Srednjoškolci koji redovito putuju HŽ-im iduće ljeto imaju pravo na jednu besplatnu kartu za bilo koju relaciju u Hrvatskoj. Poslovni…
Vožnja vlakom trenutno je ekološki najprihvatljiviji način prijevoza, a kako bi Hrvatska išla ukorak s Europom, potrebna su ulaganja u željeznički infrastrukturu i nove vlakove, koji bi išli na hibridni pogon. Končar – Električna vozila i HŽ Putnički prievoz potpisali su ugovor o kupoprodaji šest elektrodizelskih motornih vlakova, a koji će zamijeniti nagibne vlakove koji na relaciji Zagreb – Split voze još od davne 2004. godine. Novi vlakovi su hibridne izvedbe pa će se na elektrificiranoj pruzi napajati iz kontaktne mreže, a na neelektrificiranoj pruzi kao izvor energije koristit će dva dizelska motora. Ovaj projekt modernizacije hrvatskog željezničkog prometa financira se iz zajma Europske investicijske banke (EIB), a u vrijednosti je od 57,3 milijuna eura. Green
Putovanje vlakom kao alternativnim i održivim prijevoznim sredstvom nikad nije bilo lakše, posebice za mlade koji od 1. listopada mogu putovati po cijeni od nešto manje od 10 eura, odnosno 74 kuna. Riječ je o pilot projektu Hrvatskih željeznica u vezi povoljnijeg prijevoza redovnih studenata kojim se po jedinstvenoj cijeni mjesečne karte omogućava neograničeno korištenje željezničkog prijevoza. Green
U studenom 2013. godine, HŽ Infrastruktura potpisala je sa zajednicom ponuditelja predvođenih španjolskom tvrtkom Técnica y Proyectos S.A. (TYPSA) ugovor za projektiranje obnove i izgradnje drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, faza 2 i 3. Posao je trebao biti dovršen u roku od tri godine. Očekivalo se i da će radovi krenuti 2017. godine i završiti do 2021. godine. Ništa se od toga nije dogodilo, ali su zato porasli troškovi projektiranja i nestalo je 3,5 kilometara pruge. Da je dio pruge nestao, sugerira Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO). Obnova i izgradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska postalo je jedno od značajnijih ulaganja predviđenih NPOO-om. HŽ Infrastruktura na svojim mrežnim stranicama navodi da je duljina te poddionice 25,5 kilometara. Gdje su nestala 3,5 kilometra pruge, pitanje je koje se logično nameće. Iz tvrtke kažu da je i planirana biti kraća, no kako Faktograf otkriva, projekt zamišljen prije devet godina doživio je izmjene, dok su u dokumentima i dalje prikazivali stari projekt.
Željeznički promet u Hrvatskoj se već godinama zapušta, dok je u ceste poprilično ulagano. I to u doba kada se u Europi forsira željeznica kao ekološka alternativa za cestovni promet. Hrvatska nema mogućnost tražiti perspektivu u željeznicama sve dok ne ukine poslovanje željezničkih poduzeća po kojem svatko svojom imovinom trguje kako ga je volja, bez regulacije i nadzora. Takvo stanje može se dokinuti samo nacionalnim zeleno-lijevim politikama koje će željeznicu vratiti u kohezivnije i centraliziranije organizacijske oblike. Nadalje, dokinula bi se ovisnost o EU-fondovima u „točkasto” raspršenim ulaganjima koja ne odgovaraju potrebama putnika. Instrumenti javne nabave koji pogoduju ovisnosti o uslugama stranih kompanija u projektima obnove i modernizacije, bili bi odbačeni. DW
Krenuli smo sa splitskog željezničkog kolodvora u četvrtak navečer vlakom za Osijek i natrag, na vožnju dugu 30-ak sati, kako bismo iz prve ruke doznali kako izgleda voziti se u jednom od najsporijih brzih vlakova na svijetu. Prema mobilnim aplikacijama koje smo koristili, “ekspresna” vožnja Hrvatskih željeznica najčešće se kretala 30 kilometara na sat, ponekad i 20, iznimno rijetko 50. Zlobnici će reći da je toliko spor da se njegova vožnja ne mjeri satom, nego kalendarom. Vlak je u povratku tradicionalno kasnio. Došli smo sat i 27 minuta izvan zakazanog vremena. Trebalo nam je 14 sati i 10 minuta od Osijeka do Splita. Koliko je poznato, brzi vlak na toj relaciji kasni gotovo svaki put otkad je linija uvedena. A od Splita do Osijeka nam je trebalo 13 sati i 43 minute… piše svoj putopis Andrea Topić za Index.
Iskustvo s puta im je grozno. – Spavali smo na podu. Vlak je bio pretrpan putnicima. Jedva smo preživjeli. Sad ćemo spavat do večeras ako uopće nađemo apartman – kazala su nam pospani Martina, Celia, Nik, Victoria i Candil iz Madrida. Predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz, Željko Ukić kaže: “Vlak je ograničenog kapaciteta, svega 290 sjedećih mjesta i pod obaveznom rezervacijom. Nažalost, gužve su se dogodile jer se veliki broj mladih ljudi našao na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, nisu imali rezervacije, imaju međunarodne karte, s njima mogu putovati i u Hrvatskoj i ono što smo uspjeli napraviti, dodali smo maksimalan broj vagona koji su u tom trenutku bili na raspolaganju i tako pokušali riješiti problem. HŽ ima ograničene kapacitete, ograničen broj vagona i lokomotiva i teško je u ovakvim situacijama rješavati ovakve pojave koje se iznenadno pojave.” Slobodna
Na trasi najvećeg strateškog projekta u Hrvatskoj, gradnji nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo nalaze se brojna staništa šišmiša, ćuka, žabe žutog mukača i pjegave strizibube pa je početak projekta na čekanju. HŽ je već trebao zatražiti studiju utjecaja na okoliš, projekt je naime najavljen prije 15 godina, no to nije napravljeno pa će gradnja pričekati još barem godinu dana. RTL…
Ministar Butković je najavio nastavak ulaganja u željeznicu i u idućim godinama, a idući tjedan bit će potpisan i ugovor za nabavu nova 22 vlaka za HŽ Putnički prijevoz, projekta čija je vrijednost više od milijardu kuna. I time će, uz sve infrastrukturne investicije, Hrvatska kroz nekoliko godina dobiti moderan željeznički sustav kakav treba imati, kazao je Butković, dodajući kako je dobro što se krenulo i s natječajem za prvu dionicu nizinske pruge do Rijeke Hrvatski Leskovac-Karlovac, za što su osigurana sredstva i očekuje da će se do kraja ove godine biti izabran izvođač. N1
Putnici u željezničkom prometu od jučer u slučaju kašnjenja vlaka imaju pravo na odštetu, odnosno povrat novca, uz neke uvjete. Za kašnjenje od 60 do 119 minuta naknada se isplaćuje u visini od 25% cijene karta, a za kašnjenja dulja od 120 minuta 50% cijene karte. Naknada naknada za kašnjenje koja iznosi manje od 4 eura (u kunskoj protuvrijednosti) neće biti isplaćena. Na novac se čeka mjesec dana. RTL…
Vlak koji je u Splitu povezivao autobusni kolodvor Kopilica s glavim kolodvorom na Rivi, a uveden je u lipnju ove godine, ukinut je. Taj “splitski metro” vozio je do kolodvora pune četiri minute kroz pothodnik izgrađen krajem sedamdesetih, uoči Mediteranskih igara.