Na društvenim mrežama neki korisnici povlače direktne paralele s nacistima, posebno s SS-ovim časnikom Aloisom Brunnerom, koji je 1945. pobjegao u Siriju. Brunner je bio jedan od najvažnijih suradnika Adolfa Eichmanna, odgovoran za progon, protjerivanje i deportaciju šest milijuna Židova. Međutim, Brunner nije bio jedini pripadnik SS-a ili Wehrmachta, koji je pronašao utočište u Siriji. Mnogi od njih su bili direktno angažirani u Generalštabu sirijske vojske s jednogodišnjim ugovorima, gdje su savjetovali vojsku i vojnu obavještajnu službu. Jedan od elemenata mučenja koji je Asadov režim koristio donedavno bila je tzv. „njemačka stolica”, na kojoj se žrtvama lomila kralježnica. Povremeno se iznosila pretpostavka da je Brunner njezin izumitelj. To je moguće, ali nije dokazano. Međutim, sirijski državni vrh nije se oslanjao samo na pomoć nacističkih bjegunaca. Oni su koristili i pomoć Službe državne sigurnosti tadašnjeg DDR-a (Stasi). Politički, to se uklapalo u logiku Hladnog rata, jer je Sirija 1960-ih bila nesvrstana, ali se sve više približavala Istočnom bloku pod vlašću režima koji je vodila stranka Baath. Generalno, teško je dokazati direktan utjecaj nacista ili tajne policije DDR-a, ali pristup mučenjima u Siriji pod Assadovim režimom doista nalikuju na one nacista. DW