Atmosferska vibracija zatamnila Pirenejski poluotok - Monitor.hr
Danas (08:00)

Španjolska i Portugal: kad ti klima i struja zajedno odu na godišnji

Atmosferska vibracija zatamnila Pirenejski poluotok

Ekstremne temperaturne promjene u Španjolskoj izazvale su rijedak atmosferski fenomen – induciranu atmosfersku vibraciju – koji je uzrokovao prekide struje u Španjolskoj, Portugalu i dijelovima Francuske. Oscilacije na visokonaponskim vodovima poremetile su sinkronizaciju elektroenergetskih sustava, što je dovelo do kaskadnih kvarova. Fenomen nastaje kada oscilacije u vodičima rezoniraju s njihovom prirodnom frekvencijom, slično urušavanju mosta Tacoma Narrows 1940. godine. Iako rijedak, ovakav scenarij pokazuje ranjivost mreža na nagle klimatske promjene. Vlasti su isključile mogućnost kibernetičkog napada. Index


Slične vijesti

Jučer (17:00)

Sad si zamisli ljetne vrućine i klima ti ništa ne znači

Masovni nestanak struje pogodio Španjolsku i Portugal: kaos u prometu, bez vode i signala

Masovni nestanak struje pogodio je Španjolsku i Portugal, izazvavši potpuni prometni kolaps – semafori su ugašeni, metroi zatvoreni, a ljudi ostaju bez signala i tekuće vode. Gradonačelnik Madrida apelirao je na građane da ne izlaze iz domova, dok portugalska policija i aviokompanije pozivaju na oprez i čekanje daljnjih informacija. Građani panično prazne police s vodom, a stručnjaci poručuju da je riječ o širem europskom problemu na elektroenergetskoj mreži. Ekipe rade na postupnom vraćanju opskrbe. Index

05.04. (17:00)

Do tad lijepo i dalje uvozimo struju

Unatoč ogromnom potencijalu u Hrvatskoj do sada izgrađena tek jedna geotermalna elektrana

Dok je u Finskoj nedavno otkriven ogroman geotermalni rezervat za koji se kaže da može opskrbljivati energijom ovu nordijsku državu nevjerojatnih dvadeset milijuna godina, u Hrvatskoj su nedavno na otvorenju bušotine kod Đurđevca ustvrdili kako je i naš geotermalni potencijal neizmjeran, samo treba ulagati (Klikaj). Naša zemlja, a posebno sjeverozapadni dio, leži na velikom geotermalnom bazenu koji je gotovo neiscrpni potencijal za proizvodnju obnovljive energije, ali priču koče problemi vezani za izostanak natječaja za dodjelu premija i preskromna predviđena ukupna instalirana snaga budućih elektrana, kažu upućeni stručnjaci. Kod Đurđevca bi mogla niknuti elektrana snage 20 megavata, a istraživanja se vode i kod mjesta Legrad, gdje bi se uskoro mogla ishoditi dozvola za priključak na dalekovod. No, ono što brine investitore jesu premije i premale kvote, što povrat investicija ostavlja pod upitnikom. Poslovni

19.03. (20:00)

AI jede struju za doručak

Rast podatkovnih centara i AI prijeti globalnoj potrošnji energije

Podatkovni centri i AI sustavi postaju energetski monstrumi – njihova potrošnja struje raste poput startup balona. U SAD-u bi do 2030. mogli gutati 9,1 % električne energije, dok će u EU doseći 150 TWh do 2026. Irska i Danska prednjače u EU, dok nordijske zemlje profitiraju na hladnijoj klimi. AI dodatno pojačava pritisak – jedan upit ChatGPT-a troši 10 puta više struje od Google pretrage. Veliki tech divovi bilježe eksploziju emisija CO₂, a pitanje održivosti sve je glasnije. Hoće li AI industrija izgurati elektroenergetske mreže iz tračnica? Lider

12.03. (11:00)

Atom u službi domovine

Mini-nuklearke: energetska revolucija ili skupa avantura?

Hrvatska razmatra mini-nuklearne elektrane kao rješenje energetskog deficita, no mišljenja su podijeljena. Stručnjak Goran Krajačić kritizira nuklearnu opciju, ističući da su obnovljivi izvori dostupniji i sigurniji, dok Davor Grgić zagovara kombinaciju nuklearne i obnovljive energije radi stabilnosti opskrbe. Dok Slovenija razmatra proširenje NE Krško, Hrvatska još nije donijela odluku, a pitanje skladištenja otpada ostaje kontroverzno. Uz energetsku sigurnost, iza svega stoje i politički interesi, pa je jasno da će se rasprave o nuklearnoj budućnosti Hrvatske nastaviti. DW

12.03. (09:00)

Besplatna struja? Samo još par desetljeća...

Njemački stelarator: revolucija ili još jedna fuzijska fatamorgana?

Njemački startup Proxima Fusion tvrdi da je riješio ključne prepreke za komercijalizaciju fuzijske energije pomoću stelaratora – naprednog reaktora koji može raditi neprekidno, za razliku od tokamaka. Zahvaljujući AI-u i preciznoj proizvodnji, njihov prototip bi trebao proraditi do 2031. godine, otvarajući put neograničenoj, čistoj energiji. No, izazovi ostaju – od kompleksnosti konstrukcije do održavanja stabilne plazme u većim reaktorima. Fuzijska energija možda jest budućnost, ali pitanje je kad će ta budućnost konačno stići. Index

23.02. (15:00)

Kad auspuh postane punjač

Uspješan projekt: Proizveli su električnu energiju od topline ispušnih plinova…

Oko 40% energije gubi se kroz ispušnu cijev vozila, što postavlja pitanje: što ako bismo mogli povratiti dio te izgubljene energije? Zanstvenici s Odjela za strojarstvo na Državnom sveučilištu Pennsylvania razvili su inovativni uređaj koji pretvara otpadnu toplinu iz ispušne cijevi u električnu energiju. Tim predvođen Rabeyom Bosry Smrit uspio je proizvesti oko 40 vata električne energije iz ispušne cijevi automobila, dovoljno za napajanje žarulje. Primjenom na veća vozila, poput helikoptera, kažu da bi se moglo dobiti do tri puta više energije. Osim toga, znanstvenici napominju da je ova tehnologija posebno obećavajuća za poboljšanje operativne učinkovitosti i dometa različitih vrsta vozila. U budućnosti bi se ti uređaji mogli integrirati u automobile za napajanje pomoćnih sustava kao što su, na primjer, svjetla, senzori ili infotainment. Revija HAK

23.02. (00:00)

Kad buka postane energija: Beč pretvara buku u sunčanu budućnost!

Bečki bukobrani: inovativno rješenje za buku i solarnu energiju

Beč je inovativnim rješenjem spojio smanjenje buke i proizvodnju solarne energije. U 12. okrugu Meidling, umjesto klasičnih bukobrana, postavljeni su otvoreni, modularni bukobrani od drvobetona i aluminija. Oni smanjuju buku za 6 decibela, a na vrhu imaju 70 fotonaponskih ćelija koje proizvode 19 kWp električne energije. Projekt je financiran s 402.000 eura, a prostire se na 300 četvornih metara. Bug

24.01. (20:00)

Nije zmaj, nije dron, a nije ni čudo

Lebdeće turbine: energija na visini

Znanstvenici u Kini razvili su BAT (Buoyant Airborne Turbine), lebdeće turbine koje koriste jake i konstantne vjetrove na visinama do 600 metara za učinkovitu proizvodnju energije. Kombinacija balona i aerodinamičke tehnologije omogućuje veću prenosivost i energetsku učinkovitost, s kapacitetom za tri puta veću proizvodnju od klasičnih turbina. Idealne su za udaljena ili nepristupačna područja i hitne situacije jer ih je lako instalirati i premjestiti. BAT-ovi smanjuju utjecaj na okoliš jer ne zahtijevaju čvrstu infrastrukturu, otvarajući nove mogućnosti za čistu energiju na globalnoj razini. Revija HAK

11.01. (19:00)

Strujni ninđe: Kako nadmudriti račun za struju

Savjeti za uštedu električne energije u kućanstvu

Racionalno korištenje električnih uređaja, uz povremeno čišćenje, pravilno postavljanje i korištenje u jeftinijim tarifama, može donijeti značajne uštede. Ne zaboravite da čak i male promjene u svakodnevnim navikama mogu napraviti veliku razliku na vašem računu za električnu energiju (Zgradonačelnik):

  • Pametan odabir uređaja – Birajte energetski učinkovite uređaje (A+, A++), prilagođene vašim potrebama, kako biste smanjili potrošnju struje.
  • Iskoristite niže tarife – Planirajte korištenje uređaja tijekom jeftinijih tarifa (noću) za znatnu uštedu na računu.
  • Štednja na svakom uređaju – Hladnjak držite pravilno postavljen i čist, perilicu koristite na nižim temperaturama, a sušilicu izbjegavajte kada je to moguće.
  • Održavanje klima uređaja i grijanja – Čistite filtere klime i brtve prozore kako biste smanjili gubitke energije.
  • Bojleri – Postavite temperaturu bojlera na 60 °C i redovito čistite grijače kako bi radili učinkovitije.
20.12.2024. (14:00)

Umjetno sunce

Prva fuzijska elektrana kreće s radom početkom idućeg desetljeća

Očekuje se da će elektrana u SAD-u proizvoditi oko 400 megavata električne energije, što će biti dovoljno za napajanje oko 150.000 domova. Tehnologija fuzije je zapravo čista energija. Iskorištava snagu goriva poput izotopa vodika i litija, koji se lako mogu dobiti iz morske vode. Nuklearna fuzija za sobom ne ostavlja štetne emisije ili otrovni otpad. Postizanje neto dobitka energije, odnosno proizvodnja više energije nego što proces troši, dugo je bio izazov zbog iznimno visokih temperatura potrebnih za pokretanje i održavanje reakcije fuzije. Reakcije fuzije zahtijevaju nevjerojatno visoke temperature, čak i toplije od jezgre sunca, da bi se stvorilo i održalo stanje plazme u kojem može doći do fuzije. Revija HAK