Broj poginulih u prometu lani porastao na 331
U prošloj je godini u prometu poginula 331 osoba, što je za 24 više poginulih u usporedbi s 2016. godinom, usprkos posljednjih godina ostvarenom znatnom poboljšanju općeg stanja sigurnosti cestovnog prometa i smanjenju broja poginulih, objavila je udruga Sigurnost u prometu nakon okruglog stola ‘Aktualno stanje sigurnosti cestovnog prometa.
Brzina i alkohol najveći krivci
Od ukupnog broja smrtno stradalih sudionika prometnih nesreća je njih 208 (62.8 posto) preminulo na mjestu nesreće, a 23 (7 posto) pri prijevozu do zdravstvene ustanove, dok je 100 osoba (30.2 posto) preminulo u razdoblju od 30 dana od prometne nesreće. Zbog nedopuštene je brzine poginulo 37.8 posto, a 27 posto najtežih nesreća skrivili su alkoholizirani vozači. Bilježi se 16.4 posto manje smrtno stradalih pješaka. Iako su brojke prethodnih godina bile manje Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije rekao je “mislim da smo kao država dosegli razinu u broju poginulih koju ćemo teško značajno moći spuštati”.
Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. – 2020. za glavni cilj ima smanjenje smrtno stradalih osoba do 2020. godine za 50 posto u odnosu na 2010. godinu (tada ih je bilo 426). Podaci kažu da je 2011. godine bilo 408 poginulih, a prema NPSCP se tada očekivalo 405, što i nije bilo zabrinjavajuće. Međutim, u prošloj je godini očekivano 277 poginulih, ali ih je bilo 331, što je za 54 više. Dok je u 2016. godini bilo 307 poginulih, a očekivalo se 298.
Što se sigurnosti djece tiče, Fakultet prometnih znanosti iz Zagreba provodi projekt fokusiran na edukaciju učenika, roditelja i vozača, infrastrukturne mjere, te razvoj novih tehnologija i alata kojima se može poboljšati sigurnost prometa u okruženju osnovnih škola. Cilj edukacije je upoznavanje s prometnim pravilima i rizicima u prometu koji će omogućiti djeci da se cijeloga života sigurno kreću u prometu i prelaze preko ceste, a odraslima za podizanje svijesti o potrebi zaštite djece u prometu.
Prosječna starost vozila 13.99 godina
Iz godine u godinu se bilježi negativan trend porasta starosti hrvatskog voznog parka. U 2017. godini je starost za sva vozila iznosila 13.99 godina, a za osobne automobile 12.95 godina. Usporedbe radi, 2009. godine je prosječna starost vozila bila 9.98 godina. Stariji vozni park stvara velike sigurnosne probleme. Od 6 do 8 posto nesreća uzrokuje tehnički neispravno vozilo.
Sudionici okruglog stola zaključili su da je potrebno osnivanje Agencije za sigurnost cestovnog prometa i jačanje medicinske skrbi o osobama ozlijeđenim u prometnim nesrećama uspostavom hitne helikopterske medicinske pomoći (HEMS). Nadalje, potreban je pritisak na zakonodavce i političare, a policija treba povećati broj kontrola, te reorganizirati penalizaciju prekršaja i kaznenih djela u prometu. Potrebna je veća medijska podrška s temama prometne preventive, kao i organiziranje besplatnih edukacija sudionika prometa. Značajan je utjecaj tehničke ispravnosti vozila na sigurnost cestovnog prometa, a država treba poticati kupovinu novih automobila.
