Borba za stambene zadruge - Monitor.hr
28.07.2022. (10:00)

Sve se dijeli

Borba za stambene zadruge

Stambene zadruge drugačije su pravne naravi od javnog stanovanja. One podrazumijevaju određeni vid investicije u zgradu od strane njenih stanara, ali cijena stanova je jeftinija od tržišne jer se u dogovoru s lokalnom samoupravom dobiva javno zemljište i nema profita investitora. Jedan od najrobusnijih modela za dugotrajno postizanje priuštivih kvadrata s ugrađenim mehanizmima protiv tržišne špekulacije. U Švicarskoj banke čak posuđuju od stambenih zadruga jer se pomoću logike internih mehanizama jako dobro odupiru sve češćim krizama. Uključivanje svih stanara u različite faze projektiranja zgrade dovodi do prilagođenosti prostora potrebama stanara, promovira se ekološki održiva gradnja i otvara se mogućnost kreiranja dodatnih sadržaja za stanare i lokalnu zajednicu. U Hrvatskoj je ona generalno provediva unutar postojećeg Zakona o zadrugama, s jednim problemom: zadruga je na kraju dužna prenijeti vlasništvo tim stanarima, dok se u osnovi gleda da zadruga ostane trajni vlasnik nekretnine. H-alter


Slične vijesti

Utorak (22:00)

Kome život nije lutrija

Stambene zadruge: europski model za stabilnost i pristupačnost stanovanja

Dok tržište nekretnina luduje, stambene zadruge u Europi tiho grade temelje stabilnosti, pristupačnosti i zajedništva. Inspirirane lokalnim zakonodavstvom, financijskom infrastrukturom i podrškom zajednica, one nude model koji uspješno prkosi tržišnim turbulencijama. U Njemačkoj stanari upravljaju. imaju kontrolu, sigurnost, a sklapaju i financijske saveze. Na ruku im ide i porez s nekim povlasticama. U Švicarskoj plaćaju samo stvarne troškove, a fokusirani su na ekološku održivost. U Italiji nude subvencije za obitelji s niskim primanjima, dok članovi sami organiziraju život i održavanje. U Španjolskoj se baziraju na korištenje ispred vlasništva, zbog čega stambenim zadrugama prodaju nekretnine po nižoj cijeni od tržišne. U Nizozemskoj zadruge stavljaju u gradske planove, a daju i povoljne kredite i subvencije. Hrvatska može naučiti iz svega toga kako kroz zadružni model stanovanja, uz podršku lokalnih vlasti, povoljne zakonske okvire i specijalizirane fondove, osigurati dugoročnu stambenu pristupačnost i stabilnost. Zgradonačelnik

22.10. (18:00)

Sami svoji investitori

Moguće rješenje stambenog pitanja: Moći će graditi stanove na gradskom zemljištu uz povoljnu naknadu

U tom modelu građani se udružuju i zajednički vode proces izgradnje stambene zgrade u kojoj namjeravaju živjeti. Izgrađena zgrada je u vlasništvu zadruge, a njezini članovi upravljaju imovinom koja je vlasništvo zadruge te imaju pravo korištenja stambenih i zajedničkih prostora u skladu s ugovorom. Stanarsko pravo je doživotno, s mogućnošću nasljeđivanja, stoji u obrazloženju mjere koje je objavio Grad Pula. Vezano za same troškove izgradnje, oni su smanjeni zbog niske (sufinancirane) naknade za pravo građenja, „što rezultira i priuštivim stanovanjem. Na taj način nema profita za investitora te su stambene zgrade mnogo jeftinije nego što bi to bilo na tržištu“, objašnjava se za Forbes.

11.10. (12:00)

Super zvuči, no tko bi se odrekao četiri zida pod svojom čizmom?

Zadružna stanogradnja kakva se prakticirala u prošlosti nudi moguće rješenje za današnju stambenu krizu

Zadružna stanogradnja, popularna prije stotinu godina, možda bi danas mogla biti rješenje za nedostupnost stanova. Primjeri iz Ljubljane i Zagreba pokazuju kako su organizirane zadruge gradile pristupačne domove. Iako su današnji državni programi subvencija stanovanja u Hrvatskoj pridonijeli rastu cijena, zadružni modeli, poput onog u Križevcima, nude novu nadu. Rekonstrukcija vojarne u stambenu zgradu prema etičnom financijskom modelu pokazuje potencijal, no ostaje pitanje može li ovakav pristup postati šire prihvaćen u suvremenom društvu. Forbes

01.10. (13:00)

Hoćeš jeftiniji stan? Kreni s ekipom u zadružnu akciju

Vodič za pokretanje stambene zadruge, podijeljen u nekoliko ključnih faza

  1. Faza 0 – Prvi koraci:
    Održava se sastanak s gradonačelnikom i kreira strateški dokument za priuštivo stanovanje, zajedno s pravilnicima na lokalnoj razini.
  2. Faza 1 – Prostorna analiza i model:
    Odabire se adekvatno zemljište, kreira projektni program zgrade i izrađuje studija izvodljivosti.
  3. Faza 2 – Promocija i edukacija građana:
    Projekt se promovira, a građani sudjeluju u edukativnim radionicama o zadružnom stanovanju.
  4. Faza 3 – Natječaj za dodjelu zemljišta:
    Definiraju se uvjeti i kriteriji za dodjelu zemljišta, a nakon toga se bira zadruga koja će graditi.
  5. Faza 4 – Realizacija:
    Stambena zadruga osniva se i vodi projekt izgradnje zgrade, uključujući i financijske aspekte.
  6. Faza 5 – Korištenje i upravljanje zgradom:
    Stanari i zadruga upravljaju zgradom i rade na njenom daljnjem razvoju.

Ovaj kompleksni proces ovisi o podršci jedinica lokalne samouprave, a stambene zadruge često pružaju povoljniju opciju stanovanja u usporedbi s tradicionalnim kupovanjem stana ili kuće. Savjeti

30.09. (14:00)

Još da bi se kod nas netko htio odreći vlasništva, to bi bilo super

Primjer zadružne gradnje u Sloveniji – male građanske vile jeftino su se iznajmljivale članovima

Kuće će uskoro proslaviti stotu obljetnicu, a dio su jednog od najambicioznijih projekata zadružne gradnje u Sloveniji, koji je organizirala stambena zadruga “Stan in dom”, osnovana prije gotovo jednog stoljeća. Radi se o udobnim građanskim vilama, sličnih veličina. Projekt je osmišljen tako da je zadruga kupila nešto više od 26 tisuća četvornih metara zemljišta. Dio objekata izgradila je sama te ih potom iznajmljivala svojim članovima po sniženim cijenama, dok su dio objekata prema zajedničkim nacrtima gradili pojedini članovi, koji su za gradnju mogli dobiti i povoljan kredit. Cijene kuća kretale su se od 100 do 130 tisuća dinara u vrijeme kad je činovnička plaća bila oko 3 tisuće, a radnička tisuću dinara mjesečno. Forbes

20.09. (20:00)

Zadruga? Je li to neki novi reality show?

Psihologija Hrvata – Jesmo li spremni za zadružno stanovanje? Sudeći prema anketi, baš i nismo

U Hrvatskoj, unatoč velikom broju praznih nekretnina, podstanarstvo je rašireno, osobito među mladima. Problem s priuštivim stanovanjem dodatno otežavaju visoke cijene i apartmanizacija. Rješenje u obliku stambenih zadruga nije popularno jer Hrvati nisu upoznati s tim konceptom. Gotovo 90% ispitanika nema iskustva s njima, a razlog leži u nedostatku institucionalne potpore i ugašenom Hrvatskom savezu zadruga. Iako ovaj model uspješno funkcionira u drugim europskim zemljama, kod nas zadrugarstvo ostaje marginalizirano i neprepoznato. Savjeti

05.08. (12:00)

Samo da se zna, da sam gazda ja

Džanović: Gdje su nestale stambene zadruge?

Tržište nekretnina u Hrvatskoj cjenovno je na vrhuncu, a po svemu sudeći taj će se plafon još i podizati. Živjeti kao podstanar, pogotovo mladima i/ili samcima, često je neopisiv financijski udar. Može li današnja ideja o ponovnom pokretanju stambenih zadruga zaživjeti? Stambene zadruge, organizacije koje su tražile priuštivo stanovanje postojale su kod nas i prije Prvog svjetskog rata, a u Jugoslaviji bile su normalna stvar, produžetak poduzeća. Osim osobne ušteđevine članova, financijsku konstrukciju stanogradnje kroz zadružni model činila su javna sredstva namijenjena stanovanju, materijalni resursi koje su zadrugari mogli unijeti u fond zadruge.

U Hrvatskoj su ukinute odlukom Ustavnog suda 2000. godine, no ipak je kasnije omogućeno osnivanje zadruga, samo što se one baš ne koriste. Ako kao društvo i dalje potičemo samo vlasništvo nad stanom kao jedinu stambenu sigurnost, što vidimo da u praksi ne funkcionira, onda će bilo kakvi drugi oblici stanovanja poput podstanarstva ili zadružnog stanovanja ostati nesigurni. Jasmina Džanović za Savjete.