Ako uspijemo pronaći izvanzemaljski život... što ćemo onda? - Monitor.hr
23.07.2015. (16:45)

Čemu čeprkati po košnici

Ako uspijemo pronaći izvanzemaljski život… što ćemo onda?

Ulažemo popriličan trud i novac u potragu za izvanzemaljskim životom, ali gotovo i ne razmišljamo o posljedicama uspješno okončane potrage. Kao što je Carl Sagan rekao, gotovo kao da očekujemo da nećemo uspjeti, što bi za nas bilo olakšanje. Ali što ako nešto pronađemo? Što onda?, pita se Guardian.


Slične vijesti

18.10. (17:00)

Samo ih nemojte donositi na Zemlju, gledali smo dovoljno takvih filmova

Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli postojati neki mikroorganizmi

Naslage leda mogle bi štititi takve oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojega je na površini tog planeta život gotovo nemoguć, piše britanski Independent. No nova studija ukazuje na to da bi se takvi oblici života trebali nalaziti dovoljno duboko, u dovoljno debelom sloju leda koji bi ih štitio od ultraljubičastog zračenja, ali bi istodobno morali biti smješteni dovoljno plitko kako bi primili vidljivu svjetlost zbog fotosinteze. U sklopu studije znanstvenici su napravili model da bi im pokazao postoji li takva točka s obzirom na prašinu i vrstu leda koja se nalazi na Marsu. Nacional

07.08. (00:00)

Možda i njima treba posudit za benzin

Zašto do sad nismo vidjeli vanzemaljce? Tim znanstvenika predlaže novu teoriju

Objašnjenje, objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal, je jednostavno: izvanzemaljski život možda ne radi sve što smo od njih očekivali. Istraživači su pokušali otkriti može li svemirski teleskop sljedeće generacije uočiti solarne ploče na obližnjem egzoplanetu. Tim je zaključio da, ako takav inteligentan život postoji i dobiva snagu kroz solarnu energiju, vjerojatno neće zahtijevati količinu energije čije bi očitanje nama pomoglo da ih pronađemo. Ako inteligentne civilizacije zbilja postoje, postoji šansa da se ne oslanjaju na vrste energije koje bi nam pomogle pri potrazi. tportal

20.03.2022. (12:00)

Nismo sami

Kako komunicirati s izvanzemaljcima? NSA ima plan

Spomenuti dokument naslovljen je “Komunikacija s izvanzemaljskom inteligencijom” i odnedavno je javno dostupan na stranicama agencije NSA. Kada bi nas “oni” pokušali kontaktirati, vjerojatno bi nam slali signale koje je lako razlučiti od ostale kozmičke radio buke. Mogli bi slati signale u serijama vezanima za prirodne ili proste brojeve, a mogli bi se poslužiti i matematičkim konceptima, geometrijskim oblicima ili nekim sličnim simbolima. Nakon toga uslijedile bi vjerojatno “jezične lekcije”, tj. upute kako dešifrirati njihov, očekivano superioran, način komunikacije. NSA se slaže i sa znanstvenicima iz 1960-ih godina, koji su pokušali izvanzemaljske signale “slušati” na frekvenciji slobodnih atoma vodika valne duljine 21 cm, koja može proći kroz Zemljinu atmosferu. Pretpostavlja se da bi značaj ove frekvencije bio poznat naprednim inteligentnim bićima, kao što je to i nama, kao i da bi je mogli pokušati iskoristiti za međusobno sporazumijevanje. Bug

27.12.2016. (13:39)

Ja Zemljanin, ti E.T.

Znanstvenici šalju poruke u svemir

Nakon što desetljećima skeniraju nebesa u potrazi za porukama izvanzemaljaca, znanstvenici su se dosjetili da bi možda ipak bilo pristojno prvi pozdraviti. Zato će organizacija METI (Messaging Extra Terrestrial Intelligence) sljedećih godina opetovano slati poruke u svemir radijskim i laserskim signalima. “Ako želimo razmjenu, najprije moramo naučiti dijeliti informacije”, kaže predsjednik METI-ja. Neki, poput Stephena Hawkinga, smatraju da bismo se trebali pritajiti jer ne znamo hoće li primatelji biti prijateljski raspoloženi. Phys.org

10.06.2016. (13:03)

Dosjei R

Roswell: Izvanzemaljci donose turiste

Godine 1947. u zrakoplovnu bazu američke vojske u pustinji Novog Meksika u blizini gradića Roswella srušio se leteći tanjur, kako su objavile lokalne novine, dok je vojska izdala priopćenje da se radi o meteorološkom balonu. Iako lokalci one koji vjeruju u izvanzemaljce i pohode njihov gradić smatraju luđacima, turizam temeljen na NLO-u godišnje im donosi 40 milijuna dolara. No mnogi od njih nezadovoljni su, uključujući gradonačelnika, koji smatra da “NLO gluposti” zaradu donose samo nekima te da iako donose poslove, loše su plaćeni. Poslovni, Spiegel

13.04.2016. (09:49)

Space Oddity

Stephen Hawking i ruski milijarder kreću u potragu za izvanzemaljcima

Ruski milijarder Juri Milner i Stephen Hawking predstavili su projekt (uz pomoć Marka Zuckerberga) Breakthrough Starshot, sto milijuna dolara vrijednu potragu za izvanzemaljskim životom na planetu sličnom Zemlji koji bi mogao postojati unutar “nastanjive zone” oko zvijezde Alpha Centauri, najbliže zvijezde nakon Sunca, udaljene “samo” 4,37 svjetlosne godine. Pomoću predstavljene nove tehnologije miniletjelica dotamo bismo mogli stići za 20 godina, a poruka nazad vratila bi se nakon još 4 godine. Index

10.01.2016. (16:30)

Serija 'Roswell' ustvari je dokumentarna

Bivši vojnik progovorio o NLO-u u Novom Meksiku

Bivši američki vojnik nakon 44 godine šutnje odlučio je progovoriti o svom iskustvu s NLO-ima u pustinji Novog Meksika 1971. godine. Prema njegovim riječima, ono što je vidio u tih pet sati tijekom noćnih manevara proganjat će ga do kraja života. Dva leteća objekta okruglih oblika lutala su po nebu iznad pustinje, a NLO-i bili su sve o čemu se pričalo drugog dana na ručku i nikome nije bilo jasno zašto se te informacije nisu probile do javnosti. Dnevnik.hr

14.10.2015. (16:39)

Nismo doma

Znanstvenike iznenadili jedinstveni nalazi svemirskog teleskopa Kepler

Nedavno objavljeno znanstveno istraživanje navodno bi moglo biti prvi trag postojanja napredne civilizacije izvan Zemlje, vjeruju neki znanstvenici. U sklopu misije Kepler znanstvenici su pronašli neočekivanu anomaliju oko zvijezde KIC 8462852, a prema analizi intenziteta svjetlosti radi se o masivnom oblaku velikih gromada nepoznatog materijala koji kruži oko zvijezde. Bilo koje objašnjenje moralo bi biti neuobičajeno jer se takva anomalija nije pojavila niti jednom u više od 150.000 promatranih zvjezdanih sustava. The Atlantic, Jutarnji