Atmosfera dalekog planeta skriva oceane, ali ne i krave - Monitor.hr
Prekjučer (17:00)

Kada novinari vide metan, odmah pomisle na krdo svemirskih goveda

Atmosfera dalekog planeta skriva oceane, ali ne i krave

James Webb teleskop otkrio je vodu, ugljikov dioksid, metan i dimetil-sulfid u atmosferi egzoplaneta K2-18b, udaljenog 124 svjetlosne godine. Iako su mediji brže-bolje objavili da su to “znakovi života”, kemijska analiza pokazuje da svi ti spojevi mogu nastati i bez organizama – putem geokemijskih i fotokemijskih procesa. Pravi znanstveni zaključak? Postoji tekuća voda, što je važan uvjet za život, ali o samom životu zasad nema dokaza – osim dokaza da senzacionalizam živi i buja. Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

19.04. (14:00)

Kad ti škljocaju koljena – daj im struju, ne škripu

Kinezi razvili biorazgradivi materijal za obnovu hrskavice pomoću struje iz pokreta

Kineski znanstvenici razvili su piezoelektrični polimer koji može potaknuti obnovu hrskavice stvaranjem električnog polja pri pokretu. Riječ je o kombinaciji dvaju biorazgradivih materijala, PLLA i PHBV, koji imitiraju prirodna električna polja u tijelu. Najuspješnija je kombinacija s 70 % PHBV, koja ima dvostruki piezoelektrični učinak i dobra mehanička svojstva. Ova inovacija otvara novu nadu za liječenje osteoartritisa – bolesti za koju se desetljećima tvrdilo da lijeka nema. Nenad Raos za Bug.

12.04. (15:00)

Kad ti baterija ne puni mobitel, ali proizvodi kisik

Tajna struja s dna oceana: kisik bez biljaka?

Znanstvenici su na dnu Tihog oceana otkrili da minerali u nodulama stvaraju kisik – bez pomoći svjetlosti ni biljaka. U eksperimentima su u zatvorenim komorama primijetili porast kisika, koji se ne može objasniti klasičnim kemijskim reakcijama. Ispostavilo se da su nodule djelovale kao geobaterije – galvanski članci gdje interakcija metala poput mangana, bakra i nikla proizvodi električnu struju dovoljnu za cijepanje vode i stvaranje kisika. Kisik tako nastaje „u mraku“, mimo svih dosadašnjih pretpostavki o njegovu biološkom podrijetlu. Nenad Raos za Bug

05.04. (21:00)

Što je dobro za ptice, još je bolje za ljude

Prezdrava konoplja: sprječava rak i štiti krvne žile

U Leksikonu prehrane iz 1944. konoplja je bila hrana za perad, ali današnja znanost ima drugačije mišljenje. Poljski znanstvenici su usporedili biljne proteinske suplemente i otkrili da konoplja ima najviši antioksidacijski kapacitet među analiziranim sjemenkama, unatoč skromnijem broju polifenola. Osim toga, bogata je omega-3 i omega-6 masnim kiselinama te povoljno djeluje na crijevnu floru i imunološki sustav. Ukratko: nekad za ptice, danas za zdravlje – i to ozbiljno. Nenad Raos za Bug

29.03. (14:00)

Kad ti život da CO2, CO ti napravi

Fotokatalizator pretvara CO2 u korisni plin uz pomoć svjetlosti

Iako je ugljikov monoksid (CO) na lošem glasu, ima ključnu ulogu u industriji. Kineski znanstvenici razvili su fotokatalizator od titanijeva dioksida (TiO2) i bakrovog spoja (CuPc) koji pomoću svjetlosti pretvara ugljikov dioksid (CO2) u CO. Njihov katalizator apsorbira širi spektar svjetlosti i djeluje 3,7 puta učinkovitije od čistog TiO2. Iako je izazov izdvajanje čistog CO2, ovaj napredak otvara put novim metodama smanjenja emisija i mogućoj proizvodnji goriva iz atmosferskog CO2. Dakle, CO više nije samo otrov, već i nada za čišću budućnost! Nenad Raos za Bug

23.03. (21:00)

Znanost prede svoje niti – i opet je magnezij heroj

DNA pređe jače od najlona

Kineski znanstvenici uspjeli su od DNA proizvesti superčvrstu nit koristeći metalne ione, pri čemu se kao najbolje rješenje pokazao magnezij. Ovaj ion, koji već prirodno stabilizira DNA u organizmima, omogućio je da od 50 mg DNA ispredu kilometar dugačku nit promjera 4,5 μm. Dobivena nit nadmašuje prirodne materijale čvrstoćom i elastičnošću, ali ima izazove poput sporog predenja i degradacije s vremenom. Iako od ovih vlakana nećemo plesti čarape, primjena se očekuje u mehanobiologiji i bioelektronici. Nenad Raos za Bug

15.03. (15:00)

Kad znanost kaže "nek fermentira", bakterije kažu "drž’ mi pivo"!

Bakterija za sve: čisti vodu i daje vodik, proteine i biopolimere

Purpurne fototropne bakterije (PPB) su pravi mikrobiološki švicarski nožić – mogu živjeti na svjetlosti, organskim i anorganskim spojevima te u aerobnim i anaerobnim uvjetima. Talijanski znanstvenici dokazali su da ih se može koristiti za proizvodnju vodika, proteina i biorazgradivog polimera PHB. U pokusima s miješanom kulturom iz sirutke, treći dan kulture bio je najproduktivniji, dajući 64 L vodika i značajne količine biomase. Iako prihod od 0,6 $ na 1000 L nije velik, PPB rade na industrijskom otpadu – što ih čini ekološki i ekonomski zanimljivima. Bug

08.03. (16:00)

Znanost iza tanjura

Raos: Kako se kuha najbolja kokošja juha

Kokošja juha je krepka i ljekovita, a njezina snaga leži u aminokiselinama koje nastaju dugim kuhanjem. Kineski znanstvenici istražili su kako način i trajanje kuhanja utječu na okus i miris juhe. Najbogatija aromom ispala je juha iz glinenog lonca nakon četiri sata kuhanja. Elektronički nos i jezik potvrdili su da juha mijenja svojstva ovisno o posudi i vremenu pripreme. No koja je najbolja? Znanost ostavlja odgovor otvorenim – jer, kao što znamo, o ukusima se ne raspravlja. Nenad Raos za Bug

06.03. (19:00)

Kad znanost zalijepi ono što se ne može zalijepiti

Hidrogel: nova nada za ozljede leđne moždine

Kineski znanstvenici razvili su hidrogel koji može potaknuti zacjeljivanje ozlijeđene leđne moždine. Ključni sastojci su magnezij, koji sprječava odumiranje stanica, i mangan, koji razgrađuje štetni vodikov peroksid. Gel se veže za fibroin iz svile, omogućujući lakšu primjenu. Pokusi na miševima pokazali su djelomični oporavak, iako potpuni lijek još ne postoji. Ova metoda obećava značajan napredak u regeneraciji živčanog tkiva, donoseći nadu onima s ozljedama leđne moždine – i znanstvenicima koji vole izazove nemogućeg. Bug

22.02. (15:00)

Kad ti Svemir servira amonijak, napravi teoriju o životu!

Amonijak i tekuća voda u svemiru: Ključna otkrića s asteroida Bennu

Znanstvenici su u uzorcima asteroida Bennu pronašli aminokiseline i baze nukleinskih kiselina, no to nije iznenađenje – takvi spojevi otkriveni su još 1969. godine u meteoritu Murchison. Pravo otkriće je visoka koncentracija amonijaka (NH3), vezanog za minerale gline. Njegova prisutnost omogućila je postojanje tekuće vode na temperaturama nižim od -55 °C, pa i do -97 °C. To upućuje na mogućnost kemijskih procesa ključnih za nastanak života u ekstremno hladnim dijelovima svemira. Nenad Raos za Bug

15.02. (09:00)

Možda je bolje da ipak pojedete špinat

Raos: Je li crno vino dobro za krv? Iako ima željeza, ne liječi anemiju

Jedno staro vjerovanje, pravo rečeno pučka medicina, kaže da je dobro piti crno vino jer ono jača krv. Ne jača krv dakako alkoholom, nego željezom u kojem ga ima na pretek. Dnevne potrebe zdravog odraslog muškarca za željezom su 10 mg, a žene 15 mg (u trudnoći međutim i 30 mg). Iz toga slijedi jednostavan zaključak: popijemo li poslije ručka čašu crnog (ili bijelog) vina, unijet ćemo u tijelo najviše miligram željeza, a to čini 10 % dnevnih potreba za tim esencijalnim elementom, kod žena još manje. No kad bismo htjeli sve potrebe za željezom namiriti vinom, trebali bismo ga dnevno piti, ovisno o vrsti vina, između tri i 20 litara – a to nam sigurno nijedan liječnik ne bi preporučio. Nenad Raos za Bug