Bojkot potrošnje i zamrzavanje cijena: Malo je vjerojatno da pad prodaje obuzda inflaciju - Monitor.hr
07.02. (21:00)

Svi bojkotiraju, ali cijene se ne boje

Bojkot potrošnje i zamrzavanje cijena: Malo je vjerojatno da pad prodaje obuzda inflaciju

Potrošači u Hrvatskoj nastavljaju s bojkotom kupovine kao odgovor na visoke cijene, uz Vladine mjere kontrole cijena koje sada obuhvaćaju 70 proizvoda. Unatoč padu prometa u trgovinama tijekom bojkota, cijene i dalje rastu, a Hrvatska bilježi najvišu stopu inflacije u eurozoni. Istovremeno, Vlada povećava porezne prihode od PDV-a, dok rast plaća dodatno potiče potrošnju. Uz smanjenje domaće proizvodnje i rastuću ovisnost o uvozu, pitanje je hoće li poduzete mjere uopće donijeti konkretne rezultate. Faktograf


Slične vijesti

09.03. (10:00)

Odrekli smo se odricanja

Beck: Šteta da je bojkot trgovina splasnuo baš kad je počela korizma

Da je još malo izdržao, mogao se poklopiti s odricanjem od, recimo, cigareta, alkohola i čokolade – tipičnih žrtvica poznatih Hrvata i Hrvatica o kojima nas onda izvješćuju mediji. Piše Boris Beck za Večernji list. Post je uopće jedini element religioznog koji je našao mjesto u popularnoj kulturi, ali samo kao posebna vrsta dijete. New age teorija kaže da gladovanje rastapa najprije najbolesnije stanice, pa bismo onda iz mršavljenja trebali izaći zdraviji i jači. Identična teorija se primijenila na bojkot dućana – posteći od šopinga, ubit ćemo masne i degenerirane stanice inflacije, i ući u nastavak godine sa zdravijim i jačim kućnim budžetom. Ekonomija države ne razlikuje se od gospodarenja tijelom: prežderavanjem i opijanjem ubrzavamo svoju smrt, a nesposobnošću da se kontroliramo pred punim policama podjarujemo rak-ranu cijena.

27.02. (21:00)

Petkom se bojkotiralo, a ostale dane - gužve

Hrvati početkom godine trošili više unatoč bojkotima

U razdoblju od 1. do 31. siječnja 2025. godine, broj računa veći je za otprilike 4 milijuna (rast od 2,34 posto) u odnosu na isti mjesec 2024., a ukupni je iznos računa porastao za 258 milijuna eura, tj. 10,03 posto, pokazuju podaci Porezne uprave. Valja uzeti u obzir da su bojkoti krenuli sredinom siječnja, a u veljači se trošilo za oko 7 posto manje nego prije godinu dana. Inflacija je sigurno imala ulogu u povećanju ukupne potrošnje, ali podatak da je potrošnja porasla više nego dvostruko u odnosu na inflaciju sugerira da su postojali i drugi čimbenici, poput veće sklonosti trošenju. Lider

21.02. (18:30)

A, to još uvijek traje?

Bojkotira se i danas, no više se o tome toliko ne izvještava i piše

Danas je, inače, opći bojkot. Bojkotiraju se i benzinske i kafići. Platforma Halo, inspektore jučer je organizirala protestno okupljanje ispred HNB-a, među ostalim zbog najave povećanja naknada banaka i cijena teleoperatera (Index). Prema podacima Porezne uprave (PU), broj računa u trgovini na malo u petak do 15,00 sati veći je za 4 posto, dok je ukupni iznos izdanih računa manji za jedan posto u odnosu na prošli petak kada se također provodio bojkot, a odnosu na petak 17. siječnja kada nije bilo bojkota, broj računa manji je za 3 posto, a iznos za 5 posto. Podatke o stvarnom utjecaju bojkota trgovina u RH doznat ćemo 5. ožujka, kada Državni zavod za statistiku prema rasporedu objavljuje promet u trgovini na malo za siječanj. Nacional

15.02. (17:00)

Žaba je već kuhana

Njemački mediji o bojkotu trgovina kod nas: Ono što su turisti već odavno primijetili, sada primjećuju i domaći ljudi

Njemački mediji navode kako su visoke cijene već neko vrijeme problem u Hrvatskoj, što su na svojoj koži već osjetili turisti. Kažu da je bojkot očito donio rezultae, budući da je reagirala i politika smanjivanjem cijena. Međutim, skeptični su oko trajnosti uspjeha, i to zbog nadolazeće turističke sezone. „I dok ukupni troškovi kućanstava u Hrvatskoj iznose samo 75,7 posto srednje vrijednosti u Europskoj uniji, troškovi za živežne namirnice su sa 103,5 posto čak viši od onih u Njemačkoj”. No, ni kod njih nije bajno. DW

12.02. (13:00)

Romantično, na Valentinovo bez glutena

Halo, Inspektore: U petak ne kupujemo kruh, bureke, krafne…

Inicijativa Halo, inspektore poziva građane na jednodnevni bojkot pekarnica i trgovina u petak, 14. veljače 2025. Razlog su visoke cijene kruha, bureka, peciva i drugih pekarskih proizvoda, smanjena kvaliteta i težina (shrinkflacija) te neizdavanje računa. Organizatori ističu da su državne institucije pasivne unatoč ranijem smanjenju PDV-a na osnovne namirnice. Pozivaju roditelje, bake, djedove i prijatelje da podrže srednjoškolce, koji su inicirali bojkot, i time iskažu nezadovoljstvo stanjem na tržištu. Index… Forum

11.02. (08:00)

Neki bojkotiraju i zdrav razum...

Tjedan bojkota: trgovina, Thompsona i Remi

Iako je entuzijazam s vremenom oslabio, organizatori bojkota trgovina tvrde da je bojkot uspio – procjenjuju da je potrošeno 108 milijuna eura manje, a Vlada je nakon toga zamrznula cijene nekih proizvoda. Drugi bojkot vezan je uz nagrade Porin nakon što se tamo našla Thompsonova pjesma. U žiži zbivanja pronašla se pjevačica Elementala, Mirela Priselac Remi, koja je doživjela verbalno nasilje, pa i prijetnje smrću. S druge strane, Thompsonovi branitelji tvrde da hitove određuje publika, a ne ideologija (a opravdavaju i samo nasilje nad njom).Sve u svemu, bojkoti su postali novi hit u Hrvatskoj – bilo da se radi o dućanima, glazbenim nagradama ili međusobnim obračunima na društvenim mrežama. Faktograf

 

09.02. (13:00)

Police pune, a kasa prazna. Pa ti drži cijene

Figenwald: A gdje se smanjuje potražnja ako ne u trgovini?

Svatko tko nešto prodaje, idu osnove makroekonomije, pokušat će za to dobiti najbolju, odnosno najvišu moguću cijenu na tržištu. Ako potražnje ima, cijena je opravdana; ako potražnje nema, cijena pada jer je tržište nije ‘blagoslovilo‘. To je ekonomija, budalo. I, zaista, tu se nema što prigovoriti, riječ je o poznavanju makroekonomije za čvrstu dvojku na fakultetu. Moj je problem, doduše, sljedeći: kako se onda isti ti ljudi koji su jučer tumačili da agregatna potražnja mora pasti kako bi rast cijena, riječju inflacija, usporio danas hvataju za glavu zbog bojkota trgovaca? Široki bojkot, naime, upravo je to – organizirano i masovno smanjenje potražnje. Upravo ono ‘što je doktor savjetovao‘. Ili nije? Bilo to smanjenje potražnje rezultat dogovora ili individualnog djelovanja, za inflaciju je zapravo potpuno nevažno; važan je ishod, a to je smanjena potražnja. Usput budi rečeno, bojkot je također, što se prikladno zaboravlja, legitimno tržišno ponašanje. Vanja Figenwald za Lider.

08.02. (08:00)

Samo po kruh i mlijeko

Slabljenje bojkota u Hrvatskoj: Građani se vratili kupovini unatoč visokim cijenama

Unatoč organiziranom bojkotu trgovina i benzinskih postaja u Hrvatskoj, čini se da je entuzijazam građana za ovakav oblik prosvjeda protiv visokih cijena oslabio. Podaci Porezne uprave pokazuju povećanje broja i iznosa računa u odnosu na prethodne dane bojkota, što upućuje na to da se građani vraćaju uobičajenim kupovnim navikama. Organizatori bojkota, unatoč tome, ne odustaju i pozivaju na tjedni bojkot Konzuma. Ekonomski stručnjaci objašnjavaju kako je dugoročni bojkot neodrživ, a kao glavne uzroke visokih cijena navode strukturne faktore, globalnu inflaciju, geopolitičke poremećaje, rast minimalne plaće i druge čimbenike. Index

07.02. (15:00)

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni

04.02. (13:00)

Skupa država, skupa hrana, skupa šala

Ekonomist HUP-a: Nastavi li se bojkot trgovina, država bi se mogla naći u većim problemima

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić upozorava da bi nastavak bojkota trgovina mogao dovesti do recesije, jer je hrvatska ekonomija protekle dvije godine rasla na steroidima osobne potrošnje. Ističe da je kupovna moć porasla, ali i da su plaće u javnom sektoru neselektivno rasle. Kritizira visoke poreze i pretjeranu regulaciju te napominje da je Hrvatska među članicama EU-a koje su najmanje smanjile PDV na hranu. Zaključak: država je preskupa, a rješenja nisu jednostavna – osim možda gladnog naroda. N1