Ako umjetna inteligencija počne upravljati novcem, njegova isplativost bi mogla biti dovedena u pitanje - Monitor.hr
26.08. (13:00)

A možda bi mogla biti poštenija od ljudi i racionalnije upravljati njime

Ako umjetna inteligencija počne upravljati novcem, njegova isplativost bi mogla biti dovedena u pitanje

U automatiziranom gospodarstvu kojim upravlja čovjek, novac je potrebniji nego ikad. Ali mora se prilagoditi sada kada je digitalizacija srušila udaljenost i vrijeme. Novac također mora biti digitalan, u obliku tokena na našim mobilnim telefonima – e-gotovina koja se može odmah prenijeti diljem svijeta bez potrebe za prijenosom kroz složenu mrežu računa i drugih ugovornih strana.

S umjetnom inteligencijom prijeći će se prag. Neki scenariji projiciraju svemir u kojem umjetna inteligencija ne samo da obrađuje informacije i izvršava naredbe, već i donosi odluke, pa čak i određuje vlastite ciljeve. Bila bi poput “zastupnika” koji bi djelovali prema preferencijama koje se ne moraju nužno poklapati s ljudskim.

S tim mogućnostima, umjetna inteligencija mogla bi preuzeti dodjelu sredstava i raspodjelu prihoda. Procijenila bi milijune mogućih ekonomskih ravnoteža i prepoznala onu koju smatra poželjnijom. Ova vizija “tehno-socijalizma” vrlo je daleko od modela decentraliziranog, slobodnog društva. Bila bi to visokotehnološka verzija staromodnog komunističkog centralnog planiranja. Poslovni


Slične vijesti

11.10. (08:00)

Pare možda nisu sreća, ali mogu pomoći

Novac možda ne kupuje sreću, ali iskustva sigurno da

Iako većina vjeruje da više novca donosi dugoročnu sreću, dr. Zvonimir Galić za HRT pojašnjava da taj učinak nije tako velik. Dok novac doprinosi sreći, njegov utjecaj se smanjuje nakon zadovoljenja osnovnih potreba. Umjesto materijalnih stvari, istinska sreća dolazi iz iskustava, poput putovanja ili druženja. Također, trošenje novca na druge usrećuje nas više nego kupovina za sebe. Ljudi često krivo predviđaju što ih čini sretnima, misleći da su to stvari, dok su zapravo iskustva ključ dugoročnog zadovoljstva. HRT

03.10. (16:00)

Samo originalne skupljam, hvala

Kako prepoznati krivotvorenu novčanicu

Euronovčanice su napravljene od 100 posto pamuka i samim time imaju šuškavost koja ih razlikuje od komercijalnog papira. Zatim imamo reljefni tisak koji možemo osjetiti opipom prstiju. Ako se gleda prema svjetlu, kada se provjeravaju zaštitna obilježja, a to su vodeni znak, zaštitna nit i prozirni registar gdje se brojka u uglu mora poklapati 100 posto i ne smije biti odstupanja. Postoji i flomaster kojim se provjerava lažna novčanica, ali njega ne preporučuje HNB. Ako nam blagajnik uzvrati oštećenu novčanicu ne moramo je primiti i možemo tražiti drugu, a ako mi imamo malo oštećenu novčanicu, blagajnik bi je trebao zaprimiti stoga što on to daje u polog i te se novčanice zamjenjuju novim. Do kraja kolovoza zabilježeno je oko 8 tisuća krivotvorenog novca, novčanica zajedno s kovanicama. HRT

02.07. (20:00)

Rupe u sistemu

Švedska: Ukidanjem papirnatog novca nisu smanjili kriminal, u porastu internetske prevare, lažiraju se platne liste…

Prelazak Švedske na elektronički novac počeo je nakon porasta oružanih pljački 1990-ih godina, a do 2022. godine samo osam posto Šveđana reklo je da su koristili gotovinu za kupnju. Uz susjednu Norvešku, Švedska ima najmanji broj bankomata po stanovniku u Europi, prema MMF-u. Internetske prijevare u Švedskoj su u porastu, a kriminalci su u 2023. godini kroz prijevare građanima i tvrtkama ukrali 1,2 milijarde kruna tj. nešto više od sto milijuna eura. No, nisu samo potrošačke prijevare u pitanju. Neki su koristili lažne tvrtke s lažnim platnim listama za pranje novca. Kroz takve sheme, organizirani kriminalci mogu pretvoriti prihod od prijevara i prodaje droge u alat za dobivanje kredita i isplate iz sustava socijalne skrbi. ‘To znači da možete zarađivati od kriminala i na kraju dobiti državnu mirovinu na temelju tog prihoda’… tportal

07.06. (00:00)

Bitno da šuška

Ako primijetite da je novčanica obojena, nemojte ju nikada zaprimiti

Zaposlenici banke su dobro upoznati sa svim tim situacijama i oni će vam na licu mjesta moći reći može li se novčanica zamijeniti. Novčanice se uvijek šalju u HNB na analizu, a ako dođete u banku s manje oštećenom novčanicom koja ima neku rupicu ili je poderana ili ima grafit na sebi, onda će vam zaposlenici zamijeniti za isti apoen za važeću novčanicu koja je dobra, kaže Poldrugač za HRT. Ako je novčanica poderana, bolje ne lijepiti, nego odnijeti također u HNB. Najčešće se krivotvori kovanica od dva eura – dizajn je na krivotvorinama drugačiji, pogotovo jer se najčešće krivotvore kovanice od dva eura. One na obodu uvijek imaju nekakav natpis, neke simbole. Ti simboli su kod krivotvorina ili nečitljivi ili su nejasni. Poslovni

30.04. (01:00)

Kupiš jeftino, prodaš skupo

Kako prodati kripto i pretvoriti ga u fiat novac

Nakon što odaberete koje kriptovalute želite prodati, sljedeći korak je odabir odgovarajuće platforme za trgovanje. Postoji mnogo različitih platformi, a neke od najpopularnijih uključuju Coinbase, Binance i Kraken. Pri odabiru platforme važno je uzeti u obzir provizije, likvidnost, sigurnost i dostupnost odabranih kriptovaluta. Kada je korisnički račun verificiran, potrebno je postaviti prodajni nalog za kriptovalute koje želite prodati. Ovisno o odabranoj platformi, možete odabrati tržišni nalog koji se izvršava po trenutnoj cijeni ili postaviti limitni nalog s određenom cijenom po kojoj želite prodati.

Kriptovalute su također poznate po svojoj inherentnoj volatilnosti. Cijena također može varirati među mjenjačnicama, što je važno imati na umu kada je vaš cilj kupnja ili prodaja. Nakon što se nalog izvrši, kriptovalute će se prodati po odabranoj cijeni, a sredstva će biti dostupna na vašem računu na platformi za trgovanje. Da biste pretvorili ta sredstva u fiat valutu, možete ih povući na vaš bankovni račun povezan s platformom. Također, ništa bez naknade. Lider

13.02. (15:00)

Novac - nužno zlo

Sve je veći broj onih koji su odlučili živjeti bez novca, ističući oslobađanje od financijskog stresa i smanjenje utjecaja na okoliš

Jedan od njih je i Mark Boyle – Čovjek bez novca, Irski pisac koji godinama živi bez novca. Njegovo planiranje takvog načina života počelo je ulaganjem u solarne panele i peć na drva. Mark se nakon novca iz svog života riješio i tehnologije. Živi bez ekrana, bez hladnjaka i mobitela. Tvrdi da tajna zdravog života ne leži u liječničkim kontrolama, već u uštimavanju tijela, vježbanju te biljkama. Pere se samo i isključivo vodom, biciklira 120 kilometara tjedno, jede svježe, neoprano i netretirano voće te nosi svega nekoliko komada odjeće koju nikada ne pere deterdžentom. Prije nego što se upustite u sličnu avanturu, razmotrite smanjenje potrošnje, te pokušajte uložiti u stvari koje će vam omogućiti samoodrživost poput solarnih panela ili vlastitog vrta. Život bez novca nije za svakoga, posebno ako imate obitelj ili određene medicinske potrebe. (Savjeti.hr)

13.02. (11:00)

Dobra priprema u mladosti donosi mirnu mirovinu

Čak i ako ste na pola puta do mirovine, postoji nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti kako biste poboljšali svoju financijsku situaciju

Planiranje mirovine dugoročan je proces koji bi trebao osigurati prihode barem u visini vaše trenutne plaće. Prosječni umirovljenik prima samo četrdesetak posto svoje prijašnje plaće, što nije dovoljno za udoban život. Stoga je važno razmotriti dodatne izvore prihoda poput drugog i trećeg mirovinskog stupa te investicijskog portfelja. Pratiti stanje na osobnom računu u mirovinskom fondu ključno je jer ostvareni prinosi utječu na visinu buduće mirovine. Preporučuje se aktivno upravljanje kapitaliziranom štednjom, uključujući promjenu kategorije fonda i društva za upravljanje. Treći mirovinski stup nudi dobrovoljnu mirovinsku štednju, omogućujući vam da sami odaberete koliko i kada želite uplaćivati. Razmatranje investicijskog portfelja također je ključno. Odvajanje određenog postotka mjesečnih prihoda za dugoročno investiranje može značajno doprinijeti mirovinskim prihodima. (N1)

19.01. (20:00)

I dalje vrijedi: Čuvajte nam gotovinu

Unatoč sveprisutnijoj digitalizaciji, iz Njemačke središnje banke kažu da je i dalje dobro imati papirnati novac

Pogotovo u koroni je vladala prava hajka protiv “prljavog novca” – u smisli mogućeg prijenosnika virusa. No sad se i iz Njemačke središnje banke čuje savjet: “pravi” novac ima i prednosti. Osobito u kriznim situacijama nije loše ipak imati i nešto gotovine u ruci i već ta količina novca pomaže stabilnosti čitavog novčanog sustava. Tu je naravno i opasnost “rušenja” računalnih sustava, ali i činjenica kako je nadzor digitalnog transfera veoma često negdje u inozemstvu. Trgovine zapravo dobro plaćaju usluge bezgotovinske kupovine – to ide i do par postotaka iznosa koji se plaća. Jedino se komercijalne banke žele oprostiti od gotovine: one u pravilu nemaju nikakve koristi kad netko podigne novac, a lanac filijala i bankomata je samo trošak. DW

06.01. (19:00)

Je sad je gotovo, već sam sve razmijenio

Numizmatičar: Neke sačuvane kune mogle bi vrijediti pravo bogatstvo

Zapanjuje podatak o velikoj količini kuna koje još nisu razmijenjene, ali sumnja da je numizmatika glavni razlog za to. Smatra da je u većini slučajeva riječ o novcu koji je uništen iz nekog razloga, onom koji je nestao u požarima, poplavama, potresima i drugim nedaćama. Dio novca još je uvijek sigurno skriven u slamaricama, jastucima, ormarima, na tavanima. To su najčešće situacije kad netko sprema novac u gotovini i umre, a nasljednici nisu informirani o tome gdje se on nalazi. ŠTo se tiče vrijednih novčanica, numizmatičarima su uglavnom zanimljive savršeno očuvane novčanice i kovanice. Veću vrijednost imaju one novčanice i kovanice koje su iskovane u malim količinama te godine. Za prigodnu kovanicu od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta kaže da su očekivanja bila pretjerana. Tportal

20.12.2023. (11:00)

Gastarbajteri nas ponovno šalju u plus

Hrvati koji žive izvan EU u Hrvatsku poslali 1,9 milijardi eura

U prošloj godini osobni transferi rezultirali su viškom za devet zemalja EU -a jer su njihovi priljevi premašili odljeve. Na vrhu te liste je Hrvatska s viškom od 1,9 milijardi eura odnosno 2,8 posto BDP-a. To znači da su hrvatski iseljenici iz zemalja izvan Europske unije u Hrvatsku doznačili znatno više novca nego što su strani radnici na privremenom radu u Hrvatskoj poslali u svoje zemlje. Nakon Hrvatske na listi s viškovima slijede Bugarska (1,4 posto), Portugal (1,4 posto) i Rumunjska (1,3 posto). Osobni transferi sastoje se uglavnom od protoka novca koji useljenici šalju u kućanstva svoje zemlje podrijetla. Tportal