Amaterska reportaža će vam dočarati čak bolje nego Goran Milić situaciju sa beskućnicima u Los Angelesu. Više o temi Index
Teške životne okolnosti često dovode mlade žene do toga da ostanu bez svega što su imale. Posebno zabrinjava činjenica da sve više žena završava na ulici. Glavni uzroci su obiteljske i zdravstvene poteškoće te gubitak posla, a one su posebno izložene riziku od nasilja. Žene su najranjivije. Često ne traže pomoć, misle da mogu same riješiti svoje probleme, a to ih dovodi u još složenije situacije. Imaju vrlo mali sustav podrške i kada završe na ulici, ne znaju kome se obratiti, bojeći se stigme. Mogu pronaći podršku u poludnevnom boravku udruge Dom nade, gdje mogu zadovoljiti higijenske potrebe i dobiti pomoć u ostvarivanju svojih prava. Svakodnevno tamo boravi više od 20 korisnica. Index, HRT
Samo je 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima. Te brojke temelje se na procjenama, a točan broj teško je utvrditi jer mnogi beskućnici ili nemaju osobnu iskaznicu ili ne zatraže pomoć u prihvatilištima. U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih osoba i osoba s intelektualnim teškoćama. Beskućnici su se zbog brojnih, ne samo individualnih, nego i društvenih okolnosti našli u situaciji izrazite socijalne isključenosti – kaže Mreža za beskućnike. Osim smještajnih kapaciteta, beskućnicima, pogotovo onima u manjim gradovima, nedostaje i drugih socijalnih usluga kao što su pučka kuhinja ili dnevni boravak. N1
Na adresi u Ilici 29, Grad je preko gradske udruge Dobri dom u veljači otvorio prenoćište za beskućnike, predstavivši ga kao privremeno rješenje preko zime dok se ne preuredi prenoćište na Kustošiji za koje tvrde da su osigurali 500 tisuća eura. Stanari u Ilici svjedoče svemu, od svađa, tučnjava i obavljanja velike nužde u njihovom dvorištu, do puštanja glasne muzike i galame u večernjim ili ranim jutarnjim satima. Naglašavaju da im je žao ljudi koji dolaze ovdje noćiti i da ih ne krive ni za što, no smatraju da njihovo dvorište nije adekvatno mjesto za prenoćište i da ih je Grad “prevario”. Index
Kuća se nalazi uz autocestu 110 u blizini četvrti Highland Park te je priključena na struju. Ima i vrt, a tu je čak i viseća mreža za opuštanje uz cestu. Na autocesti prometuje gotovo 130 tisuća automobila svaki dan. (RevijaHAK)
Na nedavnom su prosvjedu iz udruga beskućnika od mjerodavnih zatražili otvaranje prenoćišta s najmanje trideset kreveta te ukidanje prekršajnog zakona o skitnji i zakona o osobnoj iskaznici kojim se uvjetuje mjesto prebivališta. Problem je s osobnom da ne možete ništa ostvariti ako niste iz grada u kojem je zatražite. Od države također traže zdravstvenu skrb i zaposlenje. Trenutno je u Hrvatskoj službeno oko 600-tinjak beskućnika, iako ih je teško sve evidentirati. Kod nas djeluje 16 prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike u deset županija. U Zagrebu je primjerice na raspolaganju za druženje prostor u udruzi Pet plus, ali gdje korisnici mogu biti samo do 13 sati, nakon čega moraju na ulicu. U Gradu Zagrebu kažu da su upoznati s problemom nedostatka smještaja, no ističu da trenutačni kapaciteti – 150 kreveta na dvije lokacije – nisu popunjeni ni u najhladnijim zimskim danima. Ipak, radi se na širenju kapaciteta. HRT, Index
/cdn.vox-cdn.com/uploads/chorus_asset/file/21979751/canada_homeless_GettyImages_96726662.jpg)
Porast beskućništva odraz je društvene situacije u kojoj je stanovanje poskupjelo, a inflacija destruira životni standard. Prema podacima kanadske Nacionalne agencije za stanovanje (CMHC), od svih zemalja skupine G7 upravo kanadska kućanstva imaju najveće stambene dugove, koji iznose čak 107 posto nacionalnog BDP-a. U takvim prilikama sve više mladih ljudi se žali da više ne mogu plaćati najam stana te se vraćaju roditeljima. Indikativan je podatak iz lipnja da čak 81 posto korisnika skloništa za beskućnike čine odrasli samci koji imaju posao, ali su im primanja preniska da bi mogli plaćati najam stana, a mnogi od njih imaju problema i s kupnjom hrane. Slobodna
Istraživanje provedeno na beskućnicima u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi pokazalo je da će oni dodijeljenom jednokratnom pomoći racionalno gospodariti i da nasuprot stereotipima novac neće potrošiti na poroke, već će povećati kvalitetu svog života. Sve to je preporuke za uvođenje univerzalnog dohotka. Istraživanjem je obuhvaćeno 50 unaprijed selekcioniranih beskućnika u dobi od 19 do 65 godina. Svakome je dana jednokratna pomoć od 7500 kanadskih dolara, a potom se pratilo kako će ih potrošiti. Nisu ih trošili na poroke nego, vrlo racionalno, na podmirenje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana, odjeća, javni prijevoz), a posljedica svega jest da su skratili razdoblje svog beskućništva u usporedbi s onim beskućnicima koji nisu dobili takav jednokratni vaučer. Novosti
“Samo Hrvatska, Bugarska i Rumunjska ne žele uvesti topologiju beskućništva po standardima EU. Kad bi se to uvelo, u Hrvatskoj bi bilo oko 150.000 beskućnika jer bi tu ušla svaka stara i nemoćna osoba koja prima penziju s kojom ne može preživjeti i ne može podmiriti režije, nema struju i vodu. A takva osoba nema pravo na socijalnu pomoć jer ima nekretninu, neki stančić”. N1 video 14 minuta
Kolumnist ovaj tjedan piše o problemu beskućništva u Americi te kaže: Inače, grad i okrug Los Angeles prije pandemije imali su 107.400 beskućnika. Njihov je broj toliki da se u drugom najmnogoljudnijem američkom gradu prizori šatora, kartonskih kutija i drugih priručnih smještaja ne vide samo na Skid Rowu nego i u drugim dijelovima grada. Ta je četvrt područje s jednom od najvećih koncentracija beskućnika i siromašnih ljudi u Americi, tamo ih obitava između 4200 i 8000… Nekad je ta četvrt bila napučena hotelima i smještajima za putnike u prolazu, a danas je to mjesto gdje se nalaze ljudi s manje sreće u životu. Više od 60 posto ih je u dobi između 25 i 54 godine, više od 58 posto ih je tamnoputo, gotovo je 42 posto siromašnih. Piše Zoran Vitas za Večernji list
Dok Finska problem beskućnika rješava davanjem smještaja i potporama, Švicarska se ljudi bez doma želi rješiti na sasvim drugačiji način – deportacijom. Vlasti grada Basela nude beskućnicima jednosmjernu kartu za povratak u njihovu matičnu državu, pod uvjetom da se više ne smiju vratiti u Švicarsku. Net.hr…