Boravak u zatvorenom nas zaglupljuje - Monitor.hr
02.11.2015. (15:54)

No air

Boravak u zatvorenom nas zaglupljuje

Vrijeme provedeno u zatvorenom prostoru, pod utjecajem zagađenog uredskog zraka, čini nas glupima, upozoravaju znanstvenici. Naime, i samo umjerena izloženost ugljičnom dioksidu utječe na rad mozga i odlučivanje, a efekti su još gori ako se u uredu provodi više sati. Salon


Slične vijesti

13.12. (16:00)

Kad stan pretvoriš u ured

U stambenim zgradama moći će se obavljati ‘tihe i mirne djelatnosti’

Tiha i mirna djelatnost podrazumijeva gospodarsku djelatnost koja se obavlja tako da se ne čuje niti prouzrokuju vibracije u susjednim stanovima i zajedničkim dijelovima zgrade te da je prilikom obavljanja gospodarske djelatnosti u stanu stalno prisutna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja. To su primjerice knjigovodstveni servisi, javni bilježnici, odvjetnički uredi i slični.  Za obavljanje takvih djelatnosti nije potrebna (pored registracije) i suglasnost suvlasnika budući da ista ne utječu negativno na život stanara. Za druge djelatnosti koje se sve češće obavljaju u takvim prosotrima, poput organiziranog vježbanja, plesa i sličnog potrebno će biti ishoditi dozvolu o promjeni namjene prostora. Zgradonačelnik

18.09. (18:00)

Nigdar ni bilo da ni nekak bilo...

‘Nitko danas više ne želi raditi’ – kratka povijest

@adamrobertbest A brief history of how nobody wants to work anymore. People have been saying the same thing for hundreds if not thousands of years. Credit to Paul Frairie for putting it together, he’s an incredible follow and puts stuff out like this all the time. #work #funny #rant ♬ original sound – Adam Best

04.09. (20:00)

Roboti ionako ne žele ići na more

Osnovni problem algoritmima upravljanog rada jest ideja da se ljudski odnosi i ljudska produktivnost mogu potpuno kvantificirati

Primjena algoritama sve je češća u suvremenim radnim odnosima – gotovo svaka iole digitalizirana tvrtka koristi softvere i uređaj za nadzor pa i modifikaciju ponašanja zaposlenika. Riječ je o procedurama i pravilima ponašanja napisanima matematičkim formulama i prevedenima na računalne jezike, u softverske algoritme, koji više ili manje na daljinu i više ili manje automatski upravljaju radnicima, tako što ih discipliniraju pa i sankcioniraju, ako ne čine ono što je propisano. Na Netokraciji su razgovarali s nekoliko sugovornica na tu temu, a zaključci su kako i takvi automatizirani strojevi zahtijevaju ljudsku asistenciju, poput automatskih blagajni u dućanu, a pitanje je koliko je važan ljudski faktor kakve aplikacije nemaju. A tu je i problem zloupotrebe platformnog rada, zbog čega su na udaru sami radnici, čiji se rad obezvrjeđuje.

27.03. (19:28)

U Austriji radnici po satu zarade triput više nego u Hrvatskoj

27.03. (17:00)

Poslodavci dislike this

Petodnevni radni tjedan mogao bi uskoro postati stvar prošlosti, sve više radnika želi raditi četiri dana

Temu četverodnevnoga radnog tjedna pod svjetla reflektora vratilo je zadnje istraživanja na tu temu. U istraživanju su sudjelovali radnici iz 61 kompanije u Velikoj Britaniji koji su svojim poslodavcima dali obećanje da će u 80 posto radnog vremena ispuniti 100 posto svojih zadataka. Na kraju istraživačkog ciklusa gotovo 89 posto kompanija i dalje je provodilo politiku četverodnevnoga radnog tjedna, a najmanje 51 posto njih je četverodnevni radni tjedan učinilo stalnim. Učinci skraćenoga radnog vremena bili su ‘iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke‘, navodi se u izvješću. Zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života i općem zadovoljstvu životom te manjoj iscrpljenosti od posla. Lider

02.02. (00:00)

Ali za istu plaću

Skraćeni radni tjedan povezan s visokim razinama zadovoljstva i boljim zdravljem

Postoje vrlo dobri dokazi da je četverodnevni tjedan povezan s visokim razinama zadovoljstva, boljim zdravljem i većom ravnotežom između poslovnog i privatnog života, kaže profesorica psihologije rada i organizacije jednog njemačkog sveučilišta. Zapravo ne želimo žrtvovati cijeli život zbog rada, već bi trebalo postojati nešto iznad toga, što daje više vremena za kućanske poslove, brigu o djeci ili hobije. Prelazak na četverodnevni radni tjedan u početku može biti neobičan i za zaposlenike i za tvrtke, ali dugoročno se isplati. Eksperimenti s kraćim radnim tjednom još uvijek su u tijeku u Njemačkoj, a na Sveučilištu u Münsteru potom će znanstveno evaluirati rezultate. tportal

28.01. (12:00)

Trajno produženi vikendi

Njemačka uvodi eksperimentalni četverodnevni radni tjedan

Eksperiment u kojem će biti 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici (Index). Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima. Četverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati, kažu. Poslovni

03.01. (09:00)

Radnik na struju i bez gableca

Vruće tržište rada: Ili ćete zapošljavati strance ili ćete kupovati robote

Sve veće probleme s radnom snagom, i to ne samo u smislu rasta plaća već i motiviranosti, ima i tvrtka Kanaan, a planira ih također riješiti uvozom. Doduše, umjesto Nepalu, Indiji i Kini, oni se okreću Norveškoj, otkud planiraju uvesti robote. Mladi su ljudi prilično nezainteresirani i sve manje motivirani. Sve je teže pronaći kvalitetne radnike, tako da sada imamo opciju – ili zapošljavati strance ili kupiti robote. Trenutačno pregovaramo o kupnji robota, koji bi zamijenili radnike na pakiranju. Jedan robot mijenja dva radnika, a s obzirom na to da imamo četiri smjene, u konačnici će zamijeniti osam radnika u proizvodnji. Investicija u jedan robot iznosi 250 tisuća eura, ali kada izračunate današnje troškove rada, jasno je da se ta investicija isplati već u dvije godine. Lider

25.12.2023. (12:00)

Nije samo honorar

Digitalne radne platforme i što znači raditi preko njih

Rad putem digitalnih platformi omogućio je ubrzani razvoj tehnologije 21. stoljeća, a on se itekako razlikuje od “starih” i ustaljenih oblika rada na koje smo svi navikli. Tu se prvenstveno misli na obrasce rada kao što su radno vrijeme, klasični odnos poslodavac – zaposlenik, mjesto rada, organizaciju rada… Prednosti takvog rada su inovativnost, otvaranje novih radnih mjesta, fleksibilnost, dok su nedostaci nesigurni radni uvjeti, netransparentno djelovanje na tržištu itd. Takav rad će se po novome nadzirati od Nove godine. Nedavno je osnovan i prvi sindikat radnika digitalnih platformi (SRDP) koji okuplja radnike koji rade na digitalnim platformama, a platforma je kao poslodavac po sklapanju ugovora o radu obavezna osigurati niz stavki za svog radnika. Savjeti

29.11.2023. (09:00)

Malo nosiš papire okolo jedno vrijeme, ali da se srediti

Možete biti stalno zaposleni i istovremeno voditi paušalni obrt

Imate svoj paušalni obrt, no posao ne ide kako treba ili vam se pak ukazala prilika i za stalno zaposlenje koju razmišljate prihvatiti zbog svih financijskih izazova. Pitanje svih pitanja glasi: možete li biti zaposleni negdje drugdje, a i dalje ostati paušalist koji će zadržati svoj obrt? Mijenja li se pritom vaš status i ako da, kako? Odgovor je – da. Možete biti i zaposlenik na puno radno vrijeme kod drugog poslodavca i paušalist i da, vaš se status mijenja. No nije ništa komplicirano niti nepremostivo. Važno je samo da vas poslodavac prijavi na zdravstveno i mirovinsko, koje više kao obrtnik ne morate plaćati (uz vašu prethodnu odjavu, odlazak u Poreznu upravu itd…) Savjeti