Aleksandar Dragaš: Ako pitate Rammstein, bauk nacizma prijeti Europi - Monitor.hr
26.05.2019. (16:30)

So jung und doch so alt

Aleksandar Dragaš: Ako pitate Rammstein, bauk nacizma prijeti Europi

“Od šibice do požara mali je politički korak, uz bombastične zvukove tvrdi najveći njemački bend, čiji novi album donosi upozorenje na ekstremizme koji prijete diljem Europe”, nakon preslušanog novog albuma Rammsteina zaključuje Aleksandar Dragaš za Jutarnji. “Ako i ima neonacista koji Rammstein poimaju kao svoje heroje, to me samo podsjetilo na to kako su u Jugoslaviji komunistički aparatčici smatrali Laibach zagovornicima fašizma”, piše.


Slične vijesti

01.10. (12:00)

Duh prošlosti ne jenjava

Suočavanje Nijemaca s nacizmom nije izgubilo na aktualnosti ni gotovo 80 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata mnogi Nijemci su nastojali da „obrišu” bivšeg diktatora, na primjer, ulice koje su nosile njegove ime, „Adolf-Hitler-Straßen”, brzo su preimenovane. Odrasla generacija koja je preživjela rat bila je zauzeta organiziranjem vlastitog života – obnovom kuća, nabavkom hrane, tugovanjem za članovima obitelji.

O svojoj ulozi u Trećem Reichu muškarci i žene nisu govorili. Nerado su ispunjavali upitnike o denacifikaciji, a većina je sebe smatrala samo „sljedbenicima“. Statistički Nijemac te generacije krivi Hitlera, Goebbelsa i Göringa za rat i zločine i oslobađa samog sebe odgovornosti.

Nitko javno ne priznaje krivnju i mnogi nacistički zločinci započeli su nove karijere u „Bonnskoj Republici” (Zapadna Njemačka). Obračun s nacističkim zločinima u početku su preuzeli saveznici: ponegdje su za Nijemce organizirali obvezne projekcije filmova o nacionalsocijalističkim koncentracijskim logorima i logorima istrjebljenja.

Izložba u bonnskoj Kući povijesti pokazuje kako su se četiri generacije Nijemaca skoro 80 godina suočavale s nacionalsocijalizmom. Svaka od njih je uronjena u politički i društveni kontekst tipičan za svoje vrijeme. Dokumentarni filmovi, novinski članci, fotografije i ankete ilustriraju duh vremena svake generacije. DW

10.11.2023. (15:00)

Jedno stoljeće i okret za 360 stupnjeva

Što se danas može naučiti iz pokušaja puča 1923. godine?

Adolf Hitler je prije stotinu godina bio samo jedan od brojnih ekstremističkih političara u tadašnjoj Njemačkoj. Samo su rijetki mogli i naslutiti da bi u roku od samo deset godina nacionalsocijalistička partija koju je predvodio mogla preuzeti vlast u zemlji. U večernjim satima 8. studenoga on je doveo oko 2.000 svojih pristaša u minhensku pivnicu Bürgerbräukeller. Hitler se nadao da će nazočni gosti podržati njegove planove o državnom udaru. No, ljudi za koje se on nadao da će mu biti saveznici u planiranoj uroti polako su se počeli povlačiti iz tog projekta, tako da je sve počelo „teći drugačije od planiranog“ i puč je propao. Opasnosti od nacizma postoje i u današnjim vremenima. Desno-ekstremna stranka AfD u posljednje vrijeme bilježi rekordnu podršku građana u anketama, a i na izborima. Neki povjesničari već povlače određene paralele s vremenima od prije stotinu godina. „Kada se zna što je Njemačku prije stotinu godina odvelo u propast, onda se Europu može jačati i spriječiti novo zlo“. DW

29.08.2023. (12:00)

Dobar učenik zlog učitelja

I danas postoje ljudi koji se nadahnjuju Hitlerom, jedan takav postao je američki predsjednik

Donald Trump | Today's latest from Al Jazeera

  • 28. je kolovoza 1963. godine. Ispred memorijala posvećenog Abrahamu Lincolnu stoji mladi baptistički svećenik. Njegovo ime je Martin Luther King i upravo se obraća okupljenom mnoštvu sudionika Marša na Washington. Te godine obilježavala se stota godišnjica ukidanja ropstva u SAD-u pa je povod za okupljanje bila tužna i bolna istina da su i stotinu godina kasnije Afroamerikanci bili potlačeni, rasno diskriminirani i segregirani. Govor je trajao svega 17 minuta, ali će gotovo svaka izgovorena rečenica ući u anale govorništva. Kingov govor, ali i njegov cjelokupni aktivizam, potaknut će ono najbolje u brojnim crncima i bijelcima iz SAD-a i šire.
  • 28. je kolovoza 1933. godine. Ispred memorijala posvećenog ujedinjenju Njemačke u Niederwaldu stoji tek izabrani njemački kancelar Adolf Hitler. Poziva na okupljanje svih Nijemaca u jednoj državi, zaziva jedinstvo onih koji po “podrijetlu, rođenju, jeziku i povijesti” pripadaju njemačkoj naciji i naglašava da Njemačku ne zanima nasilje niti planira napasti druge države. Hitlerov govor, ali i njegov cjelokupni politički angažman, potaknut će ono najgore u brojnim Nijemcima i nacističkim simpatizerima širom svijeta.
  • Potkraj 1980-ih jedan je mladi biznismen sumnjivog morala, prema riječima tadašnje supruge i poslovnih suradnika, volio dočekivati goste u svom uredu tako što bi stao u stav mirno, spojio petu o petu, podigao visoko desnicu i uzviknuo “Heil Hitler!”. Isti taj “gospodin” držao je kraj svog kreveta knjigu Hitlerovih govora (“My new order”), prepoznavši u vođi Trećeg Reicha pravog majstora propagande, obmane, demagogije i samopromocije. Tridesetak godina kasnije taj biznismen s nekoliko bankrota iza sebe i nekoliko optužbi za rasizam i seksualno zlostavljanje postat će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Njegovo je ime Donald Trump.
  • Unatoč svim povijesnim iskustvima, u svijetu i danas postoje mase kojima je Hitlerov /Trumpov način rješavanja problema bliži od onog Martina Luthera Kinga. Net
19.04.2023. (16:00)

"Bez hrabrih Poljaka ja ne bih preživjela"

Sjećanje na ustanak u Varšavskom getu: Osobna priča Krystyne Budnicke (91)

Krystyna Budnicka gleda na područje bivšeg Varšavskog geta

Varšavski geto je stvoren 1940. u židovskoj četvrti toga grada. Prije vala deportacija u logore smrti 1942. godine u getu je živjelo do 400.000 Židova, nakon toga je ostalo oko 60.000, u četvrti ograđenoj zidom. Početkom 1943. je Heinrich Himmler naredio konačnu likvidaciju geta. Do tada je većina Židova odbijala pružanje oružanog otpora, i zbog vjerskih razloga. Ali, kad su trebale početi posljednje masovne deportacije stotine mladih Židova su se odlučile boriti se. Otpor je trajao 27 dana. O ustanicima Budnicka kaže: “Oni su se manje borili za vlastiti život, a više za dostojanstvo svih nas. Nijemci su nama, Židovima, htjeli oduzeti ljudsko dostojanstvo. Ovaj otpor je pokazao da nisu uspjeli.” Deutsche Welle / Nacional

03.04.2023. (13:00)

Nema više bambusa na klupici u parku

Za loše odgojenu djecu roditeljima prijeti 4000 eura kazne

Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je u proceduru prijedlog izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kojom se kazne drastično povećavaju. Dosad je najviša kazna za neke prekršaje bila 170 eura, a po MUP-ovom prijedlogu gornji će prag ubuduće biti čak 4000 eura, otkriva Novi list. Riječ je, prije svega, o isticanju simbola ili izvikivanju ustaških ili nacističkih pokliča. No, ista kazna prijeti i onima koji šire lažne vijesti, roditeljima čija loše odgojena djeca krše javni red i mir te osobama koje vrijeđaju službene organe. Za tučnjavu i svađu na javnom mjestu pak može se dobiti do 2000 eura kazne, a za opijanje na javnom mjestu i davanje alkohola maloljetnicima do 1000 eura. Danica

10.02.2017. (10:29)

(Un)chained

‘Django’ otvorio Berlinale

“Htio sam prikazati glazbenika u složenom razdoblju povijesti, no što je projekt više odmicao, nalazio sam sve više i više sličnosti s današnjim dobom vladavine Trumpa i izbjegličke krize”, prokomentirao je redatelj Etienne Comar svoj film o džez gitaristu Djangu Reinhardtu, koji je otvorio ovogodišnje Berlinale. Django prikazuje život romskog glazbenika za vrijeme nacističke okupacije Francuske, u kojem Comar istražuje glazbu kao prostor slobode. Hollywood Reporter

19.01.2017. (12:54)

Paprena tema

Nacisti kao ‘sol u juhi demokracije’

Njemački je Ustavni sud odlučio da neonacističkoj Nacionalnoj demokratskoj stranci neće zabraniti djelovanje. Suci su potvrdili da se NDP zalaže za rušenje demokratskog projekta i da izražava ‘afinitet’ prema nacizmu, ali sumnjaju da će moći ostvariti svoje ciljeve. Moć slobodne diskusije je sol u juhi demokracije, kazao je jedan sudac, ili drugim riječima, nacisti su nezamjenjiv začin demokratskog folklora. Bilten

11.01.2017. (12:56)

Stvarno ružno

Njemačka za najružniju riječ godine odabrala – "izdajnik naroda"

“Volksverräter” (“izdajnik naroda”) riječ je s titulom najružnije u prošloj godini. Razlog je taj što mnogi smatraju da riječ ima nacistički prizvuk, a nedavno je postala česta u diskursu desničarskih skupina. Naime, Volk znači ljudi, ali völkisch može značiti i nacionalno, a termin se koristio za razdvajanje Nijemaca i Židova. BBC

17.08.2016. (00:11)

Ja samo tipkam

Göbbelsova tajnica: ‘Nitko mi ne vjeruje, ali ništa nisam znala’

“Apsolutno se ne radi o čišćenju moje savjesti”, kaže Brunhilde Pomsel, daktilografkinja u Göbbelsovu Ministarstvu propagande i posljednja živuća osoba iz nacističkog kruga, koja je o svojem životu i šefu odlučila progovoriti za dokumentarac A German Life. Iako je na dnevnoj bazi popisivala statistiku ubijenih vojnika, Pomse tvrdi da je svega postala svjesna tek nakon rata, a iz njezinih ispovijesti izviru i zadivljenost prema uvijek urednom i pristojnom Göbbelsu. Telegram, Guardian

09.08.2016. (20:17)

U Njemačkoj otkriveno osam osoba osumnjičenih za nacističke zločine, najstarijem blizu 100 godina