Čak 61 posto tla u EU je degradirano - Monitor.hr
16.03.2023. (20:00)

Pa ti sij i sadi

Čak 61 posto tla u EU je degradirano

Odnosno, u “nezdravom” stanju (engl. unhealthy state), pokazao je novi alat Opseravatorija za tlo EU-a (EUSO). Smatra se da ova brojka ne pokazuje stvaran opseg oštećenja, s obzirom na nedostatak podataka o mnogim drugim problemima degradacije, kao što je onečišćenje tla, stoji u priopćenju JRC.   Ovaj je alat razvijen u sklopu prijedloga Europske komisije za zakon o zdravlju tla i dio je strategije EU za tlo za 2030. godinu.  Trenutna vrijednost je u skladu s procijenjenom, odnosno time da je 60 do 70 posto njih u Europi degradirano. Čini se da su najčešći tipovi degradacije gubitak organskog ugljika u tlu (53%), gubitak bioraznolikosti tla (37%) i rizik od degradacije tresetišta (30%). Većina njih je podložna ne samo jednoj nego više vrsta degradacije. Agroklub


Slične vijesti

14.10. (11:00)

Ne možeš protiv prirode

Oko 60% europskog tla je u lošem stanju, a ovogodišnje suše, poplave i ekstremni vremenski uvjeti dodatno su uništili poljoprivredna područja

Zanemarivanje zdravlja tla djelomično je razumljivo jer se njegov gornji sloj obnavlja vrlo sporo te su potrebna desetljeća za formiranje samo jednog centimetra. Zbog toga je za njegovu obnovu teško usmjeriti hitnu pomoć nakon ovakvih kriznih situacija. S druge strane, uvođenje dugoročnih mjera za poboljšanje njegove kvalitete, poput smanjenja upotrebe pesticida, uzgoj cvjetnih traka, pokrovnih usjeva, sadnja živica je često politički osjetljivo pitanje. Kreatori politika nerado povećavaju poticaje za takve promjene jer one ne nailaze na razumijevanje samih poljoprivrednika, što dodatno otežava njihovo provođenje. Prema Strategiji EU-a za tlo, oko 60% europskog je u nezdravom stanju, izloženo različitim procesima degradacije, uključujući eroziju, zbijanje, zaslanjivanje, zagađenje, gubitak bioraznolikosti i betonizaciju. Agroklub

24.08.2023. (20:00)

Sve smo zatrovali

Iako herbicidi i gnojiva ostaju dugo u tlu, a nađu se i u pojedinim kulturama, nije poznato koliko su zapravo štetni

Od herbicida najviše se koriste sredstva na bazi glifosata. Ovaj totalni herbicid čija je upotreba trebala biti zabranjena krajem 2022. godine, i dalje se koristi. U pozadini i ove priče je novac jer se godišnje troši na tisuće tona ovog herbicida, a novčani iznosi dolaze i do nekoliko milijardi eura. Najveći problem je što se teško može ustanoviti koliko glifosata ima u tlu jer ga mnogi koji žive na selima, pa čak i u predgrađima, koriste za suzbijanje korova na međama sa susjedima ili ako im dvorište izlazi blizu ceste. Drugim riječima lijeni su pokositi travu u dvorištima duž ograda pa se često može vidjeti uži, žuti, pojas sasušene trave oko ograda. Dokazano je da glifosat i ostali herbicidi ostaju dugo u tlu, gdje aktivne tvari mogu ostati i više od šest mjeseci. Mineralna gnojiva, pogotovo ona s puno dušika, razgrađuju humus koji najviše odlazi u atmosferu u vidu dušikovih oksida, te dolazi do smanjenja mikrobiološke aktivnosti u tlu. Agroklub

14.10.2015. (00:15)

"Tlo je živo, a istovremeno je i izvor života"

Tlo je bankovni račun budućnosti

Po njemu hodamo, ali o njemu ne razmišljamo. Ono skladišti vodu, bez njega nema hrane, ono može riješiti ili ublažiti neke od najvećih problema današnjice kao što su klimatske promjene. Ni šuma Amazone ni oceani nisu najveći izvor svjetske bioraznolikosti, već upravo ono – tlo. Međutim, naša tla postala su mrtva i inertna prašina. Kako vratiti život u tlo, za H-Alter govore Cvijeta Biščević i Bruno Motik iz ZMAG-a, autori priručnika “Briga o tlu”.