Četiri sveučilišta s Balkana među 1.000 najboljih - Monitor.hr
08.08.2016. (12:53)

U uvaženom društvu

Četiri sveučilišta s Balkana među 1.000 najboljih

Prema najnovijem istraživanju javnog istraživačkog centra Webometrics iz Španjolske, među 1.000 najboljih sveučilišta u svijetu nalaze se četiri iz zemlje regije. Najbolje rangirano u regiji je Sveučilište u Ljubljani (286. mjesto), slijedi Sveučilište u Zagrebu (479.), Sveučilište Beogradu (536.) i Sveučilište u Novom Sadu (886.). Harvard je najbolje sveučilište na svijetu. N1


Slične vijesti

13.11. (13:00)

Virtualno do diplome

Nova stvarnost za fakultete i obrazovanje: U EU i UK stižu – metaverziteti

Obrazovanje ulazi u novu digitalnu eru – studenti diljem Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva uskoro će imati priliku pohađati nastavu u metaverzumu, virtualnom prostoru koji spaja stvarni i digitalni svijet. Meta, tehnološki div iza Facebooka i Instagrama, objavio je osnivanje prvih ‘digitalnih blizanaca’ sveučilišta u Europi. Ta virtualna sveučilišta omogućit će studentima istraživanje, socijalizaciju i pohađanje nastave na daljinu, i to u okruženju koje izgleda poput njihova stvarnog kampusa. Uz pomoć VR slušalica ili računala, studenti mogu aktivno sudjelovati u projektima na način koji nije moguć putem Zooma ili drugih platformi za video konferencije. Nastava uključuje interaktivne terenske izlete, simulacije, pa čak i eksperimente iz kemije – sve vođeno od strane profesora u realnom vremenu ili putem “asinkronih zadataka” – opisuju. tportal

15.10. (14:00)

Nema zemlje za akademske građane

Vizek: U samo deset godina udvostručen je broj prijediplomskih studija s previše nepopunjenih mjesta, ovakva situacija je neodrživa

Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata  na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.

06.07. (01:00)

Gaudeamus igitur

Infografika: Najbolja sveučilišta na svijetu

Na popisu 10 najboljih sveučilišta za 2025. godinu dominiraju američka i britanska. Njima uz bok tu su još švicarsko sveučilište ETH Zurich koje je na 7. mjestu i National University of Singapore (NUS) na 8. mjestu. HRT

05.06. (20:00)

Zemlja fakulteta

Ako znamo da se po uobičajenom standardu preporučuje jedno sveučilište na milijun stanovnika, to znači da RH posjeduje triput više od poželjnog

Iako se kroz posljednja dva desetljeća bilježi institucionalna devalvacija u sustavu prijenosa znanja na visokoškolskoj razini, država je olakšala osnivanje ustanova tog tipa, a sustav kontrole kvalitete ne funkcionira. Teško je govoriti o pouzdanoj kvaliteti prenesenog znanja koje je očito više postalo nešto kao lukrativna tržišna roba. No pored tolikih sveučilišta, u RH danas radi i 31 veleučilište, dakle, više nego jedno po županiji. Dodatan je problem što su javna veleučilišta i dio privatnih pod direktnim utjecajem vladajuće politike. Budući da su potpuno izvan fokusa javnosti nejasna je kvaliteta tih institucija. Broj visokih učilišta je prevelik s obzirom na broj studenata, ali i u odnosu na količinu kvalitetnog nastavnog kadra. Manja sveučilišta i veleučilišta nerijetko opstaju honorarnim ‘tezgarenjem’ nastavnika s većih učilišta, ali i popunjavanjem kadrom slabije znanstvene i nastavničke kompetencije. Na taj način ukupna kvaliteta sustava pada. DW

16.05.2015. (15:14)

20 najprestižnijih europskih ekonomskih sveučilišta

21.04.2015. (08:55)

Svi nam govore isto

Hrvatskim sveučilištima nužna duboka reforma, a tvrtkama ulaganje u IT

Javna sveučilišta trebaju duboku reformu jer svoju misiju vide preusko, fokusirano samo na obrazovanje i istraživanje, a ne na gospodarski razvoj, kaže Burton H. Lee, profesor sa sveučilišta Stanford, koji je gostovao na forumu u Osijeku. Dodaje i kako bi hrvatske tvrtke morale više ulagati u IT i softver, koristiti društvene mreže za prodaju i marketing. Jutarnji

08.04.2015. (00:01)

Kako se kali kapitalizam

Pobuna kanadskih, britanskih i nizozemskih studenata

“Već mjesec dana svijetom se širi studentski bunt, sve masovniji i odlučniji. Žarišta otpora množe se, zanimljivo, isključivo u ‘razvijenim’ državama, ondje gdje su vlade navodno – za razliku od ruinirane kapitalističke (polu)periferije – uspješno nadvladale ekonomsku krizu”, piše Boris Postnikov na Novosti. “Zahtjevi se ponešto razlikuju od zemlje do zemlje i od fakulteta do fakulteta, ali temeljni su ciljevi isti: zaustavljanje komercijalizacije i birokratizacije visokog obrazovanja.”