Kupiti 3 da rade za mene
Broj poslova koje će preuzeti roboti do 2030.
This was the year automation started taking over the workforce https://t.co/HEfiUCXrwP #robot #workforce pic.twitter.com/gLSvtM092G
— World Economic Forum (@wef) May 27, 2020
This was the year automation started taking over the workforce https://t.co/HEfiUCXrwP #robot #workforce pic.twitter.com/gLSvtM092G
— World Economic Forum (@wef) May 27, 2020
Nezamislivo je danas poslovati bez digitalnih alata, posebice bez ulaganja u automatizaciju i umjetnu inteligenciju (AI). Ulagati u te digitalne alate danas ima isto značenje kao što je prije tridesetak godina značilo ulagati u IT odjel tvrtke. Pokazalo se da one kompanije iz devet zemalja zaslužnih za 40 posto globalnog BDP-a, koje snažno ulažu u digitalizaciju da bi poboljšali svoje opskrbne lance, vještine zaposlenika i usvojili održive prakse, ubiru pozitivne rezultate. Danas, primjerice, nema tvrtke koja se ne koristi elektroničkom poštom ili nema vlastitu web-stranicu. Lider
A World Without Work knjiga objavljena je 2020. tik pred pandemiju koja je u razdoblju općeg zastoja svjetskog gospodarstva dovela teme o budućnosti rada u središte razgovora građana, stručnjaka, zakonodavaca… Nove tehnologije uvijek su provocirale paniku da će radnike zamijeniti roboti, u prošlosti se pokazalo da su takvi strahovi neopravdani, a mnogi ekonomisti vjeruju da se to nije promijenilo ni danas. Međutim, autor vjeruje da dolazak umjetne inteligencije hoće biti prekretnica baš zbog mogućnosti da mijenja ne samo dio – već sve poslove. Dva su ključna termina – frikcijska i strukturna tehnološka nezaposlenost. Prva se odnosi na poslove koji će biti sve nedostižniji za ljude koji ih žele raditi, a druga raspodjele zadataka nakon što dio njih preuzmu mašine. Netokracija
A short history of jobs and automation https://t.co/NArHDy724H #automation #sdi20 pic.twitter.com/fANwpFppLT
— World Economic Forum (@wef) September 5, 2020
Over half of the world's jobs are replaceable by a robot – is yours?https://t.co/lb6GO9DI8p #artificialintelligence #careers https://t.co/lb6GO9DI8p https://t.co/lb6GO9DI8p https://t.co/lb6GO9DI8p pic.twitter.com/WMwsPFNx0g
— World Economic Forum (@wef) January 6, 2020
Digitalna ekonomija 2016. godine je imala udio u BDP-u od 5% i vrijedila je 18 milijardi kuna, a do 2025. ima potencijal do 80 milijardi kuna 16% BDP-a. Kalkulacija je da će s naprednim digitalnim tehnologijama biti moguće automatizirati do 52 posto svih radnih sati u Hrvatskoj. Novi list…
U Hrvatskoj je čak 60 posto radnih mjesta izloženo visokom riziku od automatizacije i kompjutorizacije, stoji u nedavnom Izvještaju Svjetske banke o razvoju, koji je u svoju analizu o uključivanju tehnologije na tržište rada uključio i ugledni Citibank. To ukratko znači da bi otprilike 700.000 hrvatskih radnika moglo ostati bez trenutačnog posla. Jutarnji
Do 800 milijuna radnika u svijetu do 2030. će godine izgubiti posao jer će ih zamijeniti robotska automatizacija, procjenjuje konzultantska tvrtka McKinsey Global (ovdje izvještaj) koja je proučila 46 država i 800 zanimanja. Dakle, jedna petina globalne radne snage bit će pogođena automatizacijom, dok će se u bogatijim zemljama poput Njemačke i SAD-a jedna trećina radnika morati prebaciti na neke druge poslove. Najpogođeniji će biti radnici na strojevima i s hranom. Manje će automatizacijom biti pogođene siromašnije države koje nemaju novca da bi investirale u automatizaciju. The Verge, San Diego Union Tribune
Mashable donosi fasinantan članak o strahu kojeg ljudi iz Silicijske doline imaju prema bliskoj budućnosti u kojoj se očekuje širenje automatizacije poslova i umjetne inteligencije. Antonio Garcia Martinez prodao je svoju tvrtku Twitteru i preselio se u šumu kod Seattlea, suosnivač Pay-Pala Peter Thiel kupio je imanje na Novom Zelandu i uzeo državljanstvo, a LinkedInov Reid Hoffman kaže da polovina milijardera iz Silicijske doline ima neku razinu “osiguranja od apokalipse”, u smislu helikoptera, zaštite od bombi, zlata itd.
Tehnološki napredak i svijet automatizacije prijeti oduzimanju sve više i više poslova, a na najugroženijim pozicijama je preostalo tek jedno – prilagoditi se. U Britaniji je objavljen rezultat istraživanja pretraživača poslova Adzune koje je obuhvatilo 79 milijuna oglasa za posao kroz period od dvije godine. Prevoditelji, pomoćnici u ljekarnama i turistički agenti prvi postaju žrtvom automatizacije. T-Portal, Daily Mail