Arhitekt: Robne kuće imale su važnu društvenu ulogu, za razliku od šoping centara - Monitor.hr
04.11.2024. (07:00)

Kupovina bez društvenog značaja

Arhitekt: Robne kuće imale su važnu društvenu ulogu, za razliku od šoping centara

Robne kuće bile su jedan su od simbola razvoja Jugoslavije jer osim za potrošačke potrebe služile su kao centralno mjesto okupljanja stanovnika, a u njima se prezentirao tehnološki napredak koji je dolazio sa zapada, objašnjava arhitekt i konceptualni umjetnik Antonio Grgić. U vrijeme Jugoslavije funkciju šoping centara imali su objekti koje i danas znamo kao robne kuće, ali njihova je namjena bila šira i kompleksnija od sadašnjih prigradskih kompleksa koji su namijenjeni isključivo konzumerizmu. Državno vodstvo tada je tražilo novi model socijalističkog razvoja, a iz takve prekretnice, između ostalog, stvorene su robne kuće koje se, osim nekih, minimalno razlikuju formom, ali se razlikuju po gabaritima te su lako prilagodljive prostoru u koji ih se smještalo. HRT


Slične vijesti

17.02. (08:00)

Jer šarenilo fasada i betonizacija su nebitni

Klima uređaji kao glavni neprijatelji urbanizma – nisu jedini problem na zgradama…

Arhitekt Antonio Grgić pozdravlja uklanjanje klima uređaja s pročelja, ali smatra da je to minoran problem u odnosu na kaotičnu gradnju kojom dominira kapital. Ističe da vizure gradova narušava nekontrolirana paleta boja fasada, bespravne prenamjene balkona i loš odabir građevinskih materijala. Smatra da bi gradovi trebali regulirati kolorite pročelja i estetske standarde. Kritizira ministarstvo koje ignorira stvarne probleme, dok se kapital gomila poput tumora, ostavljajući gradove s praznim stanovima i apartmanima. Na kraju zaključuje – skupljamo papiriće s poda dok ignoriramo urbanistički nered. Danica

31.12.2023. (15:00)

Na mostovima nema mjesta za kulturu

Iako je isplativije obnoviti most koji bi pretvorili u jedinstveni muzej, na kraju će ga ipak srušiti

Dok od brze ceste prema tom kraju Hrvatske još uvijek neće biti ništa, u tijeku je drugi važan prometni projekt – izgradnja željeznice koja vodi u Mađarsku. Preko Drave je pokraj postojećeg mosta planiran novi željeznički most, dok će stari most u rušenje, iako postoji ideja da se pretvori u muzej. Podravina je tako mogla dobiti centar na kojem bi se uz muzeološku interpretaciju kulturnih slojeva, interpretirali i prirodoslovni, geološki, geografski te ekohistorijski čimbenici Drave i svega što joj gravitira, što bi imalo i turistički potencijal. S tim da su njegovi temelji obnovljeni 2014. No, u troškovniku za iduću godinu planirano je njegovo rušenje, što čudi i same izvođače radova, koji kažu da bi i njima bilo isplativije obnoviti ga. Nadzorni inženjer kaže da europska sredstva nisu išla u tom smjeru, što tvrdi i sam župan Darko Koren, rekavši da takav projekt nije bilo moguće uvrstiti. Tportal

14.08.2023. (18:00)

Arhitektura arhitektima

Arhitekt Grgić: Odluke o obnovi pogrešno je donositi u stranačkim uredima

Ne samo obnovu Zagreba, nego i Banovine i cijelog društva. Uspješne procese obnove nekoliko smo puta započeli u 19. i 20. stoljeću i kao društvo imamo u svojim temeljima te kompetencije. No bitna je razlika u tome što je u razdoblju prijelaza iz 19. u 20. stoljeće mnogo toga ovisilo o genijalnim i visoko motiviranim pojedincima, koji su se nametnuli svojim talentom i upornošću, a u naše doba ovisi prvenstveno o sustavu. Danas je teško zamisliti pojavu jednog Viktora Kovačića koji je u teškim okolnostima, kao odgovor snažnim utjecajima Austro-Ugarske Monarhije, utirao put hrvatskoj modernoj arhitekturi. Dogodio se paradoks da smo uspostavom državne samostalnosti izgubili iz vida snažnu polugu arhitekture koju ona donosi u stvaranju funkcionalne zajednice izgrađene na jednakosti i pravednosti, mada su sami temelji našeg nacionalnog identiteta arhitektonski. Arhitekt Antonio Grgić za Nacional.

09.02.2023. (18:00)

Na mjestu smrti niknut će novi životi

Rješenje hrvatskog arhitekta prošlo je na natječaju za Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

Riječ je o natječaju koji je raspisala Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda, a izazov je bio u tome kako u zemlji koja ne želi takav spomenik i koja takav spomenik čak djelomično zakonski zabranjuje, taj spomenik ipak napraviti. To nije spomenik u onom tradicionalnom smislu, već se zapravo radi o sadnji šume. Ideja je da tisuće ljudi dobrovoljnim prilozima kupi to zemljište te kupi i posadi 8000 sadnica koliko je bilo žrtava. Kod šume je zanimljivo što se širi, živa je stvar, a svojim rastom transformira okoliš i to je ta ideja. Šuma kao simbol života iznad granica nacije, države, religije djeluje transformativno i pomirbeno na društvo jer se stvara imaginarna zajednica ljudi vlasnika tog zemljišta i sadnica koji imaju zajednički humanistički cilj. Ta zajednica može biti početak procesa pomirenja na ovim prostorina sa Srebrenicom kao centralnom simboličkom točkom. Rekao je Antonio Grgić za lokalni portal.