Četiri godine je prošlo od potresa, mnogi stanovnici i dalje čekaju na obnovu - Monitor.hr
Prekjučer (14:00)

Privremeno trajno stanje

Četiri godine je prošlo od potresa, mnogi stanovnici i dalje čekaju na obnovu

Prema službenoj verziji nakon potresa je obnovljeno nešto više od 12 tisuća kuća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Neslužbenu verziju objavila je Barbara Majstorović u Provjerenom, i njena priča zvuči daleko lošije od oficijelne potemkinijade. Na području Banije više od 1.500 kontejnera još uvijek su privremeni, a nekima, vidimo, i zadnji dom. Puno je i objekata s crvenom naljepnicom, koji su dobili žutu, pa ne zahtijevaju punu obnovu. Tu je obnova riješena – preko noći! Drmne li potres još jednom pa u upotrebljivoj zgradi ljudi stradaju, tko će biti kriv? Treba pogledati ovaj prilog i vidjeti tu “upotrebljivu” zgradu, da bismo shvatili gdje živimo. Boriš Rašeta u pregledu TV tjedna za Novosti.


Slične vijesti

21.01. (16:00)

Svačijeg grunta

Rašeta o dokumentarcu o Gruntovčanima: S našeg grunta

Pristupati likovima lirski, dramski, tragično ili komično – sve je to dobro, ako se s njima živi i suosjeća, a to se kod Golika uvijek vidi i osjeća. Seriju su, kako doznajemo, radili s ambicijom da ne bude loša, “a onda je usred snimanja nešto prostrujilo“, neki duh, zajedništvo, entuzijazam. Ni Kerstner nije kanio raditi humoresku. “Ja sam te ljude nekako ozbiljno zamišljao”, kazao je scenarist “Gruntovčana”. “Nikad se nisam opredijelio za humor. Opisivao sam ih onakvima kakvima sam ih vidio. I Cinober i Presvetli, pa i Dudek, oni su na neki način i tragični, ali ispalo je da je to humor.” Boris Rašeta u pregledu tv tjedna za Novosti.

15.01. (00:00)

Past će nam vlada, ali na iznajmljivačima i nekretninama

Rašeta: Uhapšeni u magli

U naplaćivanje poreza na nekretnine srljamo kao guske u maglu! Tako misli dr. Ljubo Jurčić, pametan i načitan čovjek s doktoratom iz ulične ekonomije i prevođenja složenih formula u svima razumljiv jezik. Porez na nekretnine se prema njegovu mišljenju trebao pripremati deset godina. Stvaranje registra nekretnina, fer procjena vrijednosti i monetabilnosti istih, pa tek onda ozakonjenje harača, bili bi nužni preduvjeti. Ali za takvo što trebalo bi imati kvalificirano, marljivo i službouljudno činovništvo, što nemamo. Nismo ni digitalizirani kako spada. Zašto? Pa, zato što računalo ne možete podmazati, a čovjeka možete. Kad političari nemaju cjelovito znanje o problematici koketiraju “s interesnim skupinama da se stekne prihvatljivost tog poteza”. Tako smo prije puno godina, bez razmišljanja, uveli oporezivanje ležajeva u turizmu – kupovano je biračko tijelo u primorju – i sad imamo vatru koju treba gasiti. – Boris Rašeta u pregledu TV tjedna.

05.01. (23:00)

Uuuu, goli ljudi, neš' ti

Boris Rašeta: Uvodi li nas Gola privlačnost u epohu obučene neprivlačnosti?

Nije dosadno, nije razvučeno, ali ipak djeluje pomalo šokantno. Dakle, u game showu kandidati izlaze na binu posve goli. Muškarac i žena. Potom se odmjeravaju, a onda iskreno govore jedno drugom vide li se kao par. “Potpuno drugačiji game show za upoznavanje, od svih koje ste imali priliku gledati, natjecatelju predstavlja šest golih kandidata, točnije njihove dijelove tijela, da bi natjecatelj mogao izabrati osobu s kojom bi izašao na spoj”. Stara, propala Jugoslavija, naime, tijekom zadnjih desetljeća svog postojanja bila je zemlja čuda. Nominalno je bila čedna, ali nije bilo režisera koji nije skinuo glumicu koju u životu ne bi mogao razodjenuti, pa nam je ozbiljna kinematografija bila lascivna. Krajem osamdesetih na TV ekranima počeli su iskrsavati kadrovi à la Gola privlačnost, društvo se emancipiralo, što je bila – danas to znamo – zloćudna najava birokratske kontrarevolucije. Boris Rašeta za Novosti komentira i druge emisije emitirane u zadnjem tjednu prošle godine.

01.01. (20:00)

Sat povijesti uz čudne sugovornike

Rašeta o seriji o Churchillu: Protiv svih

Četverodijelna serija prikazuje život najvećeg engleskog premijera od njegova djetinjstva do kraja Drugog svjetskog rata. Nije bio kabinetski lik poput naših vrlih ratnika, borio se, bio zarobljen, bježao. Nije se bojao smrti, jurišao je u konjičkim napadima, ubijao ljude vlastoručno i to, kako doznajemo, u većim količinama. Bio je genij u govoru, pismu i motiviranju. Kao zapovjednik je kriv za nekoliko velikih britanskih poraza, od kojih je najveći onaj u Galipolju, a odmah slijedi i poraz protiv Nijemaca u Norveškoj. U politici je, bilježeći poraz za porazom, stigao do konačne pobjede. Bio je to trijumf ustrajnosti i dokaz misije u koju je bio uvjeren od malih nogu. Neki sudionici ove serije dokaz su da je snimljena u sklopu militarističke potrage za Izbaviteljem. Zalutali – ili s ciljem pozvani? – sugovornici poput Churchillove karikature Borisa Johnsona i Georgea Busha kao i drugih nestručnjaka ipak nisu prepreka gledanju ove vrlo solidne serije. Boris Rašeta za Novosti.

25.12.2024. (13:00)

Ne vole njihov ples

Zagrebačke mažoretkinje pred gašenjem, početkom iduće godine demonstrativno će spaliti svoje uniforme

Zagrebačke Mažoretkinje, jedan od simbola Zagreba, trebale bi prestati s radom jer Grad nije našao načina da im pomogne. Tomašević im, kažu, nije dao ni centa. A riječ je o svega 35 do 40 tisuća eura godišnje. Dio djelatnika je otpušten, a u posljednjih nekoliko godina broj članica se prepolovio. Direktor tvrtke ZAMA – Zagrebačke mažoretkinje Alen Šćuric je ogorčen: “Nakon što sam potrošio 70 tisuća svojih eura ja više nemam snage ni volje boriti se protiv raznih vjetrenjača i raznih Tomaševića.”

Prometnom kaosu, stupićizaciji grada, problemima sa smećem tako se pridružio i jedan posve nepotreban kulturni skandal. Za 9. siječnja najavljeno je demonstrativno paljenje uniformi pred gradskom upravom. “Bit će to sprovod tradicije zagrebačkih mažoretkinja”, kazali su iz udruge. Novac će se, sigurni smo, na kraju ipak naći, ali do ove afere nije smjelo doći. Boris Rašeta u pregledu tv tjedna za Novosti.

16.12.2024. (15:00)

Bez prometnih gužvi i dima

Rašeta: Lika je vjerojatno najzapostavljeniji dio Hrvatske, a možda i najperspektivniji


Ovo je jedno od onih čuda koja se događaju, ali prerijetko. Dominik i Milana Zeko preselili su se iz Njemačke u Liku, sagradili farmu na kojoj uzgajaju krave, drže konje, rade sir, basu i druge stvari. Dominik i Milana su sretni, kao i njihova djeca, ali roditelji ne znaju hoće li oni ostati na imanju. To će biti njihova odluka. Dulum zemlje odlična je serija, koja iz sezone u sezonu i iz epizode u epizodu pokazuje kako se može volterovski živjeti, obrađujući svoj vrt, daleko od gradskog stresa i krkljanca, a ipak biti ispunjen i zadovoljan, iako je seoski život težak. Autorima, Filipu Filkoviću i Tomislavu Krniću, pohvale – kaže Boris Rašeta u pregledu tv tjedna za Novosti.

08.12.2024. (23:00)

Idem malo prek, k Žnidaršiću!

Rašeta: Povratak Perice

Može li druga sezona Dnevnika velikog Perice biti jednako dobra kao prva? Prva epizoda ne daje konačan odgovor. Perica i Nada Šafranek sada su u braku i žive sa sinom Martinom. Perica je uspješan pjevač nacionalne lige, a desant glazbenog menadžera Eddyja Füllera kojeg tumači Rade Šerbedžija, unosi u njegov život dah intrige. Dojmovi nakon prve epizode? Nikola Kojo je sjajan, duhovit, ležeran (to je više glumačka nego scenaristička zasluga); scena u kojoj Goran Navojec improvizira referat o pravima žena na sastanku osnovne organizacije SK u milicijskoj stanici (danas bi se reklo: temeljni ogranak HDZ) neuvjerljiva je i loše napisana, eksterijeri i interijeri odveć su buržoaski (fotelje Barcelona i stolice Eames ne djeluju autentično čak ni u domovima pop zvijezda 1967.), ali epizoda se, unatoč tim zanovijetanjima, lako prati, a vidjet ćemo kakav će biti nastavak sezone. Boris Rašeta u TV pregledu tjedna za Novosti.

26.11.2024. (14:00)

'Nema sumnje da su mase postale gospodari situacije'

Rašeta: Društvene mreže raskrinkale su porive masa, ali i manipulativnu narav medijskog establišmenta

Svjetski sportski događaj tjedna bio je boks-meč između povratnika u ring, legendarnog Mikea Tysona i nama nepoznatog Jakea Paula. Tyson je nekoć bio jači od bombardera B-2 i pojeo bi bivšeg jutjubera Paula za doručak. Ovog se puta, međutim, dogodilo suprotno, Tyson je izgubio, ali je pospremio 20 milijuna dolara, a pobjednik je dobio dvostruko više. No ne pišemo zato o ovom meču. Na to nas je natjerala činjenica da ste ovaj susret mogli pratiti na streaming platformi Netflix, koja iz godine u godinu raste. Nove komunikacijske platforme, najprije Facebook, pa Instagram, Twitter (sada X), na koncu i TikTok, posve će preobraziti lice našeg svijeta, i medijskog i političko-ekonomskog, i kulturnog. To objašnjava uspon Aleksandre Prijović, ali i pobjedu Trumpa, pojašnjava Boris Rašeta u TV pregledu tjedna za Novosti.

17.11.2024. (23:00)

Radnička klasa otrčala udesno

Rašeta: Čitajući Fukuyamin novi tekst kao da čitamo marksista

Francis Fukuyama, američki “filozof”, u Financial Timesu napisao je nekoliko zaključaka koje vrijedi citirati. “Glasanje američkih birača predstavlja odlučno odbacivanje liberalizma i specifičnog načina na koji je pojam ‘slobodnog društva’ evoluirao od 1980-ih”, piše Fukuyama. “Novi predsjednik je reakcija na dvije fundamentalne izopačenosti”, tvrdi i dodaje: “neoliberalizam i woke liberalizam”. “Progresivna briga za radničku klasu zamijenjena je ciljanom zaštitom za uži krug marginaliziranih grupa kao što su: rasne manjine, imigranti, seksualne manjine i drugi. Državna se vlast ne koristi sve više u službi nepristrane pravde, nego zbog promocije specifičnih društvenih ishoda za te grupe.”

Tako je radnička klasa od ljevice, koja je od nje odustala, prešla desnici (i mi smo se na ovim stranicama retorički pitali zašto liberalni establišment podržava povorke ponosa, ali ne i one prvomajske, a odgovor je jasan – zato što prve jačaju moć establišmenta i podrivaju strane režime, dok druge potkopavaju postojeći neoliberalni poredak). Boris Rašeta u osvrtu na nedavni TV tjedan, za Novosti.

05.11.2024. (10:00)

Simple life hack

Boris Rašeta o emisiji Potrošački kod: Naknade na nulu

Banke naplaćuju nekoliko stotina – stotina! – naknada za sve što im padne na pamet. Malo im se koja vlada usudila umiješati u naknade jer vladama trebaju krediti, a njih dijele banke. Lani su “hrvatske” banke zaradile 1,2 milijarde eura! “Mi danas govorimo o aktualnim najavama ministra o ukidanju naknade za vođenje tekućeg računa ili primjerice smanjivanju naknade za raznorazne usluge platnog prometa. Međutim, postoji niz drugih usluga na kojima banke dobro zarađuju. Usluge mobilnog bankarstva, internetskog bankarstva i to se rijetko promatra kao jedinična usluga, već jedno bez drugog gotovo pa i ne može. Ako gledamo smanjivanje tih troškova, danas postoje izvrsna visokotehnološka rješenja koja nude opciju platnog prometa bez ikakve naknade, plaćanja računa bez ikakve naknade. Znači, ako su ljudi uistinu vođeni time da smanje troškove koje imaju za takve usluge, onda bi trebali ići u tom smjeru“, kazala je Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preporučivši svima koji ne žele biti ovce za šišanje, put u banku – i šišanje naknada. Može se, primjećuje Boris Rašeta u svom tv pregledu za Novosti.