Božić čekamo ograđeni bodljikavom žicom, što bi tek bilo da nismo u EU-u - Monitor.hr
28.12.2015. (10:32)

Žilet Grinch

Božić čekamo ograđeni bodljikavom žicom, što bi tek bilo da nismo u EU-u

“Ako Djed Mraz ili Djed Božićnjak postoji, kako će ući u Hrvatsku? Poznato je, njegova je domovina Laponija. Rudolf i ostali redovito napola lipsaju do Alpa i Karpata, jedva ih prelete upregnuti u masivne saonice pretrpane šarenim paketima pa dalje, na istok, jug, nastavljaju tlom. Ovoga Božića to međutim neće biti moguće. Čelična žica načičkana žiletima ne bira prijatelja a ne bira, dakako, ni neprijatelja. Njoj su svi isti. Jedna Marta, petogodišnjakinja sa Sutle javila je baki u Karlovac da je Rudolf ranjen i da je Djedica odustao od forsiranja rijeke”, piše Tomislav Čadež za Jutarnji.


Slične vijesti

06.12.2024. (22:00)

Jedan voli čizme, drugi dimnjake i borove

Zašto Sveti Nikola nije Djed Božićnjak

Blagdan Sv. Nikole slavi se 6. prosinca, na vjerojatni datum smrti biskupa Nikole iz Mire. No, tome se protivio Martin Luther, poznati reformator iz 16. stoljeća, koji se sukobio s Katoličkom crkvom. Kritizirao je katoličko štovanje svetaca te je želio ovog donositelja darova povezati s božićnim darivanjem, odnosno vremenom kada se slavi rođenje Isusa Krista. Time je Svetog Nikolu želio zamijeniti ‘malim Isusom’, što je u protestantskom svijetu brzo prihvaćeno. Iako ima protestantsko podrijetlo, malog Isusa se danas češće spominje u katoličkim krajevima. Drugdje je zamijenjen Djedom Božićnjakom, likom nastalim miješanjem nordijskih mitova, legende o Svetom Nikoli i istočnoeuropskih bajki. Pojavljuje se u raznim regijama i kulturama, au  SAD-u postaje Santa Claus od nizozemskih doseljenika koji su ga zvali “Sinterklaas”. Coca Cola ga je počela koristiti 1930-ih u reklamama i dodala mu danas prepoznatljivo crveno odijelo. DW

14.12.2017. (09:14)

Čuda se događaju

Božićna bajka o hrvatskom zdravstvu

“Profesor Kujundžić, kao i toliki prije njega, doživi sinkopu. Otvorivši oči, ministar ugleda malog vilenjaka, potom još nekoliko njih. Duboko uzdahne i okrene se na drugu stranu kreveta. Profesore, Dida je opet dobio žučni napad. Ne budete li mu pomogli može umrijeti, povikaše vilenjaci u glas. Ministar polako ustane i dođe do druge postelje gdje je izmučen od bolova ležao Djed Božićnjak i vješto, kako samo on zna, endoskopski izvadi žučni kamenčić. Djed Božićnjak zapita: Kako ćemo Vam se odužiti? Slušamo želju. Pa eto, htio bih hrvatsko zdravstvo učiniti najboljim na svijetu, potiho i gotovo više za sebe, prošapće ministar. Nakon beskonačno dugih sekundi suzdržavanja, nasta eksplozija smjeha. Čak se i Djed Božićnjak tresao od suspregnutog kikotanja.” Dio je ovo božićne bajke koju je vrlo maštovito osmislio Lupiga.

24.11.2016. (19:59)

Nema magije

Uvjeravanje da Djed Mraz postoji je laganje – i loše po djecu

Roditelji bi bi trebali ponovo razmotriti ideju Djeda Mraza – u članku objavljenom u časopisu Lancet Psychiatry dvoje psihologa preispituje ideju dječjih moralnih kompasa koji bi mogli biti poremećeni zbog nečeg što se obično smatra djelom božićne tradicije. Što je tamnija stvarnost, autori sugeriraju, laganje djeci, čak oko nečega zabavnog i neozbiljnog, može potkopati povjerenje u roditelje i ostaviti ih otvorene “bijedi razočaranja”. Gizmodo, Guardian

25.12.2015. (14:05)

Djed Božićnjak obišao cijeli svijet i dostavio više od šest milijardi poklona

15.12.2015. (15:49)

Unikat iz uvoza

Tomić: A tko nam dariva djecu?

“Kad se netko od Hrvata okomi protiv Santa Clausa, nazove ga tuđincem u našoj kulturi, podrugljivo upozoravajući kako je debeljka s jelenskom zapregom i bijelom bradom, u crvenoj kapi i dolami, u prvoj polovini dvadesetog stoljeća izmislio globalno poznat proizvođač karamelizirane soda-vode, valja se upitati, pa dobro, majku mu, a tko je onda autentičan? Koga smo mi u to vrijeme, prije stotinjak godina, u austrougarskoj carevini i kraljevini, imali da djeci donosi darove?” piše o autentičnosti Djeda Mraza, Djeda Božićnjaka, svetog Nikole i ostalih darežljivaca Ante Tomić za Slobodnu.