Boris Postnikov donosi kratki pregled predizborne kampanje: Predsjednik publike - Monitor.hr
22.03.2024. (14:00)

Pokraj ovakvih stranaka satira ti nije ni potrebna

Boris Postnikov donosi kratki pregled predizborne kampanje: Predsjednik publike

  • HDZ: Dok u pozadini trešti: Risinup to the challenge of our rivaaal I stvarno: evo nam dobrog i poštenog Plenkyja Balboe, još uvijek lagano ošamućenog nakon krošea onog razbijača s ruba Ustava, a tu je i njegov stari neprijatelj Tomislav Creed Karamarko da pripomogne. Problem sa scenarijem je taj što u trećem dijelu Rocky više nije šampion, nego običan izazivač.
  • SDP: Neka vrsta napuštene socijaldemokratske ljušture čija praznina napokon dolazi do punog izražaja sada kada je predvodi nepostojeći kandidat. Čovjek bez imena za stranku bez programa: bolje ne može.
  • Možemo!: Neke su točke originalne, poput prava glasa već od 16. godine, a druge su opća mjesta domaće politike, poput smanjenja broja općina i županija… Sve u svemu, ima prostora za napredak stranke koja bi, pobijedi li Milanović, mogla postati ključni koalicijski korektiv njegovog populizma.
  • Most: Prošle godine, inače, preko granice koju Mostovci žele vojno braniti je balkanskom rutom prešlo nešto više od 60 hiljada ljudi, od kojih je tek oko hiljadu i po pokazalo želju da dobiju azil u Hrvatskoj. Istovremeno, zemlja je zbog manjka radne snage uvezla oko 170 hiljada stranih radnika. Toliko o masovnoj međunarodnoj pomami za hrvatskom socijalnom pomoći.
  • Domovinski pokret: Za stranku koja se smatra pokretom, ova se pokreće vrlo sporo: čini se da ih je Milanovićev upad u desni teritorij toliko zbunio da s pravom kampanjom još nisu ni počeli.

Boris Postnikov za Novosti


Slične vijesti

Nedjelja (12:00)

Nema zemlje za proizvođače medijskog sadržaja (ili tzv. novinare)

Postnikov: I novinare otpuštaju, zar ne?

Komercijalni N1 daje 26 otkaza u svojoj zagrebačkoj redakciji, a Hrvatska radiotelevizija najavljuje otpuštanje 800 radnica i radnika. Postoji li treći put između nepostojećeg medijskog tržišta i javnog servisa koji nepostojeće tržište neuspješno oponaša? Kao što se dobro znalo u malom lokalnom novinarskom bablu, korporativno osigurana novinarska nezavisnost na N1 plaćana je odgovarajuće korporativnom eksploatacijom radnica i radnika. A čak ni korporativna eksploatacija ne pomaže tamo gdje, naprosto, nema dovoljno tržišta: novinarske vijesti – uče polako naši novinari, publika i medijska struka – naprosto nisu profitabilna roba.

One prolaze samo u paketu sa zabavom, sportom ili nekim sasvim trećim, nenovinarskim biznisom. U slučaju United grupe, taj biznis je telekomunikacija. Problemi za multinacionalku nastaju zato u Hrvatskoj prije nešto manje od četiri godine, kada je pokušala narušiti duopol internetskih provajdera A1 i Hrvatski Telekom, e da bi – u krajnje sažetoj verziji priče – profesionalno i uravnoteženo novinarstvo barem jednim svojim dijelom palo kao kolateralna žrtva tih telekomunikacijskih obračuna. Boris Postnikov za Novosti.

26.01. (15:00)

Ništa nije slobodno, čak ni internet

Postnikov: Lako za to što vam se pokvario internet. Jer čini se da nam se pokvario svijet

Još od devedesetih godina prošlog stoljeća, najkasnije od Zakona o telekomunikacijama Billa Clintona iz 1996., internetska mreža, prethodno izgrađena javnim sredstvima, prepuštena je tržištu, a tržištima – nasuprot mitovima njihovih propagandista – uglavnom upravlja nekolicina kompanija. Logika oligopola je neumoljiva. I nikada ne radi u korist mušterija. Zato će, uostalom, američki povjesničar Howard Zinn još 2003., u proširenom izdanju antologijske “Narodne povijesti SAD-a”, prevedene i kod nas, zapisati da je Clintonov zakon omogućio “nekolicini korporacija” da “povećaju svoju moć”, a s njom i “kontrolu informacija”. Možda smo, drugim riječima, tek nedavno primijetili da se stvar zagovnala, ali sranje se sprema odavno. Nedostajao je samo posljednji korak: da se gospodari interneta udruže s gospodarom politike, da se oligopolisti prometnu u oligarhe. A one koji u politiku ulaze kao imperatori korporacija u politici rijetko zanima demokracija. Boris Postnikov za Novosti.

16.01. (09:00)

1100 godina samoće

Postnikov: Godinu ćemo obilježiti obljetnicom krunidbe koja se nije dogodila, i na to potrošiti nemale novce

Na inicijativu Matice hrvatske i nečega što se zove Družba Braće Hrvatskoga Zmaja, čitavu godinu obilježavat ćemo 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva, slaveći krunidbu kralja Tomislava koja se uopće nije dogodila, a sve to uz pokroviteljstvo Vlade, milijunski budžet i angažman svih važnijih naučnih, kulturnih i crkvenih institucija. Mit o krunidbi kralja Tomislava, oko koga se tako spremno okupila domaća elita, ionako nije prostor utemeljene rasprave, nego imaginarnog svehrvatskog zajedništva. On tako danas funkcionira isključivo kao uvodno poglavlje kolektivne fantazije o trajnoj, neprekinutoj i pravocrtnoj povijesti Hrvata: fantazije koja je lišena bilo kakvog povijesnog konteksta, stranih vladara i monarhija, narodnih saveza i međunarodnog meltinga, panslavenskog ilirskog pokreta i, naročito, razdoblja dvije jugoslavenske države. Boris Postnikov za Novosti nabraja što je sve u planu: od podizanja brončanog spomenika “Dolazak Hrvata na Jadran” pokraj autoceste A1 do znanstvenih skupova i igrokaza u vrtićima.

05.01. (08:00)

Banane, Nobelovci i Taylor Swift: samo nam je AI još falila

Postnikov: Godina za paćenje

Nebojša Slijepčević osvojio je Zlatnu palmu i Evropsku filmsku nagradu, propalestinski umjetnici borili su se protiv cenzure, Dalibor Matanić je kenslan jer je godinama uznemiravao kolegice, jedna banana dođe 6,2 milijuna dolara, umjetna inteligencija će nas možda izbrisati s lica Zemlje, a možda i neće, a nakon 149 koncerata na pet kontinenata, završava najunosnija svjetska turneja svih vremena: Eras Tour drmala je nacionalnim ekonomijama, dok su razni predsjednici javno molili Taylor Swift da svrati i u njihovu državu. Ovogodišnja dodjela Nobelovih nagrada zainteresirala je svjetsku publiku za prozu južnokorejske autorice Han Kang, a kulturnjaci koji su nas napustili su Steve Albini, Abdulah Sidran, Luko Paljetak, Paul Auster, Alice Munro... dok broj ubijenih Palestinaca – mahom civila, najvećim dijelom žena i djece – preći će brojku od 45 hiljada. Svejedno, tamo gdje se u kulturnom polju zgušnjava moć, nepogrešivo nailazimo na proizraelske stavove… Boris Postnikov za Novosti

15.12.2024. (17:00)

Ono kad ti odlazak u centar grada postane luksuz

Boris P. o Borisu P.: Nema smisla da nam zakone slobodnog tržišta tumači netko tko ih se sam ne pridržava

Svi oni kojima je zasmetao progon siromašnih Zagrepčana u druge gradove i na jeftinije advente sada su sasvim mirno saslušali jadikovku poduzetnika zbog toga što radnicima trebaju osigurati higijenski minimum, a studentima platiti pola porcije Dubai fritula po satu neprekidnog rintanja. I nitko nije primijetio kako su se isti oni ljudi koji su još jučer rastjerivali umirovljeničku sirotinju preko noći pretvorili u nesebične distributere božićne čarolije. Pa smo se onda svi mogli u miru razići. Na poprištu medijske afere ostao je samo Boris P., zbunjeno se češkajući po tjemenu i pokušavajući shvatiti što se to, dovraga, upravo dogodilo.

Čitava je Hrvatska tako odavno postala jedan prostoprošireni zagrebački Advent, gdje pod imperativom turističke ponude i u ime katoličkih vrijednosti pratimo neprekidno ekonomsko raslojavanje i odlazak siromašnih. Promatrajući valove ekonomske emigracije i slušajući što govore vodeći poduzetnici, ministri i guverneri, to skoro da bi mogao biti službeni moto države. Hrvatska – ako vam se ne sviđa, idite negdje drugdje. Boris Postnikov za Novosti

24.11.2024. (16:00)

Jezične akrobacije bez mreže

Kad čiko postane striko: anatomija polovičnog jezičnog nacionalizma

Boris Postnikov za Novosti analizira fenomene jezičnog nacionalizma u Hrvatskoj kroz prizmu prijevoda srpskih filmova i serija, od apsurdnih titlova 1999. do današnjih “polovičnih” rješenja. Ističe da prijevodi često nepotrebno prilagođavaju identične izraze, dok su stvarne razlike minimalne. Polovičnost nacionalizma očituje se u zakonima bez sankcija, fragmentiranim kulturnim politikama i paradoksalnim praksama poput prevoditeljskih improvizacija ili izbjegavanja prevođenja. Zaključuje se da nacionalizam opstaje u sivoj zoni, smirujući jednu stranu, a ne provocirajući drugu, dok stvarnost pokazuje koliko su srpski i hrvatski zapravo nerazdvojni.

04.11.2024. (12:00)

Kozmetika kozmičkih industrijalaca

Postnikov: Kapitalizam s klaunskim licem

Bezos i Musk su kao yin i yang: nerazdvojni suparnici, sparing partneri u svemirskoj utrci, dugogodišnji pretendenti na titulu najbogatijeg čovjeka svijeta. (Trenutni rezultat, u milijardama dolara: 239,9 za vodećeg Muska naspram 212,3 za drugoplasiranog Bezosa). Pritom se, na zadovoljstvo globalne publike, već dvadesetak godina otvoreno ne podnose.  Dvojica najbogatijih ljudi na svijetu slažu se oko podrške Donaldu Trumpu. Potporu najjezivijem među političkim klaunovima ne pružaju, doduše, s jednakim entuzijazmom. Elon Musk je Trumpov neskriveni fan, Jeff Bezos samo oportunist, ali rezultat je u osnovi isti. Nije dakle neophodno da gledamo, rezultat ionako znamo. Jer čak i ako Trump ne pobijedi, za Muska i Bezosa ništa se značajno neće promijeniti. Oni ovu utakmicu ne mogu izgubiti. Kako i bi: najmoćnija država svijeta financira njihova obećanja života na drugim planetama, a oni već uništavaju jedinu planetu na kojoj možemo živjeti. Boris Postnikov za Novosti.

20.10.2024. (11:00)

Terminatori su blizu

Nobelovac Geoffrey Hinton: Strojevi bi nas mogli nadvladati u razdoblju od 5 do 20 godina

Geoffrey Hinton, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku, upozorava da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti kontrolu nad čovječanstvom u idućih 5 do 20 godina. Njegovi rani radovi postavili su temelje za modernu AI, no danas je zabrinut zbog sve opasnijeg razvoja bez adekvatnog nadzora. Hinton vjeruje da će AI samostalno zaključiti da je najbolje preuzeti vlast kako bi ostvarila ciljeve, što može dovesti do potencijalno katastrofalnih posljedica. Svjetski mediji koji ovih dana pišu opširne izvještaje o Hintonovim zaslugama i mračnim najavama detalj u kojem spominje da je potencijalno rješenje socijalizam nisu spomenuli. Propast čovječanstva koja počinje za nekoliko godina, ustanak strojeva, automatizirana distopija? Zvuči realno. Ali da odustanemo od kapitalizma koji nas tržišnim takmičenjem digitalnih korporacija gura prema svemu tome? To je valjda ona druga suluda teza s početka ove priče, ona koju nitko ne shvaća ozbiljno. Boris Postnikov za Novosti.

29.09.2024. (10:00)

Osam stranica kulture

Novosti izbacuju novi kulturni prilog, izlazit će jednom mjesečno

Tjednik Novosti pokrenuo je novi prilog posvećen kulturi – Kulturne novosti. Izlazit će jednom mjesečno, u početku na osam stranica, a kasnije i više. U svakom broju donosit će po nekoliko tema i veliki intervju s istaknutim ličnostima s kulturne scene, a specifičnost priloga je i sedam redovnih kolumni čiji autori i autorice dolaze iz cijele regije. Više o tome za Vidu TV rekao je Boris Postnikov, kolumnist Novosti i urednik priloga.

12.09.2024. (10:00)

AI: Kad je prepoznavanje lica postalo ruski rulet

Postnikov: Umjetna inteligencija u vrtlogu autorskih prava i rasizma

Članak Borisa Postnikova razmatra etičke izazove umjetne inteligencije kroz primjere poput ImageNet Roulettea, koji je pogrešno klasificirao ljude na temelju rasnih stereotipa, i Nightshadea, koji manipulira kako AI vidi slike. Problem leži u tome što AI često replicira pristranosti iz materijala na kojima je treniran. Dok se zakonodavci pokušavaju nositi s ovim pitanjima, brojni sudski procesi pokrenuti su protiv velikih IT kompanija zbog korištenja autorskih djela bez dozvole. Štrajkovi, poput onih u Hollywoodu, pokazali su se najefikasnijim oružjem umjetnika protiv prijetnje koju AI predstavlja za kreativne profesije. Novosti