Beroš se zna zezati na vlastiti račun - Monitor.hr

Slične vijesti

01.12. (18:00)

Ja čujem samo pucanje medijski prenapuhnutog balona

Jergović: Vili Beroš smo svi mi ili Vili Beroš nije ni on sam

Publika se to ovih dana pita, i opet se jednako ogleda i zrcali u Viliju Berošu kao prije četiri godine. Samo što on sada više nije junak i pravednik, on nije velikodušni rukovoditelj jedne diktature koja je provođena za naše dobro (a koja to diktatura, da prostite, nije provođena za naše dobro?), nego je on najednom postao utjelovljenje općeg zla i razbojništva. Prije četiri godine, ili do jučer, reklo bi se: Vili, to smo svi mi! A sad Beroš nije baš nitko od nas! Događa se to i događalo se mnogo puta u bližoj i daljoj povijesti, ali je važno da dva iskustva i dva saznanja međusobno budu povezana sjećanjem. A čim su sjećanjem povezana, na putu smo da shvatimo da nijedno od ta dva iskustva nije autentično i istinito. I da su oba opasna po zajednicu i svakog pojedinačno.

U Berošu smo se i prvi, i drugi put zrcalili isključivo kao neslobodni ljudi. U vrijeme epidemije stvar je trebala biti relativno jednostavna i krajnje racionalna: treba se štititi medicinskim maskama, jer one čine zid uzročnicima bolesti; treba se cijepiti, jer je cjepivo način da se prevari bolest. I tu bi morala važiti ista pravila za sve, barem dok svi posjedujemo slično koncipirana fizička tijela. Duše s time nemaju veze. Pa prema tome, samozvani gospodari ljudskih života, među liječnicima, političarima ili duhovnicima, nemaju prava da provode diskriminaciju. To je akt nasilja, koji se ne razlikuje pretjerano od nasilja u kojem je Vili Beroš sudjelovao u sljedećoj svojoj medijski prezentiranoj pojavi. Zašto nam se to prvi put sviđalo, a sad nam se ne sviđa? Miljenko Jergović za svoj blog.

01.12. (09:00)

Pitajmo faktologa

Beck: Ne, bivši ministre, slučaj preplaćivanja opreme mediji nisu prikazali lošijim nego što jest

Prije nego je detonirana ručna bomba na tulumu u Kninu, netko ju je snimio i objavio na Instagramu, a mediji su fotografiju prenijeli, ali uz intervenciju. Zelena konzerva piva i kockasta boca žestice između kojih se bomba smjestila, bile su zamućene da ne bi to bilo shvaćeno kao marketing. To je naša svijest: iako se i kroz zamućenje jasno vidi da su to Heineken i Jack Daniel’s, netko je smatrao da to treba prikriti; no bombu nisu zamutili, i jasno su napisali da se radi o modelu M-75 – piće jest opsceno, ali oružje nije, piše Boris Beck za Večernji list. Srećom taj se medijski refleks nije uključio kad je Vili Beroš izašao iz zatvora s knjigom, pa smo jasno vidjeli da je deset dana u samici čitao Faktologiju, a jasno se vidjelo i ime izdavača, VBZ. Knjiga ima 374 stranice i može je pročitati samo čovjek u samici. Počinje s logičkom greškom.

Oni koji više znaju o javnim nabavama od mene, kažu da se preko medicinske opreme zamrači najviše love, čak se ni u cestogradnji ne mrkne koliko u zdravstvu. Ako sada napišem da u Hrvatskoj postoji šef carine koji je u stanju držati reagense za bolnice sve dok im ne bi istekao rok trajanja, osim ako mu ne bi dali mito, zar to medij daje lažno lošu sliku ili je riječ o nečovjeku i monstrumu, koji nije ništa manje ubojica od onoga u Kninu što je mladima dao bombu? Narod

26.11. (20:00)

Preporuke iz zatvora

Knjiga koju je Beroš čitao u zatvoru: Bestseler NY Timesa, svojevrsni self-help

Kada nam netko postavi jednostavna pitanja o globalnim trendovima: koliki postotak svjetskog stanovništva živi u siromaštvu, zašto se broj ljudi u svijetu povećava, koliko djevojčica završava osnovnu školu, sustavno biramo pogrešne odgovore. Toliko pogrešne da će čimpanza, koja odgovore bira nasumice, uvijek bolje pogoditi od učitelja, novinara, dobitnika Nobelove nagrade ili investicijskog bankara’, stoji u opisu knjige na stranicama izdavača. ‘Hans Rosling, vrsni švedski liječnik i statističar, uz pomoć Anne Rosling Rönlund i Olea Roslinga u ‘Faktologiji’ predstavlja novo radikalno objašnjenje zašto se to događa i otkriva deset instinkata koji iskrivljuju našu perspektivu – od naše sklonosti da dijelimo svijet u dvije kategorije (obično na ‘nas’ i ‘njih’) preko načina na koji konzumiramo sadržaje koje nam serviraju mediji (a koji potiču naš strah) do toga kako percipiramo napredak (pri čemu vjerujemo da se većina stvari pogoršava). Naš je problem što smo zapravo nesvjesni svoga neznanja i što predrasude koje nosimo duboko u sebi utječu čak i na naša nagađanja’, dodaju iz VBZ-a. tportal

21.11. (20:00)

Ako nekome treba rezime

Škaričić: Mali od družine

Vili Beroš uhvaćen je u beskrupuloznoj krađi vječno zaduženog zdravstva, u kojoj su robotski aparati vrijedni 135 tisuća eura bolnicama prodani za malo manje od pola milijuna eura. Povijest hrvatskog zdravstva prepuna je javnih proboja ozbiljnih dokaza o sistemskoj korupciji i drugim oblicima kriminala, ali rijetke istrage najčešće otkriju samo Maloga. Tri godine, jednu pandemiju i nebrojeno skandala poslije ustoličenja, u mafijaškoj prepisci u WhatsApp grupi nazivaju ga Mali i točno ga tako tretiraju, kao potrčka koji će ozbiljne dečke za kikiriki servisirati stotinama hiljada eura iz zdravstvenog proračuna. Taj je novac dio neograničeno velike mase koja, po mitovima i legendama prijašnjih beskorisnih ministara zdravstva, uvijek nedostaje da bi se osiguranicima HZZO-a osiguralo da manje ekspresno umiru od raka u odnosu na prosjek EU-a i da na preglede u javnom sektoru ne čekaju dok ne uštede za narudžbu kod privatnika. Nataša Škaričić za Novosti.

16.11. (19:00)

Poštenje na prodaju, uz premijerski popust

Škaričić: Sumnja se da je Petrač organizirao zločinačko udruživanje s Berošem

Ministar zdravstva Vili Beroš uhapšen je u sklopu akcije USKOK-a i EPPO-a zbog primanja mita u vezi s nabavom medicinske opreme, uključujući operacijske mikroskope po prenapuhanim cijenama. Istraga otkriva umiješanost Hrvoja Petrača, označenog kao vođu kriminalnog udruženja, dok je Berošu obećano 75 tisuća eura mita. Premijer Plenković hitno ga je razriješio, postavivši dr. Irenu Hrstić za vršiteljicu dužnosti. Ova afera baca dodatno svjetlo na korupciju unutar HDZ-ove vlasti, s obzirom na slične slučajeve poput bivšeg ministra gospodarstva Horvata .Iako je manipulacija sredstvima koje je EU dodijelila za Nacionalni plan oporavka i obnove (NPOO) već dugo na meti istražitelja u nekim drugim EU zemljama što bi svima barem zvonilo na oprez, udružena skupina nije odustajala. Nataša Škaričić za Novosti.

15.11. (19:00)

Od Super Vilija do supervillaina

Portret Vilija Beroša: Od ministra superheroja do uhićenika

Neurokirurg Vili Beroš dugogodišnji je član HDZ-a, dva puta je imenovan za ministra zdravstva, na početku pandemije koronavirusa bio je vrlo popularan, proglašen je superjunakom, no poslije se našao na meti otpora epidemiološkim mjerama da bi danas bio uhićen zbog korupcije. Od 2018. do 2020. bio je pomoćnik ministra zdravstva, a prije dolaska u Ministarstvo bio je pročelnik Zavoda za endokranijalnu neurokirurgiju u KBC-u Sestre milosrdnice. Iako popularan na početku mandata u vrijeme pandemije, iz redova obiteljskih liječnika cijelo je vrijeme prozivan da nije uspio riješiti manjak kadrova i preopterećenost djelatnika u tom segmentu zdravstvene zaštite. tportal

15.11. (11:04)

Još jedan

Nakon uhićenja smijenjen ministar zdravstva Vili Beroš

Premijer je razriješio Vilija Beroša s ministarske dužnosti. Odredio je dr. Irenu Hrstić kao državnu tajnicu koja upravlja Ministarstvom zdravstva do stupanja na dužnost novog ministra – priopćili su iz vlade. Plenković će se iza 11 sati obratiti javnosti. Akcija se ne provodi po nalogu europskih tužitelja, nego po nalogu USKOK-a. Radi se o nabavkama dualnih mikroskopa za neurokirurgiju, koji su navodno “debelo” preplaćeni. Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg, jedan od uhićenih liječnika je predstojnik Klinike za neurokirurgiju KB Sestara milosrdnica prof. dr. sc. Krešimir Rotim. Beeroš je drugi ministar Plenkovićeve vlade koji je uhićen u trenutku dok je obnašao dužnost ministra. Index… Nižu se reakcije: Napravio je ogromnu štetu u zdravstvu (Index)

01.11. (15:00)

A koje su ga skupine dovele do ovoga?

Beroš: Interesne skupine opstruiraju razvoj Imunološkog

Iako je HDZ jedna od dvije stranke koje su od 90-ih godina posvećeno radile na uništavanju IZ-a i da je od odluke o gradnji četiri nova modula tvornice propalo sedam natječaja, u ministarstvu smatraju da su mediji ti koji pokušavaju onemogućiti revitalizaciju Zavoda. U odgovoru na članak Novosti pod naslovom “Serum istine Imunološkog zavoda rekli su kako je “revitalizacija Imunološkog zavoda dio strateških projekata Vlade i Ministarstva zdravstva kako bi se osigurala samodostatnost proizvodnje lijekova i proizvoda za potrebe hrvatskog zdravstvenog sustava te da nije korektno nazivati ga privatnim projektom ministra Beroša”. Nataša Škaričić u novom tekstu podsjeća gospodu iz Ministarstva zdravstva da Stručno povjerenstvo bira ravnatelj ustanove, kojeg imenuje Upravno vijeće, kojeg postavlja osnivač, tj. Ministarstvo zdravstva: Smatra li ministar da ni u ovome nema nikakvu odgovornost ili je baš taj podatak razlog za ovoliku paniku?

17.03. (22:00)

Bio (mu) je dobar kada je trebalo

Škaričić: Po Berošu se Plenković poznaje

Od početka pandemije Beroš je dijelom razvlašten, a njegov rad određen diktatima vrha stranke i Vlade. Nagrada je skidanje s prvog mjesta izborne liste i poruka da će uskoro biti slobodan, a posljedice havarije u zdravstvu nemoguće je sanirati. Nakon iznuđene smjene skandalima sklonog Milana Kujundžića, pristojni je Beroš došao kao pravo osvježenje i ekspresno postao prvi HDZ-ov narodni heroj nakon Domovinskog rata; djeca su mu slala pisma, a likom je ušao i u pop kulturu. Da u povijesti ove države nema ministra zdravstva koji je bio politički popularan na duge staze, notorna je činjenica za koju ne treba tražiti duboke razloge. Dostupno zdravstvo svima je životno važno, a svaka zdravstvena administracija radi samo na tome da ga učini još nedostupnijim i da stvori neprijatelje među pacijentima. Nataša Škaričić za Novosti.

24.11.2023. (12:00)

Na zdravlje

Škaričić: Skica za portret Vilija Beroša

Osuda zdravstvenog sistema iz Ureda pučke pravobranuteljice vezana uz slučaj Line Budak logična je i neizbježna, kao i u slučaju smrti kolege Vladimira Matijanića, koji je pučka pravobraniteljica također obradila i zaključcima se suprotstavila nalazu zdravstvene inspekcije da je liječničkom odnosu prema pokojnom Matijaniću sve bilo “po proceduri”. Oba su slučaja, ukratko, vrlo jednostavna i rječita u prokazivanju hrvatskog zdravstva, jer se ni u jednom ne radi o nepriznatoj grešci u liječenju – koje zahtijevaju ozbiljnu forenziku i više vještačenja – već o kaosu, nemaru i bahatosti vidljivoj svakom laiku. Očigledno je da je Matijanić ostavljen da umre, da onkološkoj pacijentici sedam mjeseci nije uručena obavijest o bolesti koja može biti smrtna presuda i da službena politika ove zemlje nije usmjerena na poboljšanje zdravstvene zaštite, nego na protjerivanje pacijenata iz javnog zdravstva i javnog prostora. Nataša Škaričić za Novosti.