Beč ima 120 m2 zelenila po glavi stanovnika, Zagreb četiri m2 - Monitor.hr
09.02.2020. (17:30)

I prije novog GUP-a

Beč ima 120 m2 zelenila po glavi stanovnika, Zagreb četiri m2

Stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu Darko Znaor na svom Facebooku je objavio grafiku koja prikazuje broj četvornih metara javnih zelenih površina po glavi stanovnika u pojedinim europskim i hrvatskim gradovima. Slika govori više od riječi – Zagreb ima četiri m2. Tportal


Slične vijesti

22.12.2016. (12:27)

Nema tla, nema nade

Stručnjak: Hrvatska tla su kisela, žedna i jalova, preostalo svega 60 žetvi

“U nekim tlima sada imamo tri puta manje humusa nego prije 100 godina, a kako on između ostalog, u tlu djeluje i kao spužva, s jedne strane imamo problem sa sušom, a s druge – s poplavama. Tlo je zbog toga jako kiselo, a tomu doprinose i enormna zakiseljena onečišćenja koja dobivamo iz termoelektrana iz BiH i Srbije, koja padaju na naša tla. Ako ovako nastavimo, po mojoj procjeni ostalo nam je kapaciteta za svega 60 do 100 žetvi. Nakon toga više ništa nećemo imati u zemlji da nas prehrani”, kaže agrarni analitičar Darko Znaor. Agrobiz.hr

01.12.2016. (21:48)

Snovi o zemlji

Može li Hrvatska zaista "nahraniti pola Europe"?

“Često se u javnosti može čuti teza da ‘Hrvatska može hraniti pola Europe’, ali to jednostavno ne stoji”, za Index pojašnjava dr. sc. Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar. “Hrvatska stočarska proizvodnja je preskupa u odnosu na proizvodnju nekih drugih EU zemalja. Većinu naše stoke uzgajamo u preskupim zatvorenim prostorima, hranimo skupim kupovnim krmivima i liječimo skupim lijekovima. S druge pak strane, cijela krška Hrvatska, praktički sve južno od Karlovca je, s izuzetkom ovaca, ostala bez stoke. Tu imamo idealne uvjete za ekstenzivno, ekološkije i profitabilnije stočarstvo. Osim toga, Hrvatska poljoprivreda je nekonkurentna i zbog loše zemlje”, kaže dr. Znaor.

24.07.2016. (19:41)

Mali, a veliki

Kako je poljska poljoprivreda uspjela zavladati EU-om?

“Poljska je jedina u vrijeme socijalizma zadržala malog seljaka, uz zemlje bivše Jugoslavije, u kojima je postojao zemljišni maksimum, i tu bi također trebalo tražiti razlog poljskog uspjeha. U Poljskoj se poljoprivredom bavi oko četiri milijuna ljudi koji imaju prosječno razmjerno male posjede, ali s dobrim rezultatima. Nije nebitno i to da bankarski sustav u Poljskoj nije toliko prepušten strancima, a zemlja ima rast gospodarstva i u krizi, što otvara mogućnost povoljnijeg kreditiranja”, smatra dr. Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar. T-Portal