Bandić odustao od gradnje spalionice u Zagrebu - zastarjela tehnologija - Monitor.hr
07.04.2016. (14:45)

Bandić odustao od gradnje spalionice u Zagrebu – zastarjela tehnologija

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je odustajanje od gradnje spalionice u Zagrebu – rekao je da je u svojih 16 godina bio na 10 spalionica – od Kalifornije do Tokija i Beča. “To je napravljeno prije 30 godina i u to vrijeme je to bilo normalno. Ljudi su radili spalionice, nisu previše odvajali. Danas je to passe”, rekao je Bandić.

Kazao je da je to zastarjela tehnologija. “Ja jesam konzervativan, ali nisam toliko. Nisam toliko glup da bih inzistirao na nečemu što je prije 30 godina bilo in. Ja želim biti moderan, pa i u tome”, istaknuo je Bandić.

Rekao je da je on za optimalno rješenje nakon ovog posla koji će se odraditi zajedno s ministarstvom. Dodao je da građanima želi omogućiti da kvalitetnije žive, da što manje ide u njihove lisnice, da se što manje puta odvozi otpad i da ih se nagradi za kompostiranje ili bilo koju akciju na odvojenom prikupljanju otpada.

Poručio je da će na tom tragu, pitanje tehnologije, kapaciteta i financiranja usuglasiti do zareza s ministarstvom, jer niti žele, niti mogu to raditi posebno. Istaknuo je da svoj optimizam temelji na dva sastanka koje je održao s ministrom Dobrovićem da će zajedno riješiti problem otpada, konzultirajući struku i građane.

Ministar Dobrović je na pitanje novinara oko gradnje spalionice u Zagrebu odgovorio protupitanjem: “Što gori? Gori papir i plastika. Što je najvrjednije za recikliranje? Upravo papir i plastika”.

“Kada postignemo visoke stupnjeve recikliranja onda nećemo imati što spaljivati i naravno da spaljivanje kao koncept tu otpada kao rješenje”, istaknuo je Dobrović. Misli da danas u Europi ne treba graditi spalionice, pogotovo što se za tako nešto europski novci jako teško mogu dobiti jer se to ne uklapa u cirkularnu ekonomiju.

Kazao je da je danas dogovoreno da se ide na kućno kompostiranje kao jednostavnu mjeru s kojom se rastrećuje komunalni sustav od dobrog dijela i to najgoreg dijela otpada. Sortiranje je onda druga mjera i tako dalje, istaknuo je ministar. Dodao je i kako sustav naplate to mora pratiti jer mora stimulirati odvojeno prikupljanje otpada. Objasnio je da tu ima puno tehničkih detalja, ali se to riješava na operativnoj razini.

Bandić je rekao i da mu je Dobrović dao ideju te će svakih šest mjeseci građanima spuštati cijenu za odvoz komunalnog otpada ali ne linearno, nego za one koji to zaslužuju – koji budu odvojeno prikupljali više otpada.

Najavio je i kako će do kraja mjeseca objaviti i zonski pristup odvoza otpada u Zagrebu, s čime se složio i ministar Dobrović.

Tako će se od 1. svibnja u 85 posto grada otpad odvoziti dva puta tjedno. U 10 posto Zagreba, a to je uži dio grada i neke turističke ulice otpad će se odvoziti tri puta tjedno. Dobrović i Bandić rekli su da će analize pokazati hoće li se u preostalih pet posto Zagreba, u rubnom dijelu, otpad odvoziti jedanput tjedno ili jednom u dva tjedna.

Bandić je istaknuo da će u gradskom proračunu biti dovoljno novca za edukaciju građana za odvojeno prikupljanje otpada i za nabavljanje ekološke infrastrukture, tj. za popunjavanje svega da se građane stimulira da odvojeno prikupljaju otpad.

Na pitanje hoće li se do 2018. zatvoriti odlagalište otpada Jakuševec i ako neće hoće li se plaćati penali zbog obveze prema EU, Bandić je rekao da se Jakuševec ne mora zatvoriti do 31. prosinca 2018., jer se moraju zatvoriti neusklađena odlagališta, ali da će učiniti sve da ispoštuju taj rok.

Poručio je da je njegovo najveće zadovoljstvo što su ministar i on te njihovi suradnici sjeli zajedno i počeli raditi. “To ulijeva optimizam”, rekao je Bandić i podsjetio da u protekle četiri godine nisu imali ovakve sastanke s bivšim ministrom zaštite okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem.


Slične vijesti

10.11. (18:00)

"Eco-friendly" zmaj iz susjedstva

Bečka spalionica Spittelau – energetska tvornica koja grije, hladi i ne šteti okolišu

Bečka spalionica otpada Spittelau, smještena blizu centra, neprimjetna je zbog atraktivnog dizajna i odsustva neugodnih mirisa. Osim što godišnje spaljuje oko 270 tisuća tona komunalnog otpada, proizvodi i toplinsku te električnu energiju. Otpad se spaljuje na 850°C, a ostatak spaljivanja obrađuje se u silikatnu tvar s minimalnim ekološkim rizikom. Spittelau koristi napredne filtere, pa su emisije 80% ispod zakonskih granica. Osim što grije 60 tisuća i opskrbljuje električnom energijom 30 tisuća kućanstava, ljeti služi i za hlađenje. Postrojenje se uklapa u gradski okoliš, s botaničkim vrtom i pčelinjacima na terasama, simbolizirajući čist okoliš i zajedničku prihvaćenost među stanovnicima. Zagreb info… Bez obzira na to, brojni stanovnici Zagreba nisu zadovoljni najavljenim projektom spalionice u metropoli.

13.07. (09:00)

Budućnost nam je u smeću

U Beogradu je službeno s radom počela spalionica otpada koja će energijom opskrbljivati dio grada

Prema priopćenju tvrtke Beo Čista Energija, postrojenje u kojem će se spaljivati 340 tisuća tona otpada godišnje trebalo bi osigurati električnu energiju za pet posto i toplinsku energiju za deset posto beogradskih kućanstava. Beogradska spalionica kapacitetom je druga najveća u hrvatskom okruženju. Veća od nje je budimpeštanska s 420 tisuća tona, a nešto manji je bečki Spittelau s kapacitetom od 250 tisuća tona. Ugovorom je predviđeno da u Vinču stiže 510 tisuća tona otpada godišnje, od čega bi se 340 spalilo, a 170 završilo na odlagalištu otpada. No, količina otpada koja se na kraju tamo odlaže je veća od predviđene. I dok u Europi postoje 504 spalionice otpada, Hrvatska kao jedina od članica EU-a nema – nijednu. Mišljenja stručnjaka su podijeljena. No, planovi postoje – za jednu u Zagrebu, kao i nadomak Šibenika, protiv čega se ne bune ni oporba ni “zeleni”. tportal

31.07.2023. (13:00)

Nije baš najugodnije živjeti kraj dimnjaka, ali...

Raos: Spalionice otpada i ne zagađuju toliko zrak

Spaljivanjem organskih tvari nastaju ugljikov dioksid i voda, a ponekad dušik i pepeo. Barem nas tako uče u školi. No, tako je samo u laboratorijskim uvjetima. U stvarnosti se oksidacija i karbonizacija nikad ne odvija do kraja. Nepotpunim izgaranjam nastaje smjesa svega i svačega, a to “sve i svašta” utječe na naše zdravlje. U tome prednjače spalionice otpada već po naravni stvari: svaki tehnološki postupak treba prilagoditi sirovini. A što činiti kad je sirovina – poput gradskog otpada – vrlo heterogena, a usto i varijabilna? Talijanski znanstvenici istražili su koliko one onečišćuju zrak na primjeru jedne takve spalionice i zaključili da proizvode puno manje štetnih plinova nego što je zakonom dozvoljeno. Spalionice nisu jedini izvor lebdećih čestica, od kućnih pogona do tvornica i automobila. Daleko najveći zagađivač zraka je – cestovni promet. Nenad Raos za Bug.