Akrap: Natalitet se ne rješava ni zabranama ni imigracijom - Monitor.hr
17.01.2016. (14:15)

Uloži da se množe

Akrap: Natalitet se ne rješava ni zabranama ni imigracijom

Ugledni demograf dr. sc. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da se demografska slika zemlje ne može popravljati svjetonazorskim pothvatima, kao što je primjerice zabrana pobačaja, pa čak ni imigracijom. “Kada bi imigracija bila rješenje, onda bi Njemačka imala dobru demografsku sliku. A nema je jer nema dobru pronatalitetnu politiku. To se posljednjih godina ipak mijenja na bolje”, rekao je za tportal Akrap koji smatra da je jedino pravo rješenje socijalno-ekonomsko.


Slične vijesti

17.10. (17:00)

Dođite i ostajte ovdje

Demografski slom: ‘Nismo svjesni kamo ovo vodi, uvoz stranaca neće pomoći’

Negativni demografski trendovi sve se više ubrzavaju. Prošle godine rođeno je 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Za usporedbu, 1997. imali smo 55.501 novorođeno dijete, što je za čak 23.331 više nego lani. Iz tih brojki je jasno da svjedočimo demografskom slomu Hrvatske. U odnosu na sve zemlje EU-a od 2013. do 2022., Hrvatska ima najveći pad stanovnika, stoga akademik Anđelko Akrap naglašava da nije istina to da slijedimo europske demografske trendove.

‘Hrvatska ne provodi populacijsku politiku. Od sredine 90-ih gotovo svaka Vlada donosila je svoje mjere i dokumente, ali ništa od toga nije se provodilo. Jedan od važnih čimbenika za pad broja rođenih je iseljavanje. U zadnjih deset godina otišlo je gotovo 400.000 ljudi i to većina njih u najvitalnijoj životnoj dobi. Temeljno je pitanje kako pomoći mladim obiteljima da im problemi egzistencije ne budu prepreka te im osigurati slobodu odluke o djeci’ – rekao je za tportal Akrap, koji kaže kako je dobar bazen u Južnoj Americi, gdje ima puno potomaka Hrvata, a gdje žive u zemljama nižeg standarda nego što bi ovdje.

16.10.2016. (08:51)

Raste šikara umjesto djece

Akrap: Lani umrlo 19.000 ljudi više nego je rođenih, dijelovi Hrvatske – prazni

Prošle je godine u Hrvatskoj umrlo 19 tisuća stanovnika više nego što je rođeno, rekao je demograf Anđelko Akrap povodom osnivanja novog ministarstva – za demografsku obnovu. Navodi Zakon o radu kao samo jedan primjer zakona koji ne pogoduje pronatalitetnoj politici, a smatra da treba omogućiti podizanje djece i zaposlenost – “osigurati rad vrtića i jaslica subotom i nedjeljom, a i poduzetnici moraju biti socijalno osjetljivi”. Kaže i da bi bilo dobro da je demografska politika dio regionalnog razvoja, jer je Hrvatska u dijelu prostora zaista prazna. HRT

23.11.2015. (11:36)

Sitne duše

Demograf Akrap: Ukidanje općina opustošilo bi RH

“Ne sumnjam u njihove dobre namjere, ali to nije dovoljno. Ovo bi imalo katastrofalne posljedice, u to ne sumnjam”, kaže demograf Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na Mostov prijedlog da se ukine sve općine u Hrvatskoj (osim otočkih) koje imaju manje od 5.000 stanovnika. Kaže on kako smisao teritorijalnog preustroja ne bi trebalo biti kresanje troškova “nego da se omogući razvoj u prostoru” i navodi primjere općina – Dugopolje, Blato, Viškovo – koje bi danas, smatra on, bile daleko nerazvijenije da nisu bile općina. Novi list

10.10.2015. (21:10)

Dugoročno ulaganje

Nisu jednokratne naknade motiv da se postane roditelj

“Predložene pronatalitetne mjere stranaka kao demografa me ne vesele niti obećavaju. Neće dati rezultate, a očito vodeće političke elite ne razumiju bit pronatalitetne politike, koja mora biti dio ekonomske politike u svakom društvu. Ovakve mjere mogu tek u paketu mjera dati rezultate. Što ćemo riješiti jednokratnom naknadom od 1000 eura za svako dijete ili delimitiranim rodiljskim naknadama? Ništa, jer primjeri razvijenih zemalja koje imaju povoljniju demografsku sliku pokazuju da populacijsku politiku čine novac, koji se daje onima koji podižu djecu, poput poreznih olakšica, dječjeg doplatka, rodiljskih naknada, zatim ulaganje u javne servise za djecu, vrtiće, jaslice, u kojima imamo jako mali obuhvat djece”, kaže demograf prof. dr. Anđelko Akrap. Večernji