Biti Homo sapiens: Samo mi na Zemlji - Monitor.hr
Jučer (20:00)

Kako smo mi jedini preživjeli hominidi, a svemir nam i dalje šalje ‘emojije’

Biti Homo sapiens: Samo mi na Zemlji

Članak razmatra istraživanja koja pokazuju da su različite vrste ljudi, poput Homo erectus i Paranthropus boisei, živjele istovremeno i dijelile isti prostor prije milijun i pol godina. Iako su koegzistirali, ne zna se u kojoj su mjeri dolazili u kontakt. Homo sapiens je jedini preživjeli hominid, a razlozi nestanka drugih vrsta ostaju misterij. Dok tragamo za vanzemaljskim životom, zaboravljamo na uništavanje vlastite planete i drugih oblika života. Milorad Milun za Novosti.


Slične vijesti

26.01. (18:00)

Imamo više predaka nego što smo mislili

Zemljom je koračalo najmanje osam različitih vrsta roda Homo, blisko povezanih s modernim ljudima

Prvi među njima, Homo habilis, poznat kao “majstor”, razvio se prije 2,4 milijuna godina u Tanzaniji, Keniji, Etiopiji i Južnoj Africi. Najdugovječniji među njima, Homo erectus, oblikovao je povijest gotovo 2 milijuna godina i prvi je kontrolirao vatru. Homo antecessor naseljavao je Europu prije 800.000 do 1,2 milijuna godina, dok je Homo heidelbergensis, s velikim mozgom i sofisticiranim alatima, obitavao u Africi, Europi i Aziji prije 700.000 do 200.000 godina. Homo naledi, s otkrićem u Južnoafričkoj Republici 2013., pokazao je naprednu emocionalnu inteligenciju, dok je Homo floresiensis, poznat kao “Hobit”, bio visok svega metar. Neandertalci, Homo neanderthalensis, s genetskih 99,7% sličnosti s modernim ljudima, bili su umjetnički nastrojeni i prilagodljivi, a izumrli su prije 40.000 godina. Posljednji u nizu, Homo sapiens, “mudri čovjek”, pojavio se prije 300.000 do 200.000 godina, s modernijim oblikom mozga prije 100.000 godina, šireći se s Afrike na sve kontinente. (IFLScience)

09.06.2023. (16:00)

Vrijeme okretanja jastuka na hladniju stranu

Zašto je nesanica češća ljeti – odgovor tražili u evoluciji

U ovome razdoblju godine često ljudi pate od nesanice, a za to su “krive” upravo neke od stvari koje ga čine tako privlačnim – duži dan i više temperature. Ovaj uzrok nije tako banalan, barem to smatraju znanstvenici jer, kako tvrde, ova naša osjetljivost ima svoje uzroke u dalekoj prošlosti. Dio našega evolucijskog naslijeđa je upravo kod upisan u naš DNK koji smo naslijedili od predaka koji su živjeli po špiljama, u kojima je bilo mračno i hladno kada bi se ugasilo ognjište. Takvi su uvjeti tisućama godina uvjetovali ljudskome mozgu da proizvodi melatonin, hormon sna, koji osigurava kvalitetan odmor. Ako je prevruće i ako nam je tjelesna temperatura previsoka, melatonin ne može sniziti temperaturu, i to nam otežava ne samo zaspati, već i spavati cijelu noć. Green

19.03.2018. (17:37)

Novo istraživanje potvrdilo da je moderni čovjek imao zajedničke potomke i s Neandertalcima i s Denisovancima

25.01.2018. (21:58)

Čukundeda pećinar

Pronađeni najstariji fosili čovjeka van Afrike – stari 194.000 godina

U Izraelu su otkriveni dosad najstariji fosili čovjeka van Afrike što mijenja povijest širenja homo sapiensa. Zubi pronađeni u pećini Misliya stari su 194.000 godina i čak 50.000 godina su stariji od najstarijih dosad pronađenih fosila čovjeka van Afrike, što znači da je čovjek barem toliko ranije napustio Afriku i počeo se širiti po ostatku planete. Ovo otkriće govori i o rutama kojima se homo sapiens širio, a otvara i nove teorija o miješanju homo sapiensa s drugim, arhaičnih homanoidima. Najpoznatije dosad otkrivene kosti homo sapiensa stare su 300.000 godina. Live Science

22.09.2017. (10:46)

Mozak neandertalaca razvijao se sporije od mozga homo sapiensa – njihov se mozak još razvijao dok je naš već bio do kraja razvijen

07.06.2017. (21:58)

Hej, šta ćeš ti tu?!? I tada?!?

Maroko: Pronađeni najstariji fosili čovjeka – stari 300.000 godina

Znanstvenici su u pećini Jebel Irhoud u Maroku pronašli fosilizirane kosti homo sapiensa stare 315.000 godina, što bi moglo promijeniti povijest čovjeka. Prva novost je da su ove kosti daleko starije – najstarije dosad pronađene kosti homo sapiensa su iz današnje Etiopije i stare su između 160 i 195 tisuća godina. Druga je mjesto pronalaska – dosad se mislilo da je istočna Afrika kolijevka čovječanstva iz vremena prije otprilike 200.000 godina te da su svi moderni ljudi potekli od te populacije. Ovaj pronalazak iz zapadne Afrike sugerira da je homo sapiens puno stariji te da se raširio po Africi čak 100-tinjak tisuća godina ranije, što afričku priču naše vrste čini mnogo kompleksnijom nego što smo mislili. The Atlantic

22.09.2016. (22:49)

Hrvatski znanstvenici sudjelovali u velikom istraživanju o migracijama Homo sapiensa – dva uspješna širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike, prije 120.000 godina i prije 75.000 godina, ostavila potomke u suvremenom svijetu

15.10.2015. (08:23)

Kriš-kraš Matijaš

Ljudska evolucija oblikovana je križanjem

Znanstvenici sve češće nalaze primjerke ostataka Homo sapiensa s nekim postotkom DNA-a koji pripada drugoj vrsti, koja joj je prethodila – neandertalaca ili denisovanaca pa sad vjeruju kako je upravo križanje s drugim vrstama, što u prirodi nije rijetkost, zaslužno za preživljavanje ljudske vrste koja je iz Afrike naseljavala ostatak svijeta. Neki znanstvenici pak smatraju da je cijela ljudska vrsta rezultat hibridizacije i da je upravo zbog toga opstala, dok su drugi nešto oprezniji s donošenjem zaključaka. BBC

01.10.2015. (14:10)

Java bio osjetljiv na stres

Zašto je homo sapiens jedina preživjela čovječja vrsta?

Neandertalci su bili bolje pripremljeni za lov u šumi od modernih ljudi, no kad je klima u Europi počela oscilirati, šume su postale otvorenije, više nalik afričkim savanama na koje su moderni ljudi navikli. Osim toga oni su navikli i loviti veći broj životinjskih vrsta. “Moderni ljudi su jednostavno našli više načina za djelovanje pod stresom”, kaže John Stewart sa sveučilišta Bournemouth. BBC

29.05.2015. (10:53)

Homo kameniens

Pronađeno oruđe staro 3,3 milijuna godina

Ljudska vrsta roda Homo ipak nije otkrila uporabu oruđa – za to su zaslužne mnogo starije vrste, koje još nisu imale razvijen veliki mozak, zaključili su znanstvenici na temelju otkrića 3,3 milijuna godina starog kamenog oruđa pronađenog u pustinjskim predjelima u blizini jezera Turkane na sjeverozapadu Kenije. Pronađeno oruđe starije je pola milijuna godina od najstarijih pronađenih fosila roda Homo, a obuhvaća obrađeno kamenje oštrih rubova te primitivne čekiće. Net