14.01.2019. (15:30)
Što je uzrok krize suvremenih liberalno-demokratskih društava i država? Filozofi tu krizu povezuju sa spoznajnim sposobnostima građana. Neki od njih pretpostavljaju da velik broj ili čak većina građana u nekim državama nisu sposobni ili kompetentni donositi odluke koje bi bile u skladu s njihovim interesima i interesima društva u cjelini. Zastupnicima demokratskog pesimizma zajedničko je stajalište da su za krizu demokracije odgovorni spoznajno nedorasli građani.Oni nisu dorasli rješavanju problema s kojima se susreću društvo i država. Populističke vlade i pogrešne politike posljedica su njihovih loših odluka na izborima. Jedan od odgovora na pitanje što treba učiniti da bi se izbjegle loše posljedice neodgovornih odluka birača na izborima svodi se na smanjivanje broja onih koji imaju pravo odlučivati na izborima. Umjesto svih punoljetnih građana – od kojih većina, zapravo, nema predodžbu o načinu funkcioniranja državnih institucija ni o složenosti odluka koje vlast mora donositi – pravo odlučivanja o političkim pitanjima treba povjeriti onima koji su ovladali epistemičkim vrlinama, koji stječu točne spoznaje i sposobni su donositi kvalificirane odluke. No, postoje i argumenti zašto demokraciju nije dobro ni skroz odbaciti. Ideje
“Poruka koja je ista kao i prije godinu dana je nepriznavanje prava Ukrajine da postoji kao država. Jučer je to rekao riječima ‘Naši povijesni teritoriji koji se danas zovu Ukrajina’. Dakle, Putin ne priznaje pravo Ukrajine na postojanje i sam govori o ratu, premda je to u Rusiji zabranjeno”, rekao je Božo Kovačević. “Važno je i ono što je rekao i ono što nije – nije spominjao koliki su ruski gubici u Ukrajini, ali je spomenuo osnivanje fonda i poseban angažman službi za pomoć obiteljima onih koji su poginuli u ratu. Usto, rekao je ono što bi dugoročno gledano trebalo zabrinuti SAD, a to je da će Rusija ubuduće vanjskotrgovinske aranžmane dogovarati tako da plaćanja ne budu u dolarima. Ako i Kina počne ugovarati vanjskotrgovinske poslove u juanima ili nekoj drugoj valuti, to bi dugoročno moglo ugroziti položaj američkog dolara”, smatra Kovačević. Index
Bivši veleposlanik u Rusiji komentira u Novostima pogoršane odnose EU i Rusije: Politiku je moguće postaviti na pragmatične osnove. Jasno je da Rusija nije demokratska zemlja, ali isto tako je jasno da Rusija ne želi postati članica Unije. Prema njoj se treba odnositi kao prema takvoj – odnosno, kao prema nedemokratskoj zemlji o kojoj ovise europska energetska sigurnost i sigurnost općenito. Stoga s njom treba imati dobre odnose. Napominje i kako EU preko Navaljnog pokušava poljuljati Putina.
EU nije napravila ništa kako bi definirala prostor legalnih migracija, kako bi se smanjile one ilegalne, kaže diplomat Božo Kovačević. Predlaže otvaranje diplomatskih predstavništava u zemljama iz kojih migranti dolaze, a u kojima bi se ljude informiralo o životu u EU. Osim toga, predstavništva bi mogla informirati o potražnji radne snage, vršiti testove poznavanja zakona i prema tome izdavati vize…
“S jedne strane zemljama koje se još nisu integrirale u EU šalje se poruka da je njihova perspektiva o članstvu pozitivna dok s druge strane na neodređeno vrijeme je odgođeno daljnje proširenje Unije” – kaže diplomata i bivši ministar Božo Kovačević o summitu u Poznanu o zapadnom Balkanu. “Neće biti proširenja dok se odnosi unutar EU ne srede i mislim da će ove zemlje dosta dugo čekati na članstvo ako do njega uopće dođe”, dodao je Kovačević. U temelju problema – sukob starih i novih članica EU.
Gotovo je sigurno da je započeo niz događaja koji će završiti kobno za predsjednika Madura. Nije jasno na što su, u pokušaju da spriječe potpuni gubitak dosadašnjih investicija u Venezueli, spremne Kina i Rusija osim što će se pozivati na međunarodno pravo. Ako u Venezueli izbije građanski rat, moglo bi se dogoditi da se ondje svjetske sile međusobno obračunavaju ne vodeći računa o interesima ionako već napaćenih građana te zemlje – piše u dobroj analizi stanja, prošlosti i budućnosti u Venecueli Božo Kovačević za Telegram.
Pretpostavljam da ključne političke osobe Europske unije posljednje dane ove godine ne provode opuštene u prazničnom raspoloženju. Nadnacionalna asocijacija za čiju budućnost odgovaraju u ozbiljnoj je krizi. Izložena je terorističkim prijetnjama, migracijskim krizama, ekonomskom posustajanju u usporedbi s azijskom konkurencijom i rastakanjem tradicionalnih savezništava u sastavu kojih se EU razvijala od svog osnutka – piše u uvodu svog članka za Telegram Božo Kovačević i pobrojava brojne razloge za to. Vezano za temu i Deutsche Welle ima članak – Prošla i “ključna” godina za proširenje EU-a.
“Za EU, Amerika je veća opasnost za dezintegraciju nego Rusija. Amerika forsirajući neke u EU-u, a ignorirajući Bruxelles – pridonosi dezintegraciji EU-a. Situacija je zamršena i izraz frustracije američkih poslovnih i političkih elita zbog činjenice da Amerika nije trajno ostala kao jedina supersila. Na vojnom planu tu je još Rusija, a Kina i na vojnom i na ekonomskom planu… U osnovi je bitan američki interes za ovladavanjem europskim tržištem plina”, kaže diplomata i profesor Božo Kovačević u odličnom intervjuu Novom listu. Kaže da iza odluke o protjerivanju ruskih diplomata iz nekih država EU, uključujući Hrvatsku, zbog trovanja dvostrukog špijuna Engleskoj u Engleskoj, stoji “potreba EU-a da se homogenizira”, a da situacija “u prevelikoj mjeri podsjeća na 2003. godinu i američku odluku da napadne Irak temeljem falsificiranih podataka”. Kaže on da SAD i Rusija pouzdano najavljuju utrku u naoružanju, ali da s druge strane smatra da bi se NATO trebao transformirati jer je “osnovan kao obrambeni savez koji je zapadnu Europu trebao braniti od SSSR-a. Sovjetskog Saveza nema, nema ni Varšavskog pakta, prema tome nema opasnosti za zapadnu Europu”.
“Iz perspektive predsjedničinog shvaćanja američke politike – koja je predsjednici, očito, važnija od hrvatske i europske – moguće katastrofalne posljedice za Hrvatsku i mađarski otvoreno omalovažavajući tretman Republike Hrvatske sekundarni su u odnosu prema američkom interesu da oslabi Europu. Iz perspektive premijerove europske politike manje je važno što će se odnosi Hrvatske i Rusije nepopravljivo pogoršati negoli to da se on legitimira kao predvodnik u rješavanju ukrajinske krize. Dopustimo li si primisao – koja s obzirom na ono što rade i kako se ponašaju nije nelogična – da to oboje rade i zbog toga da bi povećali izglede za svoje karijere u međunarodnim institucijama nakon isteka mandata u Hrvatskoj, onda je opravdano postaviti pitanje da li je takvo što dopustivo”, piše Božo Kovačević. Telegram
“U novoj konstelaciji odnosa nije sasvim jasno da li oslanjanje na SAD Hrvatskoj može više štetiti ili koristiti u pokušajima da se u potpunosti integrira u EU. Zbog toga bi čelnici naše države morali objasniti razloge za svoje vanjskopolitičke poteze i načine suočavanja s njihovim mogućim posljedicama. Ne treba smetnuti s uma činjenicu da je i prijepor sa Slovenijom u vezi s presudom Arbitražnog suda o rješavanju graničnog spora već postao i europski problem”, piše Božo Kovačević. Telegram