. Zemlje iz kojih uvozimo su Njemačka, Italija, Slovenija, Francuska i Poljska. Poslovni

16.09.2015. (09:30)

Kruh naš (ne)svagdašnji

‘Moderna pšenica nije pšenica, kao što ni čimpanza nije čovjek’

Nova, tzv. patuljasta pšenica Triticum aestivum, proizvod je genske manipulacije i hibridiziranja, koji su stvorili kratku, zdepastu, tvrdu, visokootpornu biljku s mnogo većim količinama škroba i glutena te mnogo više kromosoma koji sudjeluju u stvaranju novih neobičnih pšeničnih proteina. To je bilo potrebno učiniti iz komercijalnih razloga, jer daje deset puta veće urode, no loša je za zdravlje ljudi. Naime, nova pšenica sadrži vrlo visoke razine ‘superškroba’ amilopektin A, koji je zapravo gori od šećera, kao i ‘supergluten’ koji pridonosi stvaranju upala u tijelu. Atma.hr