Bliski istok i pravila ratovanja po međunarodnom pravu - Monitor.hr
20.10.2023. (11:00)

Sad ti dokazuj

Bliski istok i pravila ratovanja po međunarodnom pravu

Izrael na Hamasov teror odgovara bombama, blokadom Pojasa Gaze, a možda i kopnenom ofenzivom. Što na to kaže međunarodno pravo – što je dozvoljeno i gdje počinju ratni zločini? Pravo Izraela na samoobranu od oružanog napada je nesporno, ali ona ima svoje granice. Sukobljene strane moraju činiti razliku između civila i boraca, između civilnih objekata i vojnih ciljeva. Ali, to samo znači da civili ili civilni objekti ne smiju svjesno biti meta napada. No, u Pojasu Gaze je gotovo nemoguće razlikovanje između civilnih i vojnih ciljeva, što je imperativ međunarodnog prava. Ako se Hamas stacionira u školama, džamijama i bolnicama i tamo ima svoje zapovjedne centre, onda su to legitimni vojni ciljevi. Zabranjuje se ciljano izgladnjivanje civilnog stanovništva. Evakuacija je legitimna, ali raseljavanje nije. DW


Slične vijesti

01.10. (19:00)

Bliski istok ključa: Iran ispalio rakete na Izrael, odjekuju sirene, apeliraju stanovnicima da ostanu na sigurnom

  • Počeo napad! Iran lansirao stotinjak raketa na Izrael (tportal)
  • U noći Bejrutom odjekivale eksplozije, SAD i Izrael su upozorili Iran u slučaju da odgovori na napad (Večernji), Iranci navodno otkrili i vrijeme i veličinu napada (Jutarnji), libanonski premijer: ‘Ovo je najopasnije razdoblje u libanonskoj povijesti’ (Nacional)
  • Pet stvari koje do sada znamo o ofanzivi Izraela u Libanonu: operacija je trenutno ograničena na sela blizu granice, žele pomaknuti tampon-zonu dalje na sjever kako Hezbolah više ne bi mogao granatirati sjever Izraela, Hezbolah je zatečen snagom izraelske vojske, no ne zna se koliko su snažni, gađa se Bejrut jer je tamo Hezbolah jak, problem su i pogođeni civili (DW)
  • Izrael je u posljednjim danima proširio napade i na Hezbolah u Libanonu i hutiste u Jemenu. Uz Hamas, Hezbolah i Huti dio su iranske “Osovine otpora”, saveza islamističkih milicija koje obuhvaćaju Irak, Siriju, Libanon, Gazu i Jemen, piše CNN. (N1)
  • Nakon objave da Iran sprema raketni udar skočile cijene nafte (Index)
  • Koliko je jaka iranska, a koliko izraelska vojska – Iran na ljestvici Global Firepowera zauzima 14. mjesto. Izrael na istoj ljestvici zauzima 17. mjesto (Index)
  • Izraelci objavili kartu raketnih napada Hezbolaha na Izrael (X)
25.06. (13:00)

Još jedan rat...

Galić: Netanyahu više nema opcija, kreće na Hezbolah

Iako premijer Izraela Netanyahu i dalje tvrdi da će se borbene operacije u Pojasu Gaze nastaviti do potpune eliminacije Hamasa, ni sam više u to ne vjeruje (ako je ikad vjerovao). S obzirom na to da IDF nije uspio osloboditi ni sve otete, “Operacija željezni mačevi” sve se više pretvara u vojnu, političku i ekonomsku katastrofu (izraelska ekonomija jako pati zbog nedostatka radne snage jer je mobilizirana, ali i mnogobrojnih Palestinaca koji su radili u Izraelu, i zbog nedolaska turista). I ovako ne baš omiljen premijer Netanyahu nema drugu opciju nego nastaviti ratovati. Izbori Netanyahu ne bi donijeli samo gubitak vlasti već i kraj političke karijere, a potencijalno i preseljenje u neki od izraelskih zatvora. Stoga ne čudi da ne želi ni čuti za mir jer ga samo rat drži na vlasti. Index

15.04. (13:00)

Nije nam dovoljno i ovoliko sukoba

Postoji strah da se sukobi na Bliskom istoku prošire

  • Nakon iranskog napada ta je regija vrlo blizu ogromne katastrofe, Iranski napad predstavlja opasnu eskalaciju, ali istovremeno poboljšava diplomatsku poziciju Izraela, ugroženu odmazdom nad Palestincima. Iran je vjerojatno morao reagirati u vidu zakašnjele samoobrane zbog izraelskog napada na njihovu ambasadu u Damasku. Napad je u strateškom smislu ograničen, ali ne i u simboličnom. Međutim, širenje rata nikome nije u interesu. DW
  • Vojni analitičar: Ako se dogodi odgovor Izraela, to je korak do trećeg svjetskog rata (Index)
  • Biden kaže da SAD neće sudjelovati u protunapadu Izraela na Iran (Nacional)
  • Francuska jača sigurnost oko sinagoga i židovskih škola, Velika Britanija odvraća Izrael od protunapada, objavili fotografije štete od iranskih dronova i projektila, Rusi razgovarali s Irancima, Kinezi kritiziraju Izrael i ne spominju iranski napad, otkazuju se letovi za Izrael (Index)
04.11.2023. (21:00)

Dobrodošla diverzija za Ruse

Uloga Rusije u ratu na Bliskom istoku

Ruski politolog Konstantin Pačaljuk u razgovoru za Deutsche Welle navodi dva argumenta zašto, po njegovom mišljenju, rat na Bliskom istoku ide na ruku Vladimiru Putinu. Prvo, ruska propaganda može strašiti vlastito stanovništvo, u stilu: „Gledajte, svi nas optužuju da smo započeli rat u Ukrajini i da smo loši. Ali Izrael se ponaša još gore. A Amerika ne može ništa. I uskoro će cijeli Bliski istok gorjeti, a vi znate kolika to vatra može biti.” Rusija sada može pokazati svoju bliskost s islamskim svijetom. No, Moskva više nema zapaženog utjecaja u regiji: ni u Siriji, ni u Egiptu, ni u Iranu. Ostaje samo pokazati arapskom svijetu da u Rusiji živi mnogo muslimana i da svi podržavaju Palestince, pa makar Hamas – koji kao terorističku organizaciju vide ne samo Izrael, već i SAD, EU, Njemačka i druge države – ne treba poistovjećivati ​​s Palestincima. DW

26.10.2023. (15:00)

Samo da rata ne bude (onog velikog)

Bačva baruta Bliski istok: strah od velikog rata

Scenarij strave izgleda ovako: izraelska vojna akcija u Pojasu Gaze s kopnenim trupama pokreće lančanu reakciju nemira i nasilja u regiji. Kako napreduje, sve je više skupina i država uvučeno u spiralu nasilja, moguće čak i SAD i Rusija. Hamas računa na veliki broj ccivilnih žrtava, što bi moglo uvući Iran u sukob. Još uvijek nije krenula kopnena ofenziva Izraela u Pojas Gaze, a mnogi državnici, uključujući i Joea Bidena, nadaju se da do nje neće ni doći. Ona bi mogla pokrenuti lančanu reakciju, počevši s napadima Hezbollaha. Jedino je malo vjerojatan upliv Rusije, kojoj rat na Bliskom istoku odgovara zbog prebacivanja fokusa s rata u Ukrajini. DW

14.10.2023. (11:00)

Sve će povući sa sobom

Širenje rata na Bliskom istoku moglo bi uništiti globalno gospodarstvo

Oštrija eskalacija mogla bi dovesti Izrael u izravan sukob s Iranom, dobavljačem oružja i novca za Hamas, koji su SAD i Europska unija proglasili terorističkom skupinom. U tom scenariju, Bloomberg Economics procjenjuje da bi cijene nafte mogle porasti na 150 dolara po barelu, a globalni rast pasti na 1,7 posto. Riječ je o recesiji koja bi oduzela oko bilijun dolara svjetske proizvodnje. Sukob na Bliskom istoku može izazvati potrese u cijelom svijetu jer je regija ključni opskrbljivač energijom i ključni brodski prolaz. Arapsko-izraelski rat 1973., koji je doveo do naftnog embarga i godine stagflacije u industrijskim gospodarstvima, najjasniji je primjer. Drugi sukobi imali su ograničeniji učinak, čak i kada su ljudski gubici bili visoki. Današnje svjetsko gospodarstvo izgleda zaista ranjivo. Lider

10.01.2023. (19:00)

Jordan i Egipat muči ekonomska kriza, u Tunisu je oporba bojkotirala izbore

Više od deset godina nakon Arapskog proljeća naslućuju se novi nemiri u regiji

Large internacionala ivana

Jačaju pozivi na opći štrajk, trgovine i obrti zatvaraju vrata, a radnici u različitim sektorima odbijaju ići na posao. Cijene goriva u Jordanu najviše su u povijesti zemlje, a vlada se pravda da ovise o kretanjima na globalnom tržištu. No, prosvjednici joj ne vjeruju jer cijene – stalno rastu. Slična ekonomska kriza kuha se i preko Crvenog mora, u Egiptu. Stopa nezaposlenosti raste, troškovi života rapidno rastu, a trećina stanovništva – odnosno više od 30 milijuna ljudi – živi u siromaštvu. Iz Tunisa je 2011. krenula revolucija koja se proširila diljem arapskog svijeta. Trenutno je zemlja u političko-predstavničkoj neizvjesnosti, nakon parlamentarnih izbora na kojima je zabilježen rekordno nizak odziv. Samo 8,8 posto glasača ubacilo je listiće u glasačke kutije zbog činjenice da je većina političkih stranaka u Tunisu izbore odlučila – bojkotirati. Novosti

28.08.2022. (15:00)

Neke od poruka potječu od ruskih državnih medija koji rade na arapskom jeziku

Rusija pobjeđuje u informacijskom ratu na Bliskom istoku

Svi znaju za ruske dezinformacije čiji su cilj govornici engleskog jezika, istaknula je nedavno u analizi za vašingtonski Institut za bliskoistočnu politiku Nadia Oweidat, profesorica koja istražuje digitalni aktivizam u arapskom svijetu. „Međutim, većina zapadnjaka ne shvaća da postoji jednako opasna – ako ne i opasnija – propagandna kampanja na arapskom jeziku koja trenutno radi na iskrivljavanju percepcije javnosti o ratu Rusije u Ukrajini”, napisala je Oweidat. „Rusi definitivno pobjeđuju u informacijskom ratu”, rekao je Mahmud al-Kitabi, sirijski izbjeglica koji živi u Francuskoj: „U Siriji prorežimski ljudi (pristaše Asadove autoritarne vladavine, op. ur.) vjeruju da SAD ispaljuje rakete na Rusiju, a Rusija se samo brani. Mnogi ljudi u Europi čak i ne shvaćaju da se tako nešto događa. Došlo je do potpunog prekida veze”. Deutsche Welle

11.06.2022. (23:00)

smrtonosni Adir

Izraelska vojska povećava pripreme za potencijalni udar na nuklearna postrojenja u Iranu

Izrael je povećao dolet na svojim F-35-icama, borbenim avionima pete generacije koji imaju znatno smanjeni radarski odraz što im (u teoriji) omogućava djelovanje duboko unutar neprijateljskih linija a da ih ne zapazi neprijateljska protuzračna obrana. S povećanim doletom, tvrdi Jerusalem Post, ovi avioni sada imaju mogućnost napasti ciljeve u Iranu bez dodatnog dolijevanja goriva u zraku. (…) List prilično direktno tvrdi kako ovo jačanje mogućnosti zračnih snaga dolazi u trenutku kada izraelska vojska diže razinu priprema za potencijalni udar na nuklearna postrojenja u Iranu. Jutarnji

20.06.2021. (17:30)

Riječima protiv kolonijalnih topova

Mitovi o britanskoj imperijalnoj dobronamjernosti i Palestini

Britanci su pokrenuli doseljenički kolonijalizam u Palestini bezbrižno i nesmotreno kao i u Australiji i na Novom Zelandu, i u Keniji i Rodeziji. Izraelsko nasilje u Gazi nije puka samoodbrana već dio duže priče doseljeničkog kolonijalizma koji datira iz perioda vrhunca evropskog kolonijalizma. Suprotno britanskim mitovima, doseljenički kolonijalizam je bio agresivni proces etničkog čišćenja utemeljen u rasizmu. Američka podrška izraelskom zalaženju u palestinsku teritoriju je podrška jedne doseljeničko kolonijalne nacije koju su stvorili Britanci drugoj. Nije slučajnost da je ova podrška postala posebno darežljiva tokom Trumpove administracije, koja je također bila otvoreno ponosna na bjelačku nadmoć u Sjevernoj Americi. Obračun sa historijom kolonijalizma ključan je za obračun sa samim kolonijalizmom. Piše Priya Satia za Al Jazeeru