Asteroid koji prijeti Zemlji za 7 godina mogao bi udariti područje malo sjevernije od ekvatora, NASA iznijela prve procjene - Monitor.hr
Ponedjeljak (20:00)

Fulaj, fulaj!

Asteroid koji prijeti Zemlji za 7 godina mogao bi udariti područje malo sjevernije od ekvatora, NASA iznijela prve procjene

Asteroid koji zasad ima dobre šanse da pogodi Zemlju za 7 godina neće imati globalni utjecaj, ali bi mogao biti destruktivan za stanovnike regije u koju udari. S promjerom koji doseže 90 metara, 2024 YR4 po veličini se može usporediti s Kipom slobode. Udar bi mogao izazvati eksploziju do osam megatona TNT-a, odnosno više od 500 puta veću od snage atomske bombe bačene na Hirošimu, piše ZIMO. Uništilo bi sve u krugu oko 19 km. Države koje su pod rizikom uključuju Indiju, Pakistan, Bangladeš, Etiopiju, Sudan, Nigeriju, Venezuelu, Kolumbiju i Ekvador. Međutim, precizna predviđanja mogućeg udara i dalje su izazovna. Za preciznije određivanje potrebna su radarska promatranja, a ona trenutačno nisu moguća. N1


Slične vijesti

12.02. (22:00)

Svemir se ne šali

Asteroid 2024 YR4: mala šansa za udar, no astrofizičari su zabrinuti

Astrofizičari prate asteroid 2024 YR4, otkriven u prosincu, koji bi mogao udariti u Zemlju 22. prosinca 2032. Vjerojatnost sudara porasla je s 1,3 % na 2,3 %, no i dalje je mala. Asteroid promjera 40-90 metara trenutačno nosi oznaku 3 na Torino skali, što znači da bi u slučaju udara izazvao štetu na lokalnoj razini. Znanstvenici analiziraju putanju i traže rješenja – od preusmjeravanja do nuklearnih opcija. No, kako vjerojatnost udara obično pada s novim podacima, moguće je da se i ovo svemirsko “strašilo” pokaže kao lažna uzbuna. Jutarnji… asteroid komentiraju i na Forumu

30.01. (22:00)

Samo da nas zaobiđe

Za 7 godina nas očekuje bliski susret s potencijalno opasnim asteroidom

Asteroid 2024 YR4 ima nešto više od 1% šanse da udari u Zemlju 2032. godine, promjera je između 40 i 100 metara, a daljnje praćenje dat će točnije procjene stvarne opasnosti koju predstavlja za naš planet. Iako to zvuči malo, ovaj je asteroid trenutačno po Zemlju najopasniji poznati asteroid, među gotovo 40 tisuća onih koje astronomi aktivno prate te njih oko 2.500 klasificiranih u kategoriju potencijalno opasnih. Jedini je to asteroid trenutačno u razini 3 Torinske ljestvice, koja izražava vjerojatnost udara u Zemlju. Svi ostali poznati asteroidi na toj su ljestvici degradirani na nultu razinu. Ovoliki bi asteroid mogao izazvati eksploziju snage ekvivalentne oko 8 megatona TNT-a. Bug

09.10.2024. (09:00)

Dinosauri nisu imali takav svemirski program

Hera nastavlja gdje je NASA stala – istraživat će asteroid koji su prije dvije godine skrenuli s kursa

Hera, svemirska letjelica Europske svemirske agencije, lansirana je kako bi analizirala posljedice NASA-ine DART misije iz 2022., koja je namjerno skrenula asteroid Dimorphos s njegove putanje. Cilj je bio testirati mogu li svemirske agencije zaštititi Zemlju od opasnih asteroida. Hera će 2026. stići do asteroida kako bi proučila krater i svojstva tog nebeskog tijela, što će pomoći u razvoju tehnika za skretanje budućih prijetnji. Znanstvenici naglašavaju da dok je moguća promjena putanje asteroida, izazov ostaje otkrivanje potencijalne prijetnje na vrijeme. BBC

17.09.2024. (13:00)

Gostujući satelit

Jedan će asteroid kružiti oko Zemlje, ali samo na dva mjeseca

Asteroid 2024 PT5, promjera oko 10 metara, bit će privremeno zarobljen u Zemljinoj orbiti između 29. rujna i 25. studenog 2024., čineći Zemlju planetom s dva mjeseca na kratko vrijeme. Nakon 56,6 dana, napustit će Zemljinu gravitaciju i vratiti se u orbitu oko Sunca. Znanstvenici smatraju da nije riječ o svemirskom otpadu već o asteroidu iz skupine Arjuna. Iako neće biti vidljiv golim okom, 2024 PT5 bi se mogao ponovno pojaviti u Zemljinoj orbiti 2025. i 2055. godine. IFL Science

16.04.2024. (10:00)

Sorry, Marsovci

NASA po prvi put uspješno skrenula putanju asteroida koji je potencijalno prijetio Zemlji. Problem je što sada prijeti Marsu

NASA je tijekom svoje nedavne misije istraživanja mogućnosti skretanja asteroida koji predstavljaju prijetnju za Zemlju odlomila cijelu hrpu golemih stijena koje bi u budućnosti mogle zaprijetiti ljudima na Marsu, pokazalo je novo istraživanje. Misija provedena u rujnu 2022. bila je fascinantan uspjeh, međutim, nova analiza putanja stijena koje je udar letjelice DART izbacio s asteroida Dimorphos otkrila je da bi neke od njih mogle biti na putu sudara s Marsom. Njihove analize pokazale su da one neće zaprijetiti Zemlji. Međutim, četiri gromade doći će dovoljno blizu Marsa da bi mogle udariti ravno u njega – dvije za oko 6000 godina, a dvije kroz 15 000 godina. Index

12.10.2023. (22:00)

Tajne svemira

Asteroid otkriven u 19. stoljeću mogao bi se sastojati od nama nepoznatih kemijskih elemenata

Asteroid 33 Polyhymnia iznimno je velike gustoće, zbog čega znanstvenici vjeruju kako se sastoji od kemijskih elemenata s brojem protona većim od trenutno najvećeg s periodnog sustava elemenata, koji još nisu poznati. Gustoća svemirskog tijela prema jednom mjerenju iznosi 75.28 prema kubnom centimetru, što ga čini ultragustim svemirskim tijelom. Iako je osmij najgušći stabilni element, elementi s višim atomskim brojevima proizvedeni su putem eksperimenata. Tako je nastao Oganeson, element s atomskim brojem 118, koji je nastao “bombardiranjem” kalifornija. Kemijski elementi s većim atomskim brojevima obično su nestabilni i radioaktivni, s relativno kratkim vremenom poluraspada. No, s obzirom da se asteroid proučavao putem radara, astrofizičari zasad mogu samo pretpostavljati kakvi su elementi u pitanju. IFL Science

04.08.2023. (01:00)

Čovjek se barem trudi

‘Odlična’ ideja: ogroman suncobran privezan za asteroid mogao bi štititi Zemlju od pregrijavanja

Najnovija ideja naizgled je luda i besmislena, ali nije potpuno nemoguća, uvjerava nas njen autor. Ukratko – trebali bismo uhvatiti asteroid, parkirati ga ispred Zemlje i za njega privezati suncobran kako bismo blokirali dio Sunčeve svjetlosti, sukus je projekta predstavljenog u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Kad bi blokirao samo mali postotak sunčeve svjetlosti koja neprestano zrači Zemlju, mogao bi suzbiti porast temperature. To ne bi bilo konačno rješenje, ali bi nam dalo vremena da popravimo stvari koje krivo radimo na Zemlji, smatra astronom. Problem je u tome (i da je samo taj) što bi jedro trebalo priličnu količinu mase kao balasta da ga ne bi otpuhao solarni vjetar i pritisak zračenja te za gravitacijsku stabilnost, a dopremanje tolike mase u svemir bilo bi teško i skupo. Bug

03.04.2023. (10:00)

Zdravo se hrani i u svemiru

Raos: U asteroidu – baza nukleinskih kiselina i vitamin B

Hondriti su najstarija vrsta meteorita, meteorita koji su nastali od nebeskog tijela koje nije doživjelo nikakvu promjenu otkako je prije 4,6 milijarde godina nastalo nakupljanjem (akrecijom) svemirske prašine. U infracrvenom području zračenja se jasno vidjelo da se u uzrocima nalaze molekule koje sadrže funkcijske skupine -OH, -NH i -CH. Elementarna analiza (omjer dušika, ugljika i vodika) ukazala je pak na srodnost materijala asteroida s materijalom ugljičnih hondrita vrste CI. No najvažnije otkriće, bilo je otkriće nukleobaze uracila. I ne samo nje. Uz nju je pronađena i nikotinska kiselina – vitamin B3 ili niancin. Vitamini u svemiru? Moglo bi se i tako reći, no ne bismo imali mnogo koristi od jedenja svemirske prašine jer u njoj ima samo 50 mg po toni vitamina B3. No, ima još tajni za istraživanje koje bi trebali otkloniti neke sumnje, tvrdi Nenad Raos za Bug.

10.03.2023. (11:00)

Neka ostane veza na daljinu

Novootkriveni 50-metarski asteroid odmah došao na vrh ljestvice najopasnijih po Zemlju

Zadnje nedjelje prošloga mjeseca, 26. veljače, astronomi iz zvjezdarnice programa traganja za asteroidima MAP u mjestu San Pedro de Atacama u Čileu, otkrili su novi asteroid koji kruži Sunčevim sustavom. On je dobio oznaku 2023 DW, procijenjeni mu je promjer od oko 50 metara, što ga čini asteroidom na razini onoga koji je pogodio Zemlju 1908., u događaju poznatome kao Tunguska ili Velika Sibirska eksplozija. Iako udaljen 10 milijuna kilometara od Zemlje, prve procjene njegove orbite dale su rezultat na Palermo ljestvici od -2,12, što znači da je vjerojatnost udara tog objekta u Zemlju 132 puta veća od prosječne opasnosti za sve asteroide. Sa Zemljom se “susreće” svake godine, a trenutačni izračuni kazuju da bi se mogao sudariti sa Zemljom oko Valentinova 2046. godine. Bug