Češka ne želi do zlata vrijednog 20 milijardi eura, objasnili su i razloge svoje odluke

Nije isplativo

Češka ne želi do zlata vrijednog 20 milijardi eura, objasnili su i razloge svoje odluke

Iako doslovno leže na zlatu u blizini Praga, u gradiću Jilove u Prahy, Česi ne žele revitalizirati stare rudnike u kojima se, procjenjuju, nalazi 7 tona zlata vrijednog 20 milijardi eura zbog toksičnih kemikalija kojima bi se služilo pri eksploataciji. Trenutačno propituju mogućnost slanja zlata u inozemstvo kako se ne bi moralo služiti otrovnim cijanidom. S druge strane, vlada i dalje ide u projekt vađenja litija te se čini kako je problem sa zlatom neprofitabilnost njegova vađenja. Poslovni dnevnik

Češka rudarenje zlata

Guns and Wars

Poljske i češke kompanije vape za radnicima: Nude stanove, zovu umirovljenike…

Kompanije koje proizvode oružje u središnjoj Europi pokušavaju pronaći dodatne radnike nakon što je zbog rata u Ukrajini porasla potražnja za oružjem. Industrija oružja u Poljskoj i Češkoj proizvodi granate i druge vojne zalihe najbržim tempom od pada Berlinskog zida, piše Sky News, a prenosi B92. Kompanije su ubrzale proizvodnju kako bi opskrbile Ukrajinu i zadovoljile potražnju na globalnoj razini dok mnoge države povećavaju izdvajanja za obranu. Tako češki proizvođač municije i topovskih granata STV Group gradi stanove za nove radnike, a umirovljenicima koji su spremni raditi osigurava i besplatne obroke u kantini. Poljska vojna tehnološka kompanija WB Group od prošle godine zapošljava žene na montažnim linijama na kojima su dotad radili samo muškarci. Češka vlada pokrenula je razgovore o zapošljavanju tisuća ukrajinskih izbjeglica kako bi pomogla kompanijama da pronađu radnu snagu. Poslovni

Češka industrija oružja Poljska rat u Ukrajini

U Češkoj je kruna najsnažnija u posljednjih 15 godina

Forinta, kruna i zlot se bolje drže nego euro i dolar. Samo dokle?

Dobro razdoblje za forintu, krunu i zlot | SEEbiz.eu

Mađarska forinta, češka kruna ili poljski zlot se zapravo odlično drže u odnosu prema dolaru ili euru. Inflacija je u tim zemljama doduše visoka, ali eskontna stopa je još viša. No koliko će to potrajati? Češka kruna je zabilježila rekordnu vrijednost u posljednjih 14 godina, a i vrijednost mađarske forinte je na najvišoj razini u posljednjih 10 mjeseci. Rumunjski lev doduše oscilira u vrijednosti, ali kormilari valute rumunjske države razmjerno uspješno ju vode kroz ova nemirna vremena. Doduše sve zemlje istočne Europe izvan zone eura imaju velikih problema s gospodarskim rastom i inflacijom, ali tamošnje središnje banke vode oštru politiku protiv zaduživanja. Dok Europska središnja banka na inflaciju od 6,9% (ovog travnja) odgovara eskontnom stopom od 3,75% – kod američkog dolara gdje je inflacija prošlog mjeseca bila 4,9% je eskontna stopa čak 5,25%, središnja banka na primjer Poljske još od prošlog rujna drži eskontnu stopu na 6,75 posto. Deutsche Welle

Češka EU Mađarska monetarna politika Poljska

Itekako se isplati

Kamate na štednju znatno su veće u inozemstvu

Prema podacima servisa Moj-Bankar, trenutno najpovoljnije uvjete za oročenu deviznu štednju nudi Nova hrvatska banka. Na oročen depozit od 10.000 eura na rok od godinu dana dobivate fiksnu kamatnu stopu od 0,30 posto, što donosi godišnji prihod od 30 eura. Za razliku od Hrvatske, u drugim članicama EU-a banke prosječna kamatna stopa na oročene depozite na rok od godinu dana u eurozoni u veljači 2023. iznosila je 2,09 posto. u njemačkim bankama štednja se može godišnje oročiti po kamati između dva i tri posto. Prema podacima njemačkog servisa Biallo.de, trenutno najpovoljniju kamatnu stopu na oročenje od godinu dana – u visini od tri posto – nude švedska banka Klarna i češka J&T Direktbank. Prije prebacivanja štednje potrebno je provjeriti je li depozit zaštićen u potpunosti u konkretnoj banci, kao i kreditni rejting banke u koju namjeravate položiti novac. Tportal

Češka EU Hrvatska kamate na štednju oročenje štednje Švedska

Kad Čeh ispriča vic Rusu, Ukrajinac se smije

Česi otkrili kako su to Rusi mogli uništiti više Himarsa nego što ih Ukrajina ima: “Mamce na sunce!”

Lažni tenkovi su izrađeni od sintetičke svile i, osim što vizualno zavaravaju protivnika, imaju toplinski otisak i pojavljuju se na radarima kako bi zavarali neprijateljske izvidnike. Cilj je prevariti termalne kamere i radare kako bi Rusi u njih ispalili svoje skupe rakete. Influtech proizvodi više od 30 lažnih vojnih vozila tj. mamaca; od oklopnih vozila i tenkova pa do aviona. Sjedište tvrtke je u Decinu u Češkoj, gdje proizvode oko 50 tenkova na napuhavanje mjesečno. Prodaju ih brojnim zemljama, a izvoz mora odobriti češka vlada. Premda su proizvedeni od tkanine, mogu težiti i do 100 kilograma, a četvorici vojnika trebalo bi deset minuta da napušu tenk. Neki modeli tih “napuhanaca” mogu koštati i do 93.795 eura. Tportal / Večernji

Češka Influtech oružje na napuhavanje rat u Ukrajini vojna industrija

Tri godine nakon "Baršunaste revolucije" i zveckanja ključevima na Vaclavskom trgu u Pragu

Trideseta godišnjica “baršunastog razvoda” Češke i Slovačke

Premijeri Češke i Slovačke, Petr Fiala i Eduard Hege

Nakon pada komunizma one jesu isprva pokušale ostati zajedno, ali su se ipak osjećale razlike: različita struktura industrije, različito mišljenje o prioritetima, ništa izrazito bitno i presudno, ali mnogo sitnica gdje su se obje strane na koncu pitale, koliko smisla ima tražiti kompromise i nije li bolje da svatko krene svojim putem. I granica je zapravo bila jasna, jer Slovačka je bila dio ugarskog, a nekadašnja kraljevina Češka pak austrijskog dijela Austro-Ugarske iz kojih je nastala Čehoslovačka na kraju Prvog svjetskog rata. Političke spone pokazuju se i danas u čitavom nizu ustaljenih običaja: nakon svakih izbora, bilo za predsjednika ili za premijera redovito je prvi put u inozemstvo novog dužnosnika u onu drugu zemlju. Redovito se održavaju i zajednički sastanci vlada Češke i Slovačke i nebrojeno je suradnji na nižim razinama. Deutsche Welle/Tportal

"baršunasti razvod" baršunasta revolucija Češka Slovačka

Inflacija 18 %, sve je više građana koji jedva preživljavaju

U tri dana dva golema prosvjeda, za i protiv Rusije. Što se to događa u Češkoj?

Deseci tisuća Čeha, koji su se u petak okupili na Vjenceslavovom trgu u središtu Praga, nisu prosvjedovali samo protiv vlade desnog centra na čelu s Petrom Fialom nego, prije svega, i protiv onoga za što se ta vlada zalaže i provodi s ostatkom Europske unije: vojne i diplomatske podrške Ukrajini i sankcija Rusiji zbog njene agresije. Ovo je već treći takav prosvjed u posljednja dva mjeseca, ali po procjeni češke policije, okupilo se nešto manje ljudi nego u rujnu, kad je na prosvjed izašlo oko 70 tisuća nezadovoljnih Čeha. Zanimljivo je da je mnogo manje pozornosti, bar na društvenim mrežama, privukao prosvjed koji je na istom mjestu uslijedio samo dva dana kasnije. Deseci tisuća Čeha došli su i na ovaj prosvjed, u organizaciji inicijative Milijun trenutaka za demokraciju, ali – da bi izrazili jasnu podršku Ukrajini. Index

antiruski prosvjedi Češka inflacija proruski prosvjedi siromaštvo

Stah caruje, um luduje, Putin likuje

Prosvjedi u Pragu: koliko je Češka proruska?

Organizatori su imali krupne ciljeve: oboriti češku demokraciju, ukinuti češku prozapadnu orijentaciju i uspostaviti prisnu suradnju s Putinovom Rusijom: „Ako nam pođe za rukom promijeniti politički kurs zemlje, više nećemo slati oružje u Ukrajinu“, rekao je Ladislav Vrabel, jedan od organizatora prosvjeda. Iako su masovna okupljanja mnoge iznenadila, ona i nisu nešto neočekivano. „Već trideset godina u češkoj postoje radikalne i ekstremističke stranke, koje ukupno na izborima okupe između 15 i 20 posto glasova”, kaže politolog Miloš Gregor. Politolog Petr Just smatra da je struktura prosvjednika bila šarolika i da je netočno tvrditi da su prosvjedovali samo proruski ekstremisti: „Među sudionicima demonstracija bilo je ljudi koji strahuju od toga kako će izaći na kraj s rastom cijena energenata”. Politologinja Petra Mlejnkova dijeli taj stav: „Strah u društvu je veliki i organizatori su to jednostavno iskoristili u svoju korist.” Deutsche Welle

Češka ekonomska kriza prosvjedi u Pragu rat u Ukrajini Rusija

Zgrada koja pleše

Umro ugledni češki arhitekt hrvatskog podrijetla Vlado Milunić

Češki arhitekt hrvatskog podrijetla Vlado Milunić umro je nakon duge bolesti u 81. godini, potvrdila je jučer njegova obitelj za češki radio. Milunićeva najpoznatija zgrada je Kuća koja pleše – Ginger i Fred u Pragu za koju je dobio nekoliko nagrada. Vlado Milunić rođen je 1941. u Zagrebu, a u Prag se preselio 1956. godine. Nakon završetka studija arhitekture na Češkom tehničkom sveučilištu, ondje je bio i profesor. “Htio sam da zgrada održava situaciju čehoslovačkog društva tijekom Baršunaste revolucije. Dva dijela. Kao društvo koje je zaboravilo svoju totalitarnu prošlost, ona ima statični dio, ali to je i društvo koje se kreće prema svijetu prepunom promjena. To je bila glavna ideja. To su dva dijela u dijalogu, tenziji, kao plus i minus, jin i jang, kao žena i muškarac”, rekao je Milunić. Jutarnji

"Kuća koja pleše - Ginger i Fred" arhitekt Češka Prag Vlado Milunić

Ljudska solidarnost nema granica

Sofija Kordić: Iz Poljske k „teti“ u Češku. Na pobačaj

Nakon što je poljski Ustavni sud proglasio neustavnim prekid trudnoće u slučaju oštećenja ploda i nakon vala demonstracija diljem zemlje, skupina od petnaestak aktivistica, Poljakinja koje žive u Češkoj, osnovale su organizaciju pod nazivom „Ciocia Czesia“ (Teta Češka) u studenom 2020. kako bi pomogle djevojkama i ženama iz Poljske u legalnom pobačaju u Češkoj. Nepoznato okruženje, financijski problemi, jezična barijera otežavaju ionako mučnu i tešku situaciju trudnim Poljakinjama. Njihove zemljakinje u Češkoj, „tete“, odlučile su im olakšati koliko mogu. Sredstva stižu na transparentni račun od privatnih donatora. Novac se šalje direktno bolnicama ili klinikama koje će obaviti pobačaj, nikada ženama na račun jer bi se to u Poljskoj moglo protumačiti kao pomoć u obavljanju pobačaja, što je nezakonito. Varšava je prigovorila Pragu zbog “pobačajnog turizma”. Prag je bio kratak: “Poljska se ne može uplitati u unutarnje zakonodavne procese Češke. Pobačaj Poljakinja na češkom teritoriju u skladu je s domaćim i zakonima Europske unije.” Peščanik

"Ciocia Czesia" Češka legalni pobačaj Poljska

Bliže do Biokova u natikačama

Kvadrat apartmana upola jeftiniji nego kvadrat stana u Pragu

Česi radije kupuju stanove u Hrvatskoj na Jadranu nego vikendice u vlastitoj domovini. Navodi to njihov medij iDnes, kojem su češki agenti za nekretnine potvrdili da je u Hrvatskoj još uvijek moguće pronaći apartman na moru po cijeni nižoj nego što košta kuća za odmor u Češkoj. Na Jadranu se apartman može kupiti već za 2600 eura po kvadratu, a kvadrat stana u Pragu košta 4900 eura. Cijene nekretnina u Češkoj udvostručile su se u posljednje dvije godine, a prema podacima Eurostata, samo lani je taj rast iznosio 25 posto, najviše od svih zemalja članica EU-a. Interes Čeha za nekretninama u inozemstvu povećao se tijekom pandemije, a osim u Hrvatskoj, traže ih u Portugalu, Španjolskoj i Italiji. Tportal

apartmani Češka Jadran

P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Nije isplativo