'Burek' redatelja Nikolića - podgrijani lijek za postrecesijski mamurluk - Monitor.hr
10.10.2016. (19:49)

Komedija za dva griza

‘Burek’ redatelja Nikolića – podgrijani lijek za postrecesijski mamurluk

“Srpski redatelj i scenarist s newyorškom adresom Vladan Nikolić osmislio je načelno zgodnu pričicu o ljudima sa svih strana planeta čiji se putovi isprepleću na eskapističkom raju egzotična Khronosa, dok svijet potresa ekonomska kriza, a koje će povezati ukusna hrana – Burek. Riječ je o komediji dobrih namjera, ali slabe egzekucije”, piše Marko Njegić. Slobodna


Slične vijesti

31.08. (08:00)

Braća po kuhinji

Jergović i Kapović žestoko zaratili oko bureka

Ako je suditi po aktualnoj polemici pisca Miljenka Jergovića i lingvista te profesora na Filozofskom fakultetu Mate Kapovića, sudbonosno sociolingvističko pitanje na hrvatskoj i regionalnoj sceni u današnjem vremenu jest – burek. Burek u Hrvatsku nije došao iz BiH, nego, po svemu sudeći, u 20. stoljeću s albanskim pekarima, piše u Kapovićevoj knjizi. U prilično detaljnom odgovoru objavljenom u današnjem broju 24 sata, Jergović ovaj argument pokušava opovrgnuti: iz turskog je uzeta riječ, ali u našim jezicima ta riječ označava nešto drugo. Onaj tko je u životu uživo vidio, pa još i pojeo, peynirli börek zna da je bosanska pita sirnica, koju Kapović smatra ‘burekom sa sirom’, ima više sličnosti sa zagorskim štruklima, nego s peynirli börekom.

Hrvatski termini izgledaju mi dosta logičnije od bosanskih – iako nikako ne niječem Bosancima i Hercegovcima pravo da govore kako god hoće pa makar istu stvar s različitim punjenjem nazivali potpuno različito – odgovorio je Kapović, koji je, kako kaže, svugdje jeo bureke. tportal

04.08. (15:00)

Čije god da je, slasno je

Ćevapi su originalno iz Leskovca, a burek je na ovim prostorima prvi put serviran u – Skopju

Ćevap je svoju popularnost dosegnuo ranih sedamdesetih, a u BiH ga do 1900. nije bilo, iako se ta zemlja smatra ‘njegovom domovinom’. Mnogi izvori navode da su ćevapi zapravo preteča osmanskih ćufti, a kasnije kebaba, koje su prodavale na ulicama još u 15. stoljeću. Utvrđeno je da je burek predstavljen na stolu osmanskog sultana u 15. stoljeću, dok je na prostoru bivše Jugoslavije prvi put spomenut u Skoplju 1452. godine, a potom 1489. u Sarajevu i Novom Pazaru. O tome je li postojala jugoslavenska kuhinja, kako je nastala, čiji je ajvar i drugi pripravci, odgovore možete pronaći u, za hrvatske prilike, neobičnoj knjizi. Riječ je o historiografskom zborniku ‘Bratstvo i jedinstvo za kuhinjskim stolom: Hrana u socijalističkoj Jugoslaviji’, u kojem je skupljeno 14 znanstvenih tekstova o hrani u socijalističkoj Jugoslaviji. tportal

22.09.2021. (13:26)

Tko pita, tko burek

Jergović: Ljudski život u obliku je okrugle tepsije, u koju, blago nauljenu, polažu ukrug burek da se peče

Na zagrebačkoj tržnici Utrina krajem lipnja otvoren je kiosk Pita Cut, u kojem tradicionalni burek i pite ispod sača sprema bračni par Sarajlija. Dobro im ide, ljudi u redovima čekaju da kupe burek. Otkrio ih je i Miljenko Jergović: Čovjek ne jede kao tabula rasa, nego jede iz bogatog i strašnog životnog iskustva. Čulo okusa je čulo u kojem su najviše i najprije sadržane čovjekove traume, nevolje, strahovi. Čulo duše čulo je okusa. Čujem da je Marcel Proust o tome nešto znao. Šteta, međutim, ako se niste odmakli od Prousta. Bezazlena, bezbroj puta ponovljena uzrečica glasi: sve su pite pitice, samo burek pitac! Na neki način na njemu se, na bureku, završava priča o pitama. Ali na ovom svijetu nezaboravnih je bilo sirnica i zeljanica. Asketi su najskloniji krumpirušama.