Carinska bitka - SAD vs. svi ostali: Osjetit ćemo posljedice, ali EU sada ima jednu priliku - Monitor.hr
Jučer (10:00)

Kad se Amerika nakašlje, Europi raste carina

Carinska bitka – SAD vs. svi ostali: Osjetit ćemo posljedice, ali EU sada ima jednu priliku

Uz 25% carina na strane automobile stižu vijesti za carine – 34% Kina, 20% Europska unija, 46% Vijetnam, 32% Tajvan, 24% Japan. Što se tiče EU, očekuje se da će Europska komisija odgovoriti i da će ići s određenom politikom reciprociteta uvođenja carinskih dažbina na određene američke segmente. No, polugu ima SAD i pitanje je koliko je racionalno uvoziti carine na one američke proizvode koje ne možemo kupovati drugdje. Hrvatska, koja se oslanja na Njemačku, osjetit će posljedice. No, to je i prilika za EU koja ima financijskog kapaciteta i mogućnosti za jačanje svog tržišta. HRT


Slične vijesti

Danas (17:00)

Carine iz Vrta ruža – miris krize u zraku

Zbog carina slijedi revizija prognoza rasta hrvatskog gospodarstva

Uvođenje visokih carina SAD-a na robu iz 180 zemalja izaziva globalnu ekonomsku nelagodu. Iako je izravan utjecaj na Hrvatsku malen zbog skromne trgovinske razmjene sa SAD-om, neizravni utjecaji mogli bi biti veći, osobito ako oslabi potražnja iz Njemačke i EU-a. HNB i banke zasad ostaju pri svojim projekcijama rasta, ali ističu povećane rizike. Neizvjesnost i mogući pad investicija brinu analitičare, dok Amerika prijeti recesijom, a ostatak svijeta – kriznim redizajnom prognoza. Lider

Jučer (22:00)

Američki dug na dijeti: jede sve pred sobom

Ekonomski stručnjak o carinama: SAD računa da će oživjeti domaću potražnju, zatvoriti tržište i preživjeti dok drugi ne pokucaju na vrata da bi razgovarali

U ovim trenucima američki javni dug raste i prešao je 121 posto BDP-a, što je više nego što je bio na kraju Drugog svjetskog rata. Ovim tempom SAD bi kroz 20 godina došao do 150 posto BDP-a javnog duga. U toj se situaciji postavlja pitanje udjela dolara u svjetskoj trgovini, koji je u posljednjih dvadesetak godina pao za 15 postotnih bodova. Upitno je dokad bi mogli održavati takav model i dokad bi svijet mogao prihvaćati financiranje tih deficita. Carine su samo jedna od mjera za zatvaranje tog deficita i tu se ne biraju sredstva. Kratkoročno je ovo ‘lose-lose’ pozicija za sve jer dovodi do rasta cijena, zatvaranja tržišta, mogućih pritisaka prema recesiji s inflacijom, ali se zapravo traži resetiranje trgovinskih odnosa i megatrendova koji su prisutni. SAD će vjerojatno tražiti od EU da snizi svoje kriterije i otvori svoje tržište, a to podrazumijeva smanjenje kvalitete kontrole hrane, GMO regulative i slično. Željko Lovrinčević za tportal

Jučer (13:00)

Ako ne može gluplje, može skuplje

Među 164 zemlje kojima je SAD nametnuo carine nema Rusije, ali zato ima nenaseljenog otoka s pingvinima

Trumpova administracija uvela je carine čak i na nenaseljene teritorije poput australskog otočja Heard i McDonald. Kina reagirala na Trumpove carine i najavila protumjere, a zamjeraju i to što su Tajvan naveli kao zasebnu zemlju. Dionice propale nakon Trumpove odluke: Indeksi na Wall Streetu potonuli više od 3%. One se neće primijenjivati na određene ključne proizvode poput lijekova i računalnih čipova, koji se smatraju strateški važnima za SAD. No, zato bi mnogi drugi proizvodi zbog protumjera mogli doseći puno više cijene. Neki analitičari ove drastične poteze smatraju velikom rizičnom igrom na globalnoj skali, a podsjećaju i da je povijest pokazala kako carine uglavnom škode ekonomiji SAD-a. tportal

12.03. (21:00)

Kako ispeći ekonomsku katastrofu? Dodajte carine i miješajte

Ekonomski stručnjaci o trgovinskom ratu: SAD i EU odmjeravaju carinske mišiće

SAD je uveo carine od 25% na čelik i aluminij, izazvavši recipročan odgovor Europske unije. Posljedice? Smanjenje izvoza, rast cijena i opća nesigurnost u trgovinskim tokovima. Stručnjaci za tportal upozoravaju da će obje strane osjetiti posljedice, dok EU prijeti širenjem sankcija na digitalne usluge. No Trumpova pregovaračka moć u tom segmentu ostavlja Europu u slabijoj poziciji. Hrvatska, s rastućom trgovinskom razmjenom sa SAD-om, može samo promatrati kako se divovi glođu i nadati se da neće biti pregažena. tportal

11.03. (11:00)

Sve sami šverceri i kriminalci

Carine diskriminiraju naše građane koji žive pokraj granice s BiH i Srbijom, tvrde oporbenjaci u Saboru

Naime, stanovnici pograničnih područja, prema novim pravilima, u Hrvatsku smiju uvesti robe u vrijednosti do samo 40 eura, a svi ostali do 300 eura. Zastupnica iz redova SDP-a Ivana Ribarić Majanović tvrdi da se ljudima koji žive uz granicu poručuje da ih se smatra potencijalnim švercerima i kriminalcima. Ljude prilično muči režim na granici, i to najviše zbog prehrambenih namirnica. Ne smiju prenijeti rakiju od rođaka, ne smiju kupiti salatu ako je u Bosni jeftinija. Nemaju ni povrat poreza ako kupe nešto od namještaja. Sir, kajmak, općenito mliječni proizvodi, ako vam ih nađu, nastradali ste. Možete li vjerovati da su najrigorozniji kad nađu paštetu Gavrilović? Tako je netko zbog rakije na granici platio oko tisuću eura kazne, a neki se i sjećaju vozača prije 4 godine koji je zbog dvije vreće kupusa kažnjen s 5100 kuna… Novosti

07.03. (12:00)

Kad carine grizu, inflacija uzvraća udarac

Vuk Vuković: Većina će se postepeno okretati protiv Trumpa

Još uvijek su najveća svjetska ekonomija, najveća vojna snaga, još uvijek dolar dominira u međunarodnim transakcijama, još uvijek im je kapitalizacija kompanija na tržištu neusporedivo veća od svih ostalih i još uvijek je potražnja za obveznicama – tj. njihovim dugom – dovoljno velika da im javni dug nije osobiti problem. SAD već desetljećima više troši i investira nego što štedi, što znači da mora uvoziti kako bi financirao taj deficit. Upravo zato je američko tržište kapitala toliko veće i likvidnije od bilo kojeg drugoga. I dok god je tako, oni nemaju vanjskotrgovinski problem. Zato mi je apsurdno da nova administracija upravo to prepoznaje kao veliki problem. Carine su uvijek najveća šteta za državu koja ih uvodi. Trumpova administracija tu ima potpuno pogrešnu percepciju i očekivanja od njih. Posljedica takve politike će biti povratak inflacije i ekonomski pad. Vuk Vuković za Index

04.03. (13:00)

Reže si granu na kojoj sjede

SAD je zbog uvođenja carina na rubu recesije

Američka ekonomija ulazi u turbulentno razdoblje, a ekonomisti upozoravaju na moguću recesiju i pogoršanje trgovinskih odnosa s ključnim trgovinskim partnerima – Kanadom i Meksikom. Ovaj negativni razvoj događaja dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove carine, što dodatno potiče zabrinutost među gospodarstvenicima, političarima i poslovnim sektorom. Carine koje je predsjednik Trump nedavno uveo postale su ključni faktor nesigurnosti. Ekonomski analitičari upozoravaju na dugoročne negativne učinke tih carina na američko gospodarstvo, smanjit će BDP za 0,3 posto, a povećati troškove za američke potrošače. Kućanstva bi mogla platiti dodatne 3000 dolara zbog rasta cijena uvoznih proizvoda, uključujući hranu, energiju i automobile. Index

27.02. (00:00)

Ako želi rat, dobit će ga

SAD uvodi carine na uvoz iz EU i to 25 posto, najteže će biti pogođena autoindustrija

Odluka o uvođenju carina dolazi nakon što je Trump već nametnuo slične carine na uvoz čelika i aluminija, što je izazvalo oštre reakcije međunarodnih partnera. Europska unija izrazila je “duboko žaljenje” zbog tih mjera i najavila odlučan odgovor kako bi zaštitila svoje ekonomske interese. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da će EU poduzeti “čvrste i proporcionalne protumjere” kao odgovor na američke carine. Očekuje se da će ove mjere dovesti do povećanja cijena automobila na američkom tržištu, što bi moglo smanjiti potražnju i negativno utjecati na proizvođače. Index

19.02. (13:00)

Birokratski autogol

Trumpove carine nisu glavni problem – Europa si je sama nametnula barijere

Dok se EU bavi vanjskim trgovinskim prijetnjama, najveće zapreke dolaze iznutra – birokratske i regulatorne prepreke guše rast više od Trumpovih carina. MMF procjenjuje da su europske unutarnje barijere ekvivalent carinama od 45% na proizvodnju i 110% na usluge. Unutareuropska trgovina slaba je, domaća potražnja stagnira, a SAD i Kina brže rastu zahvaljujući deregulaciji i inovacijama. Hrvatski poduzetnici više pate zbog Zagreba i Bruxellesa nego zbog Washingtona. Umjesto paničnog reagiranja na vanjske izazove, vrijeme je da EU sredi vlastiti birokratski kaos. Lider

13.02. (08:00)

Carinske vratolomije: Ekonomija na trapezu bez mreže

Trumpove carine: lijek ili otrov za američko gospodarstvo?

Carine koje uvode SAD i druge zemlje stvaraju globalni ekonomski domino-efekt, dovodeći u pitanje savezništva i trgovinske odnose. Trump cilja na jačanje američkog izvoza, povrat radnih mjesta i smanjenje deficita, no pritom ne želi oslabiti dolar. Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas ističe da visoke carine mogu smanjiti potražnju za uvozom, ali i ugroziti priljev stranih ulaganja, koji je ključan za američku ekonomiju. Dok svjetska trgovina pleše na rubu protekcionizma, ostaje pitanje hoće li se carinska politika pokazati kao strateški potez ili ekonomski autogol. Lider