Belgija prednjači u izgradnji vjetroelektrana europskim novcem - Monitor.hr
16.09.2017. (22:12)

Vjetre s Europe

Belgija prednjači u izgradnji vjetroelektrana europskim novcem

Oko 50 kilometara od belgijske obale nalazi se Parkwind. Privatnim ulaganjima i novcem iz europskih fondova (pola milijarde eura bespovratnih sredstava) podignut je golem vjetropark sa 178 turbina koji električnom energijom opskrbljuje gotovo 200 tisuća kućanstava. S elektranama na kopnu, belgijski udio energije dobivene iz vjetra iznosi gotovo 10 posto ukupne proizvodnje. HRT


Slične vijesti

17.07. (18:00)

Vjetar se vezat ne može, ali se može drugačije iskoristiti

Japanci imaju superefikasne vjetroturbine: Funkcioniraju čak i na povjetarcu te na olujnom vjetru

Ova tehnologija nudi nekoliko prednosti u odnosu na konvencionalne horizontalne turbine. VCCT ima jedinstveni dizajn što omogućuje vjetroturbini da proizvodi struju čak i uz blagi povjetarac i raditi sve do jakih naleta. Zbog toga ove vjetroturbine rade u širem rasponu od 11 do 215 km/h, dok standardni horizontalni generatori mogu proizvoditi električnu energiju samo do 70 km/h. Također su kompaktne veličinom i vertikalne, pa ih je lakše smjestiti, a također su i tiše tijekom rada, što je pozitivno za životinjski svijet u njihovoj blizini, posebno ptice. Revija HAK

15.11.2023. (12:00)

Još ako se ptice budu htjele gnijezdit, gdje im je kraj

Inovativne vjetroelektrane imaju ‘grane’ i ‘lišće’, a proizvode struju

Tvrtka New World Wind tako je dizajnirala vjetroelektrane koje izgledaju kao stabla, a pogodne su za instaliranje u gradskim četvrtima. Metalna “stabla” imaju “grane” s mikrovjetroelektranama koje podsjećaju na listove. “Nema vizualnog zagađenja i možemo instalirati klupu oko stabla kao u parkovima”, objašnjavaju iz tvrtke za inovacije i dodaju kako se boja “debla” i “listova” također mogu prilagoditi. Ove vjetroelektrane visine su između pet i 10 metara, lako se instaliraju i u urbanim sredinama, bez zahtjevnih građevinskih radova. Osim toga, za razliku od većih vjetroelektrana, ne predstavljaju opasnost za ptice i rade vrlo tiho. Green

11.12.2019. (12:30)

Energija oko nas

Danska će graditi umjetne otoke okružene vjetroelektranama

Danska kreće u provedbu plana izgradnje umjetnih otoka koji će se napajati strujom iz vjetroelektrana na moru ukupne snage do 10 gigavata, što će biti više nego dovoljno za opskrbu svih kućanstava. Prošle je godine ta zemlja iz energije vjetra podmirivala 41 posto svojih potreba za strujom, najviše u Europi. Index

10.03.2017. (00:01)

Naduvana struja

Vjetroelektrane jeftinije 46% nego 2012.

Dobivanje struje iz vjetroelektrana na moru u Europi je jeftinije nego iz nuklearki, a približilo se cijeni gradnje termoelektrani na ugljen koju su s ekološkog stajališta na zlu glasu. Cijena gradnje morskih (offshore) vjetroelektrana u posljednjih pet godina pala je za 46 posto, a samo prošle godine za 22 posto pa podizanje vjetroturbina na moru sad košta 126 dolara za svaki megavatsat, što, za usporedbu, kod nuklearki košta 155 dolara, a kod termoelektrana na ugljen 88 dolara. Bloomberg

17.02.2017. (08:05)

Poticaj za obnovljive izvore energije

Vlada uvodi trošarine na vjetroelektrane

Gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić najavio je uvođenje trošarina na vjetroelektrane, što se poprilično kosi s najavljenim ‘hitrorezom’ Martine Dalić, čiji Akcijski plan predviđa ukidanje stotinjak nameta i trošarina. “Dogovor na razini cijele Vlade je da se ide u trošarine za obnovljive izvore energije koji su preplaćeni, a cijena električne energije prelila se u džepove pojedinaca”, izjavio je Čikotić.

11.01.2017. (15:50)

Kod nas je sve skuplje

Hrvatska ima najveće troškove za vjetroelektrane u EU

Hrvatska ima jedan od najvećih troškova kapitala za vjetroelektrane i sunčane elektrane u EU, pokazuje istraživanje. Trošak je od 7 do 9 posto dok najmanje rizične investicije poput autocesta i druge infrastrukture ostvaruju trošak kapitala od oko 6%. Kao glavni razlog visokog troška kapitala u Hrvatskoj Pricetag studija navodi nestabilnost politika za poticanje obnovljivih izvora energije. Lider

02.12.2016. (11:10)

Šprajc: Prodali su nam foru kako je zelena energija cool, ali nisu rekli koliko košta biti cool

Kilovatsat struje na tržištu stoji 25 lipa, a struju koju moramo kupovati od vjetrolektrana plaćamo dva do tri puta skuplje: od 53 lipe do 80 lipa kilovatsat. I tako smo došli do situacije u kojoj iduće godine za struju iz vjetra moramo platiti subvenciju od milijardu i 263 milijuna kuna. U idućih 10 godina koliko još moramo subvencionirati vjetroelktrane i ostale zelene ukupno ćemo im isplatiti 15 milijardi kuna subvencija. RTL vijesti

08.11.2016. (18:37)

Odlazi u vjetar

Novi list: HEP dobiva obavezu otkupa "zelene" struje za milijardu kuna

Vlada planira izmjene Zakona o obnovljivim izvorima kojim će opskrbljivačima ostati obaveza otkupa električne energije proizvedene obnovljivim izvorima, ali po 0,53 kune po kWh, višoj cijeni nego sada, što bi samo HEP-u stvorilo trošak od oko milijardu kuna godišnje, a svim ospkrbljivačima zajedno 1,2 milijarde, kako piše Novi list. Najviše poticaja odlazi na vjetroeletrane, a među najvećih deset vjetroelektrana nema niti jednog hrvatskog poduzeća.