Ales Bijaljacki i dvije organizacije za ljudska prava dobitnici Nobelove nagrade za mir - Monitor.hr
07.10.2022. (12:00)

Poruka za istok Europe

Ales Bijaljacki i dvije organizacije za ljudska prava dobitnici Nobelove nagrade za mir

Bjeloruski aktivist i borac za ljudska prava te dvije organizacije za ljudska prava, ruska organizacija za ljudska prava Memorial i ukrajinska organizacija Centar za građanske slobode ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za mir. Bijaljacki je posvetio život promicanju demokracije i mira u Bjelorusiji, a vlasti su ga dugo pokušavale ušutakti. U pritvoru je od 2020. godine bez suđenja. Osnivač je Centra za ljudska prava Viasna (Proljeće), koji je osnovan 1996. godine kao odgovor na brutalno gušenje uličnih prosvjeda od strane bjeloruskog autoritarnog vođe Aleksandra Lukašenka. Ruska organizacija za ljudska prava Memorial osnovana je 1987. godine u bivšem Sovjetskom Savezu, osnovali su je aktivisti za ljudska prava koji su željeli da žrtve ugnjetavanja komunističkog režima nikada ne budu zaboravljene. Index


Slične vijesti

11.10. (16:00)

Ne ponovilo se

Nobelova nagrada za mir odlazi u Japan, mirotvornoj organizaciji Nihon Hidankyo

„Nihon Hidankyo se zalaže za svijet bez nuklearnog oružja i kroz svjedočanstva preživjelih zorno ukazuje na to da ovo oružje nikad više ne smije biti upotrebljeno“, stoji u obrazloženju Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir iz Osla (DW). Iako je dočekana kao iznenađenje, ovogodišnja Nobelova nagrada važna je poruka da se ni po koju cijenu ne ponove strašni događaji iz kolovoza 1945. Toga strašnoga dana u Hirošimi je poginulo između 60.000 i 80.000 ljudi, a ranjeno ih je 70.000. Tri dana poslije, atomska bomba Fat Man bačena je na Nagasaki i odnijela 75 tisuća života. Ovo je treći put da se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje za aktivnosti povezane s borbom protiv nuklearnog naoružanja. Jutarnji

06.10.2023. (22:00)

Nisu je uspjeli ušutkati

Dobitnica Nobelove nagrade za mir zbog kritike vlade po peti puta osuđena na kaznu zatvora

“Bijela tortura” (White Torture) naziv je knjige Nargese Mohammadi, dobitnice Nobelove nagrade za mir o teškoj sudbini iranskih aktivista u zatvoru. Po njoj je snimljen istoimeni dokumentarni film Gelareha Kakavanda. Aktivistica za zaštitu ljudskih prava i potpredsjednica je iranskog Defenders of Human Rights Centera (DHRC), koji je iranska vlada zabranila 2008. godine. I ona je u posljednjih 25 godina više puta hapšena i osuđivana na dugogodišnje zatvorske kazne. Islamskoj Republici se ne sviđa kada se preispituje njena bilanca kršenja ljudskih prava. Unatoč svim naporima režima: neuspješni su bili pokušaji da se Mohammadi ušutka. Počela je dokumentirati patnje onih koji su bili s njom u zatvoru. Izraz “bijela tortura” odnosi se na psihološku metodu koja se primjenjuje u Iranu: zatvorenici su na duže, neodređeno vremensko razdoblje zatvoreni u izolacijskoj ćeliji u kojoj je sve potpuno bijelo. U međuvremenu se nastavlja paćenički put Narges Mohammadi: ona se, od svog prvog uhićenja 1998. godine, po peti put našla iza rešetaka. DW

06.10.2023. (14:00)

Orden za hrabrost

Nobelovu nagradu za mir dobila je iranska aktivistica Narges Mohammadi

Nagradu je dobila za svoju borbu protiv ugnjetavanja žena u Iranu i zbog napora za promicanje ljudskih prava i slobode za sve. Popis nominiranih bio je tajan, ali bilo je poznato je da su na njemu 351 pojedinac i organizacija. Neki promatrači ukazivali su na Iranke koje prosvjeduju od smrti Mahse Amini, koja je uhićena i pretučena jer je kršila iranska stroga pravila oblačenja nametnuta ženama. U tom slučaju kao potencijalne dobitnice navodili su aktivistkinje Masih Alinedžad i Narges Mohammadi ili Alijansa za demokraciju i slobodu u Iranu, a prognoza se na kraju pokazala točnom. HRT

01.04.2023. (16:00)

"Problemi siromaštva i okoliša usko su povezani"

Rođena na današnji dan: Wangari Maathai zvana “Žena stablo”

Biti neposlušna u vremenima u kojima se neposlušnost ne tolerira odlika je hrabrih žena. Među takve se svakako ubraja i Kenijka Wangari Maathai, rođena na današnji dan 1940. Pionirka gotovo u svim područjima svoga djelovanja, Wangari je,među ostalim, prva Afrikanka kojoj je uručena Nobelova nagrada za mir 2004., prva doktorica veterinarske anatomije na području Istočne i Središnje Afrike te osnivačica ekološko-socijalnog pokreta The Green Belt Movement. Svojim aktivizmom rušila je duboke kulturne obrasce koji su definirali afrički identitet i pritom aktivirala zanemarene članove društva, prije svega žene i siromašne. Wangari nije dovoljno etiketirati akademskim ili društvenim titulama doktorice veterine, političarke, ekologinje, feministkinje ili braniteljice ljudskih prava. Ona je svojim djelovanjem uvelike nadilazila ove pomalo sterilne pojmove, a tome svjedoči i crtica da je njezin muž podnio zahtjev za razvod braka navodeći da je Wangari “prepametna za ženu” i da ju se stoga “teško može kontrolirati”. Voxfeminae

27.02.2019. (11:00)

I glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres podržava kandidaturu Zaeva i Tsiprasa za Nobelovu nagradu

01.02.2018. (20:07)

Mirna žena

Beograd: Nataša Kandić nominirana za Nobelovu nagradu za mir

Ugledna mirotvorka i aktivistica za ljudska prava iz Beograda Nataša Kandić nominirana je za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, a nominirali su je američki senator Roger Wicker i kongresmen Eliot Engel. Kandić je 1992. u Beogradu osnovala nevladinu organizaciju Fond za humanitarno pravo „kako bi dokumentirala teška kršenja ljudskih prava“ u ratovima devedesetih, a među ostalim je osobno zastupala obitelji žrtava na suđenju za zločin na Ovčari pred sudom u Beogradu (Novi list, Kurir). “Ovaj se predlog za Nobelovu nagradu čini nestvarno i nije u skladu sa onim dokle smo posle svih tih ratova i žrtava, posle 25 godina, stigli… Nismo se baš mnogo pomerili”, komentirala je nominaciju Kandić.

06.10.2017. (11:50)

Kampanja za zabranu

Aktivisti za zabranu nuklearnog oružja dobili Nobela za mir

Međunarodna kampanja za zabranu nuklearnog oružja (ICAN) dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir “zbog ukazivanja na katastrofalne humanitarne posljedice upotrebe nuklearnog oružja u bilo koje svrhe”, objavila je predsjednica norveškog Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir Berit Reiss-Andersen. Odbor je posebno istaknuo ukazivanje ICAN-a na prazninu u međunarodnim zakonima po pitanju ograničenja nuklearnog oružja. N1, CNBC