Analiza: Nevolje s populizmom - Monitor.hr
19.04.2018. (14:30)

Politička etiketa

Analiza: Nevolje s populizmom

Bilten ima dobar tekst o populizmu. Ključni problem je u tome što sam pojam populizma predstavlja poprište političke borbe. Naime, u svakodnevnom političkom životu populizam prvenstveno predstavlja diskvalifikaciju. Oni koji se etiketiraju kao populisti tim se činom naprosto nastoje diskreditirati. Oni su oni koji nisu dovoljno ozbiljni i koji ugrožavaju poredak. A to rade tako da nude jednostavna, ali neodrživa rješenja ili da dovode u zabludu one koje navodno predstavljaju – narod – i time ugrožavaju opstojnost demokratskih institucija. Vrlo rijetko ćemo naići na slučaj da prozvani populisti sami afirmiraju pridanu im etiketu


Slične vijesti

16.01. (15:00)

Strane prijetnje iz Bruxellesa: kako smo "prepoznali" pravog neprijatelja

Populizam: U Hrvatskoj nije samo politička strategija nego i dominantan način komunikacije

Populizam je na ovim prostorima postao ne samo politički alat nego i prevladavajući način vođenja javnoga diskursa, u kojemu se složeni društveni i ekonomski problemi pojednostavnjuju, a strah i nepovjerenje iskorištavaju za mobilizaciju birača. Iako se koristi globalno, poglavito u SAD-u, kod nas se ‘strane prijetnje‘ ne nalaze u globalnoj ekonomskoj razmjeni, a ni Kina ni Meksiko nisu neprijatelji. Kad se kod nas govori o stranim prijetnjama, one se poistovjećuju s inozemnim institucijama, primjerice onima iz Bruxellesa, koje se prikazuju kao krivci za nametanje ‘nepravednih‘ pravila i ograničenja. Taj narativ dodatno potpiruje sumnju prema europskim institucijama i jača dojam da su domaći interesi ugroženi vanjskim utjecajem. Lider

28.12.2024. (21:00)

Stranka si, dakle jesam

Hrvatski populizam: desno skretanje s uvijek istog izlaza

Zbog različitih povijesnih okolnosti Hrvatsku i/ili Hrvate kao naciju još od kraja Prvog svjetskog rata dominantno(!) predstavlja tek jedna stranka; prvo je to bio HSS, zatim KPH/SKH, a danas HDZ. To je sa sobom donijelo različite političke patologije koje se rimuju s populizmom, prvenstveno rasprostranjen osjećaj da su državne institucije sekundarne naspram neformalnih stranačkih mreža, gdje se nalaze stvarni predstavnici „naroda“, to jest stvarna moć. U ekonomiji i domenama kao što su zdravstvo, obrazovanje, mirovinske i porezne politike, pa čak i migrantske politike, nema jasno artikuliranih stavova na ljevici koji bi se značajno razlikovali od stavova koje ima, recimo, HDZ. Zato u Hrvatskoj i nemamo toliko populizma, a ako i imamo, on uglavnom dolazi s desnog političkog spektra. H-alter

15.08.2023. (22:00)

Neoliberalizam je tajni saveznik neofašizma

Novi fašizam je stigao

Liberals misunderstand the seductive appeal of populism | Financial Times

Novi fašizam i dalje napada. Dvadeset i prvo stoljeće imuno je na rast crne internacionale koja je postala mainstream našega svijeta. Veliki broj ljudi voli nove mješine starog fašizma te ne vide ništa sporno u politikama koje promoviraju etničko i svako drugo nasilje, koje se protive ljudskim pravima LGBT osoba i drugih ugroženih skupina ili daju same sebi pravo da sa gradskih trgova izgone umjetnike i umjetnice koje, što i jeste jedna od funkcija umjetnosti, provociraju dostignuti stepen slobode u konzervativnim društvima kao što je npr. naše. Pa, zar je to fašizam? Višegodišnjom normalizacijom radikalnodesničarskog pogleda na svijet dobili smo: Trumpovu Ameriku, Bolsonarov Brazil, Putinovu Rusiju, Orbanovu Mađarsku, Janšinu Sloveniju, Vučićevu Srbiju, Hamneijev Iran, Dodikov entitet, ali i mnoge druge režime koji su osnaženi medijskim tepanjem – to nije fašizam, to je populizam. Manje je važno što neki od nabrojanih trenutno nisu na vlasti, njihove mračne ideologije prodrle su diljem zemaljske kugle; oni dolaze – po našu djecu. Čiji izmanipulirani roditelji ne vide ništa sporno u tom dolasku. Nerzuk Ćurak

11.02.2023. (09:00)

Konzumerizam omamljuje

Nina L. Hruščeva: “Populizam i rat”

TRENUTAK ISTINE: „Ja ne pozivam na raspad Ruske Federacije, već ga predviđam“ :: Hiperlink :: Lupiga

Rusija možda više nije totalitarno društvo kojim je vladao moj pradjed Nikita Hruščov prije šest desetljeća, ali se totalitarizam zadržao u njezinoj DNK. Kremlj i dalje izmišlja vlastitu realnost, ma koliko ona bila apsurdna ili nemoguća, i zahtijeva od ljudi da u nju vjeruju. „Specijalna vojna operacija“ predsjednika Vladimira Putina u Rusiji 2022. figurira kao uspostavljanje mira, slično onome kako je rat mir u Oceaniji u Orvelovu romanu “1984.”. Invazija na Ukrajinu 24. veljače prošle godine nije izazvala zabrinutost ruske urbane srednje klase koja je nastavila da se zabavlja kao da je 2004. – godina u kojoj je Putinov ekonomski “bum” bio na vrhuncu zahvaljujući nafti i plinu – dok su ruski tenkovi ulazili u Čečeniju. Peščanik

28.04.2019. (21:30)

Dani bolje prošlosti

Borbe političara oko prošlosti: Stari problemi skreću pozornost sa stvarnih

Profesor kulturne antropologije na Sveučilištu u Sofiji Ivajlo Dičev za Deutsche Welle piše o “ratovima na liniji borbe u prošlosti”. Dičev navodi primjere Bugara, koji njeguju ritual rekonstrukcije Travanjskoj ustanka iz 1876. protiv osmanske vladavine, zabavni park “Staljinova linija” u Bjelorusiji, nacionalistički šou kiča kod spomenika koji evocira bitku kod Termopila između Grka i Perzijanaca te borbu oko povijesnih likova kao što su Aleksandar Veliki ili Samuilo. U istom kontekstu Dičev spominje Brexit i Donalda Trumpa. Ideja budućnosti se urušila, kaže.

17.02.2019. (12:30)

U strahu su velike oči?

Otvoreno-zatvoreno: Nečitljive pobune i razlozi za strah

Velimir Šonje u novom, sedmom nastavku serije članaka Otvoreno-zatvoreno za Ekonomski Lab analizira ekonomsku, političku i ideološku pozadinu priče o budućnosti Europe. Konkretno pitanje glasi: koliko današnji anti-establišment pokreti nose klicu pobune i prevrata koja im se često pripisuje i koliko se u tome može pronaći razloga za strah? Šonje se u ovoj zanimljivoj analizi dotiče Berlina, Tita i apstraktne umjetnosti.

16.02.2019. (21:30)

Pop-ulizivanje

Marinko Čulić: Kako će to Plenković pomoći Europskoj uniji u borbi protiv populizma!?!

Velika kampanja koju je protiv populizma pokrenula Europska unija je licemjerna jer su baš njeni promašaji doveli do njega (premali utjecaj birača na izbor vlasti u EU – biramo samo Euro-parlament, i propast solidarne države). A uključivanje premijera Plenkovića u tu kampanju je slugansko jer je i Hrvatska žrtva tih promašaja, dok populizam kod nas jedva da postoji – Marinko Čulić, Novosti.

26.10.2018. (13:30)

Ne kukaju samo Hrvati

Bauk populizma kruži Europom

Rođen sam kao Talijan, ali nisam siguran da želim i umrijeti kao pripadnik te nacije. Jer Italija se prebrzo mijenja – napisao je nedavno novinar Corriere della Sera. Gospodarstvo propada, plaće su sve manje, kuda god se pogleda se vidi propadanje. A ako je uprava i birokracija i prije bila loša, sad je izgleda posve odustala od pokušaja nešto učiniti boljim. A popis onoga što je postalo gorim je dug. Osim toga, u Cannesu po prvi puta uopće nije bilo nijednog filma iz Italije. I to nipošto nije problem samo Italije – piše Deutsche Welle.

27.10.2017. (23:26)

Priča o novcu

Novi list: Dolazi "populizam" – završava privilegiranje rijetkih

“Oni koji znaju da novca u Hrvatskoj ima u izobilju, ali da je loše raspoređen, s pravom traže izmjenu poreznog sustava, veći porezni pritisak na financijski sektor, povećanje plaća i mirovina. Jednostavno, žele da hrvatska država i njezino gospodarstvo počnu služiti vlastitom narodu, kako se ne bi morao masovno iseljavati. Sudeći prema ponašanju dosadašnjih HDZ-ovih i SDP-ovih vlada, takvi su zahtjevi ‘nerealni’, jer se političari navodno ne trebaju zamjerati bankama i korporacijama. Umjesto toga, trebaju stezati remen građanima. Čini se da je tom neprekidnom žrtvovanju vlastitog naroda, da bi privilegirani krugovi bili na dobitku, odzvonilo. Strah vladajućih krugova od ‘populizma’ to zorno pokazuje”, piše Branko Podgornik za Novi list.