Budimir Lončar iz razgovora s Đikićem: Tuđman nije mogao pojmiti pogubnost nacionalizma - Monitor.hr
Petak (22:00)

Tako je govorio iskusni diplomat

Budimir Lončar iz razgovora s Đikićem: Tuđman nije mogao pojmiti pogubnost nacionalizma

Tuđman je znao postaviti realne ciljeve, ali je često griješio u taktičkim potezima. Godina 1991. ključna je njegova godina u strateškom smislu, važnija čak i od 1995. Tuđman je pobijedio 1991., iako se tada možda nije činilo tako. Do siječnja 1992. i međunarodnog priznanja bili su obavljeni gotovo svi glavni poslovi koji Tuđmana čine važnom ličnošću u hrvatskoj povijesti. No, njegovo prešutno dopuštenje da se tijekom rata do određene mjere koketira s ikonografijom i idejom ustaštva i relativiziranjem NDH značio je puštanje duha iz boce, a što vrijeme više odmiče, taj je duh sve življi i nanosi sve veću štetu Hrvatskoj na mnogim razinama. Tuđman je odgovoran i za strahovitu ekonomsku devastaciju i grabež u privatizaciji započetoj i provedenoj u ratnim okolnostima te za demokratski deficit i sklonost autokraciji pod egidom ugroženosti državne nezavisnosti i nakon završetka rata… No, kao sugovornik je bio dobar i inspirativan, bio je ambiciozan pa i pretenciozan, ali pristojan, nikad nije udarao ispod pojasa. Iz knjige Ivice Đikića “Budimir Lončar – prije i poslije kraja”. Novosti


Slične vijesti

02.09.2024. (22:00)

Diplomat starog kova

In memoriam Budimir Lončar – veteran svjetske politike

Bio je sudionik Narodnooslobodilačke borbe, u kojoj je dva put bio ranjen i u kojoj je “s ponosom sudjelovao dajući svoj skromni doprinos tome da su u Hrvatskoj danas i njegov Zadar, i Rijeka, Istra i otoci, te da je Hrvatska na kraju Drugog svjetskog rata bila na pobjedničkoj strani”. Pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata ulazi u jugoslavensku diplomatsku službu, u kojoj prolazi sve stepenice. Od UN-a u New Yorku preko Indonezije, a bio je suradnik Josipu Brozu Titu, posebni izaslanik Boutrosu Boutrosu Ghaliju, a kasnije i savjetnik Stipi Mesiću te Ivi Josipoviću. Svaka vanjska politika počinje na vlastitim granicama. Već i udžbenici diplomacije ističu da je vrlo važno kakve odnose imate sa susjedima. Nama samonametnuta ograničenja uvelike onemogućavaju da imamo širi pogled na svijet, inventivniju i prisutniju vanjsku politiku uopće, a naročito unutar EU-a – govorio je. Umro je u 101. godini na rodnom otoku Ugljanu. Novosti

14.01.2023. (19:00)

Istinska demokratizacija međunarodnih odnosa sadržana je u filozofiji Pokreta nesvrstanih

Budimir Lončar: Ovo je najteža kriza od Drugoga svjetskog rata (Drugi dio)

Large 1budimir loncar

Nakon što je prvi dio velikog intervjua za Novosti donio detaljna promišljanja o ruskoj agresiji na Ukrajinu, njenim uzrocima, posljedicama i mogućim načinima okončanja, u drugom dijelu iskusni diplomat Budimir Lončar govori o preslagivanjima međunarodnih odnosa i najvažnijim suvremenim problemima: “Kratkoročni pogledi na krizu su sebični i daju impuls populizmu i nacionalizmu, a potom raste i ekstremizam, prije svega desni. Nepoznato je kako ćemo iz svega toga izaći. Povrh svega izbio je ovaj rat koji treba što prije zaustaviti. Umjesto politike maksimalizacije profita Zapad se mora vratiti socijalnoj državi, dok se u međunarodnim odnosima moramo vratiti koegzistenciji. U aktualnoj situaciji velike nesigurnosti, nepovjerenja i polarizacije vidi se koliko svijetu nedostaje politika nesvrstanih. Demokratizacija znači uvažavanje koegzistencije različitih sustava kao preduvjeta za traženje zajedničke odgovornosti i poduzimanja akcije po onim pitanjima koja su od općeg značaja i preduvjet napretka svih. Istovremeno ona pretpostavlja ravnopravnost velikih, manjih i najmanjih – u stupnju nužnom za njihovu nezavisnost i suverenitet.” smatra Lončar. Novosti

04.01.2023. (19:00)

"U ovom ratu nema vojnog, ali ima velikog moralnog pobjednika, jasno je da je to Ukrajina"

Budimir Lončar: “Zapad ne bi trebao slijediti ambiciju uništenja Rusije”

Large loncar davorin visnjic

Kritičari navode i da bi udovoljavanje Putinu bilo jednako izručenju Čehoslovačke Hitleru 1938. godine u Münchenu? – Ta paralela je nategnuta, ne mogu se te dvije situacije uspoređivati. Hitler je imao ideologiju rasne supremacije, težio je uspostavi novog poretka i bilo je jasno da ide na novi svjetski sukob. Rusija niti za to ima snage, niti tome teži. Putinove ambicije su da Rusija dobije vodeću partnersku ulogu i dominaciju u takozvanoj ruskoj “povijesnoj” imperijalnoj sferi. Njegov rat manje sliči Hitlerovom, a više Miloševićevom. Milošević je imao cilj silom mijenjati granice i očekivao je da će se praktički prošetati kroz druge jugoslavenske republike. Pokazalo se da to ne ide tako. Oružanu podršku Ukrajini treba pozitivno ocijeniti, ali ona je morala odmah biti praćena namjerom zaustavljanja rata i dolaska do kompromisa. Ako zapadni analitičari i stratezi hoće ratom dovesti do Putinova kraja, to nije mala greška. Ni Rusi koji su protiv Putinove invazije na Ukrajinu ne mogu prihvatiti da se Rusiju baci na koljena. Rusija je moralno izgubila i oslabila svoju međunarodnu političku poziciju. Međutim, Putin će prije ući u nuklearni rat nego dozvoliti kapitulaciju. Novosti

05.10.2020. (12:00)

Biografija prekaljenog diplomata

Budimir Lončar: ‘Tuđman mi je dao tri ponude. Sve sam ih odbio zbog Gojka Šuška‘

“Ja sam prvi ministar vanjskih poslova u povijesti Ujedinjenih naroda koji je svoju zemlju stavio na dnevni red VS-a, zato što ugrožava svjetski mir. Moj govor nije tajan – u UN-u sam između ostalog rekao: ‘Nitko od jugoslavenskih faktora nije nevin, niti potpuno čist’, ali ‘jasno je gdje su generatori konflikta i gdje su glavni motivatori nepovjerenja’. Na to se pozvao i američki državni tajnik James Baker i podvukao kako je jasno da sam mislio na Slobodana Miloševića”, za Jutarnji list u velikom je intervjuu rekao Budimir Lončar povodom izlaska biografije koju je napisao Tvrtko Jakovina, a Fraktura izdala pod naslovom “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta”. Jutarnji list

 

12.04.2019. (01:30)

Ovi s kojima smo si, kao, dobri

Lončar: Talijanski i mađarski pretendenti opasniji za hrvatski prostor nego Srbija, Slovenija i BiH

Bivši diplomata u vrlo zanimljivom intervjuu N1, a najzanimljivije je njegovo viđenje svijeta danas: “Amerika se prva susrela sa stagnacijom srednje klase i tu je došlo do neravnoteže i ovaj izlaz koji traži Trump je suprotan od onoga što se trebalo događati. Preko Amerike možemo vidjeti da je sazrelo vrijeme”. Poslagao je i centre moći “Prva je Amerika, druga je Kina, treća je EU, četvrti je Japan, peta Indija, šesta Rusija, sedma Brazil. Tih sedam zemalja su na naki način centri. Ti savezi se mijenjaju za razliku od ranije”, iako “tržištem svjetskim vlada nekoliko firmi, korporacija. Više ne vlada Amerika, nego korporacije”. 54 minute.

24.02.2019. (09:20)

Napad na Budimira Lončara je besmislica: Embargo na uvoz oružja u Jugoslaviju nije “razoružao Hrvatsku” nego se odnosio samo na JNA, Hrvatska je oružje ionako uvozila ilegalno

19.02.2019. (23:30)

Bitka na Savi

Budimir Lončar odustao od Medalje Grada Zagreba: Ovo je hajka, više nitko nije siguran

Zbog neutemeljenih i bespredmetnih optužbi koje poprimaju sve odlike javnog linča, dugogodišnji diplomat i posljednji jugoslavenski ministar vanjskih poslova Budimir Lončar odbio je primiti Medalju Grada Zagreba, koju mu je htio uručiti gradonačelnik Milan Bandić, za “izuzetna postignuća i značajan doprinos međunarodnoj suradnji Republike Hrvatske”. Lončar je u svojem pismu poručio da je žrtva “medijskog iživljavanja pojedinaca i skupina koji [se] žele preko mene obračunati s prošlošću” koja “uključuje i strahote ustaške NDH i pobjedonosnu Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj sam s ponosom sudjelovao dajući svoj skromni doprinos” te kako mu je ispod časti “ulaziti u bilo kakvu polemiku s onima koji me optužuju, jer nisu zavrijedili da im se poklanja pozornost”. Forum.hr…

24.01.2019. (13:30)

Da bi bio mir

Budimir Lončar: Svijet je u krizi, potrebna je reforma liberalnog kapitalizma

Zlatko Dizdarević intervjuira Budimira Lončara: “Tri su ključna mjesta za razumijevanje današnjeg svijeta i trendova koji diktiraju budućnost. To su tehnološka i znanstvena revolucija koja stvara novu dinamiku i ubrzava sve procese te mijenja i odnose i svijest, naročito svijest pojedinca u odnosu na društvo. Drugi moment je svjetsko tržište, pri čemu je, naravno, najbitniji kapital koji pokreće to tržište. Treća silnica je nezaustavljiva globalizacija”. Novi list…